Najveće stope rasta prihoda u IT industriji u 2020. godini imale su Šibensko-kninska, Požeško-slavonska, Karlovačka, Osječko-baranjska i Virovitičko-podravska županija. Nakon Zagreba, najveće ukupne prihode u IT industriji imale su Istarska županija, Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska županija. Pokazala je to nova analiza HGK o IT industriji u 2020. godini.
U 2020. hrvatska IT industrija ostvarila je ukupni prihod vrijedan 27,81 milijardu kuna, uz godišnji rast od 3,3 posto. To predstavlja značajno usporavanje rasta u odnosu na dvoznamenkaste godišnje stope rasta zabilježene u prethodne tri godine. Međutim, treba naglasiti da je ovaj naoko skromni rast realiziran u pandemijskoj godini, u kojoj društveni brutoproizvod pada za 8,2 posto, prihod nefinancijskog dijela gospodarstva pada za 6,6 posto, uz pad bruto dobiti od 53,2 posto, tako da stopa rasta od 3,3 posto ustvari predstavlja značajan uspjeh i svjedoči o žilavosti IT industrije, tumači se u objavljenoj analizi HGK o IT industriji u 2020. godini.
Čak 78 posto ukupnog prihoda hrvatske IT industrije otpada na Grad Zagreb ili 21,70 milijardi kuna. Slijedi Istarska županija sa 1,41 milijardom (s udjelom od 5,1 posto), pa Zagrebačka županija sa 837,7 milijuna kuna (udio od 3 posto), Splitsko-dalmatinska 657,5 milijuna kuna, Primorsko-goranska 561,2 milijuna i Osječko-baranjska 433,6 milijuna kuna.
Ukupni prihod (mil.kn) hrvatske IT industrije po županijama – 2020. godina
U 2020. godini ukupni prihod hrvatske IT industrije porastao je za 3,3 posto, ali ne i u svim županijama. Najveće stope rasta zabilježene su u Šibensko-kninskoj županiji (35,1 posto), Požeško-slavonskoj (28,5 posto), Karlovačkoj (27,7 posto), Osječko-baranjskoj (27,2 posto) i Virovitičko-podravskoj županiji (15,6 posto).
Godišnje stope rasta (%) ukupnog prihoda hrvatske IT industrije po županijama u 2020. godini
U 2020. godini broj zaposlenika u hrvatskoj IT industriji porastao je za 5,8 posto te je dosegao 34.762 što predstavlja 5,2 posto od ukupnog broja zaposlenih u nefinancijskom sektoru gospodarstva zemlje. U posljednjih pet godina broj djelatnika u IT industriji raste po PGSR-u od 7,8 posto čime je
kreirano 10.899 novih radnih mjesta.
Udio IT industrije u bruto domaćem proizvodu (novostvorenoj vrijednosti) u 2020. godini dosegao je 2,5 posto. U odnosu na 2015. taj se udio povećao za 0,9 postotnih bodova. U srednjoročnom razdoblju IT industrija raste po PGSR-u od 11,6 posto te je po dinamici rasta daleko najbrža djelatnost u hrvatskom gospodarstvu.
U 2020. godini izvoz robe i usluga hrvatske IT industrije dosegao je 9,04 milijarde kuna. U posljednjih pet godina prosječna godišnja stopa rasta izvoza hrvatske IT industrije bila je 14,5 posto.
U 2020. godini prihod IT industrije ostvaren na domaćem tržištu pao je za 0,8 posto, dok je prihod ostvaren izvozom porastao za 13,0 posto. Stope rasta izvoza u svim promatranim godinama veće su od onih ostvarenih na domaćem tržištu što dovodi do povećanja udjela izvoza u ukupnom prihodu hrvatske IT industrije.
Udio izvoza u strukturi prihoda IT industrije konstantno se povećava. Udio izvoza u ukupnom prihodu u petogodišnjem je razdoblju povećan s 25,9 posto u 2016. na 32,5 posto u 2020. godini.
U 2020. izvoz računalnih usluga iz Hrvatske dosegao je 731 milijun eura, uz godišnji porast od 12,6 posto. U proteklome petogodišnjem razdoblju prosječna godišnja stopa rasta računalnih usluga iznosila je 14,2 posto i bila je znatno viša od stope koju bilježi EU28 (8,4 posto), ali i nešto niža negoli
u ostalim tranzicijskim zemljama, osim Mađarske.
U 2020. godini izdaci hrvatske IT industrije za istraživanje i razvoj porasli su za 10,5 posto u odnosu na 2019. godinu te su premašili 718 milijuna kuna što je gotovo 240 posto više u odnosu na 2016. godinu.
U 2020. godini ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj dosegnuo je 2,26 milijardi kuna. IT industrija sudjelovala je sa 718,56 milijuna (31,8 posto), dok su ulaganja ostalih sektora bila 1,543 milijuna kuna (68,2 posto).
Nakon usporavanja rasta prometa IT industrije u pandemijskoj 2020. godini, u ovoj i sljedećoj godini, kaže se u analizi HGK, može se očekivati povratak na godišnje stope rasta ostvarene u pretpandemijskom razdoblju. Godišnja stopa rasta u 2021. bit će ponovno dvoznamenkasta, konzervativno procijenjena na povećanje od oko 11 posto (koliko je iznosio PGSR za petogodišnje razdoblje prije COVID-a, do 2019. godine).
Naime, u ovoj godini svjedočimo o brzom oporavku gospodarstva; prema posljednjim procjenama govori se o tome da bi rast društvenog bruto proizvoda mogao doseći i devet posto. U 2021. možemo očekivati ukupni prihod IT industrije od oko 31 milijarde kuna. U 2022. godini može se očekivati daljnji rast ukupnog prihoda IT industrije koji bi premašio 34 milijarde kuna (uz rast od oko 12 posto).
Taj bi rast mogao biti i veći ovisno o intenzitetu novih investicija u digitalizaciju povezanih s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti – koji predviđa ukupna srednjoročna ulaganja u tu svrhu od 1,29 milijardi eura. (L.K.)
