S turističkim rezultatima u prvih sedam mjeseci sustigli smo rekordnu 2019. godinu a posebno nas veseli zabilježen porast od 16% noćenja u Gorskom kotaru rekao je župan Zlatko Komadina otvarajući današnju konferenciju za novinare na kojoj je zajedno s direktoricom TZ Kvarnera Irenom Peršić Živadinov predstavio aktualne turističke pokazatelje. Tako je u prvih sedam mjeseci 2022. godine zabilježeno 1,7 milijuna dolazaka i 9,4 milijuna noćenja. U usporedbi s razdobljem od siječnja do srpnja 2021. godine, bilježi se 51% više dolazaka i 38% više noćenja, a u usporedbi s istim razdobljem 2019. godine 1% manje dolazaka i 5% manje noćenja, zbog pada broja noćenja u nekomercijalnom smještaju. A kako je naglasio župan, posebno raduje izrazito dobra popunjenost visoko-kvalitetnog smještaja što je rezultiralo i povećanom potrošnjom.

Nastavlja se trend velike potražnje za smještajem s 5 zvjezdica. Od početka godine je ostvareno 28%, a u srpnju čak 37% više noćenja u usporedbi s istim razdobljem 2019. godine, što je potvrda ispravnog profiliranja Kvarnera prema održivoj destinaciji kvalitetnog turizma i svih učinjenih ulaganja“, istaknula je direktorica Peršić Živadinov.

Kvarner je i dalje među prve tri regije na razini Hrvatske prema ostvarenom broju noćenja u kojem prednjače gosti iz Njemačke za koje očekujemo da će srušiti rekorde iz 2019. godine. Najveći dnevni broj gostiju zabilježen je krajem srpnja i to 200.000 gostiju. U srpnju 2022. godine ostvareno je 765.000 dolazaka i 5,3 milijuna noćenja što u usporedbi sa srpnjem 2021. godine predstavlja 14% više dolazaka i 13% više noćenja. Usporedba s podacima iz srpnja 2019. godine pokazuje 4% više dolazaka i 6% manje noćenja. Direktorica Peršić Živadinov je prilikom iznošenja podataka navela da je unatoč boljim rezultatima komercijalnog smještaja, zabilježeni pad noćenja od 28% u nekomercijalnom smještaju (vikendaši i prijatelji) što daje lošiji ukupni rezultat.

Govoreći o subregijama Primorsko-goranske županije, istaknula je da je većina subregija u komercijalnom smještaju ostvarila rezultat na razini srpnja 2019. godine, dok se u ukupnim brojkama (komercijalni i nekomercijalni smještaj) ističu riječko područje s 8% više noćenja i Gorski kotar sa 16% više u odnosu na srpanj 2019. godine.

„Važno je istaknuti značajno povećanje u broju noćenja u Gorskom kotaru u odnosu na 2019. godinu te zadržavanje udjela od 1% u ukupnim noćenjima na našem području. Gorski kotar je taj udio zadržao unatoč velikom rastu broja noćenja na priobalju i otocima, kao i rastu smještajnih kapaciteta na obali. To je rezultat ujedinjenja turističkih zajednica na području Gorskog kotara i dobre suradnje u posljednje dvije godine. U suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom, uložili smo više od 2 milijuna kuna u njegovo oglašavanje što je urodilo plodom. Potrebno je pojačati podršku s područja samog Gorskog kotara i pridržavati se Strateškog plana razvoja turizma Gorskog kotara te vjerujem da će rezultati biti još bolji“, izjavila je direktorica Peršić Živadinov.

Tri subregije s najvećim brojem ostvarenih noćenja su Otok Krk, Cresko-lošinjski otoci i Crikveničko-vinodolska rivijera. Otok Krk bilježi gotovo 2 milijuna noćenja, što je 90% u usporedbi sa srpnjem 2019. godine i 8% više u odnosu na srpanj 2021. godine. Cresko-lošinjski otoci su zabilježili milijun noćenja, što je 96% u usporedbi sa srpnjem 2019. godine. Crikveničko-vinodolska rivijera bilježi tek nešto manje rezultate s gotovo milijun noćenja, što je 94% u usporedbi sa srpnjem 2019. godine.

Gosti iz Njemačke su najbrojniji na području naše županije i s 2,4 milijuna noćenja ponovno ruše rekorde sa 7% više dolazaka i 4% više noćenja u usporedbi s 2019. godinom. Na drugom mjestu su gosti iz Slovenije, a slijede ih domaći te gosti iz Austrije. Bilježi se značajan porast broja noćenja gostiju iz Češke, Slovačke i Poljske, što je rezultat naših aktivnosti na tim tržištima, istaknula je direktorica Peršić Živadinov.

U nastavku konferencije glavni vatrogasni zapovjednik PGŽ Mladen Šćulac osvrnuo se na protupožarnu sezonu, a župan Komadina izrazio je sućut povodom pogibije vatrogasca Javne vatrogasne postrojbe Dubrovnik Gorana Komlenca, istaknuvši kako ta tragedija dovoljno govori o opasnosti kojoj se vatrogasci izlažu braneći ljude i imovinu od požara.

„Naši vatrogasci su dobro pripremljeni. Okolnosti poput suše povećavaju rizik od požara, a najvažnije je pravovremeno intervenirati. Zbog toga je uspostavljen sustav osmatranja koji se sastoji od stacionarnog, u suradnji s Hrvatskim šumama i njihovim djelatnicima na čekama i osmatračnicama, ali i od zračnog izviđanja koji se provodi u suradnji s klubom Krila Kvarnera“, izjavio je župan Komadina.
Zapovjednik Vatrogasne zajednice Primorsko-goranske županije Mladen Šćulac istaknuo je da su zbog izrazito sušne godine problemi s požarima diljem hrvatske obale. Pozvao je građane da uz svoje okućnice uklone gorivi materijal i sve ostalo što može ugroziti stambene objekte u slučaju požara kako bi se smanjila moguća šteta.

„Preporučujemo da građani koriste trimere prilikom raščišćavanja raslinja te da ga ne spaljuju. Također, podsjećam na oprez prilikom paljenja roštilja na otvorenom i nužnost osiguranja da je on ugašen po završetku korištenja, kako bismo spriječili mogućnost širenja požara“, izjavio je zapovjednik Šćulac.
Šćulac je naveo da su vatrogasne postrojbe s područja Primorsko-goranske županije do kraja srpnja imale 1637 intervencija te da je u prva četiri mjeseca, kada se čiste okućnice, zabilježen velik broj intervencija, pogotovo u ožujku.

„Požari koje smo imali na našem području su pogašeni u izrazito kratkom vremenu, što je ključno za sprječavanje većih požara. Sve vatrogasne postrojbe na području županije idu u dnevne ophodnje i reagiraju momentalno, a Vatrogasna zajednica Primorsko-goranske županije je sudjelovala u gašenju požara u Zatonu s 22 vatrogasca i osam vozila“, kazao je Šćulac.

Zapovjednik Šćulac zahvalio je građanima koji brzo prijavljuju uočene požare te još jednom pozvao na odgovorno ponašanje kako bi se eventualni požari eliminirali čim prije. (Primorsko-goranska županija)