Prema podacima za 2019. godinu, ispodprosječni BDP po stanovniku imalo je čak 17 županija, dok je iznadprosječni uz Zagreb bio i u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Prema podacima popisa stanovništva 57 posto stanovništva Hrvatske nastanjeno u svega šest županija. Dvoznamenkaste stope pada broja stanovnika bilježi čak 12 županija, pri čemu predvode slavonske županije, odnosno županije s nižom razinom BDP-a po stanovniku. Pokazuje to analiza regio-novosti koje izdaje Ekonomski institut.
Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku Republike Hrvatske u 2019. godini iznosio je 101.354 kune (13.671 euro). Gledano na razini statističkih regija NUTS2, iznadprosječni BDP po stanovniku bilježi jedino Grad Zagreb, u visini od 176.012 kuna (23.742 eura), što je 73,7 posto iznad hrvatskog prosjeka. Zatim slijedi Jadranska Hrvatska s BDP-om po stanovniku od 96.045 kuna (12.955 eura), što je 5,2 posto niže od nacionalnog prosjeka. Najniži BDP po stanovniku, u visini od 68.171 kunu (9.195 eura), u 2019. godini bilježi Panonska Hrvatska, te u odnosu na nacionalni prosjek zaostaje čak 32,7 posto. Sjeverna Hrvatska iste godine ostvaruje 78,8 posto BDP-a po stanovniku RH (79.876 kuna ili 10.774 eura).
Gledano na razini županija, ispodprosječni BDP po stanovniku zabilježen je u čak sedamnaest županija i kreće se u rasponu od 58.336 kuna u Virovitičko-podravskoj (57,6 posto nacionalnog prosjeka) do 89.796 kuna u Varaždinskoj županiji (88,6 posto nacionalnog prosjeka). Pored Virovitičko-podravske županije, županije s najnižim BDP-om po stanovniku u 2019. godini bile su Požeško-slavonska i Brodsko-posavska, obje sa 60,1 posto nacionalnog prosjeka. Osim Grada Zagreba, iznadprosječni BDP po stanovniku ostvaruju samo Istarska (16,7 posto iznad nacionalnog prosjeka), Primorsko-goranska (11,4 posto iznad nacionalnog prosjeka) te Dubrovačko-neretvanska županija (7,3 posto iznad nacionalnog prosjeka). Regionalni BDP po stanovniku u 2019. godini.
BDP po stanovniku za hrvatske NUTS2 regije i županije, 2019., RH=100
Izvor: Izrada autorice prema podacima Državnog zavoda za statistiku
Zanimljiv je i podatak o omjeru između najveće i najmanje vrijednosti županijskog BDP-a po stanovniku. Tako je Grad Zagreb 2019. godine bio 3 puta razvijeniji od najmanje razvijene Virovitičko-podravske županije. Za usporedbu, ovaj je omjer 2018. godine iznosio 3,1, a 2012. 3,3, što ukazuje na trend smanjenja županijskih nejednakosti. Grad Zagreb u svim godinama promatranog razdoblja bilježi najviši BDP po stanovniku, dok je najmanji BDP po stanovniku u razdoblju od 2000. do 2004. godine zabilježen u Vukovarsko-srijemskoj županiji, od 2005. do 2014. godine u Brodsko-posavskoj, a od 2015. do 2019. godine u Virovitičko-podravskoj županiji.
Omjer BDP-a po stanovniku najrazvijenije i najmanje razvijene županije, 2000. – 2019.
Izvor: Izrada autorice prema podacima Državnog zavoda za statistiku
Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska ima 3.888.529 stanovnika, što je u usporedbi s popisom iz 2011. godine 396.360, odnosno 9,3 posto, stanovnika manje. Promotri li se prostorni razmještaj stanovništva, uočava se koncentracija stanovništva u Gradu Zagrebu i županijama s većim urbanim središtima. Tako je 57 posto stanovništva Hrvatske nastanjeno u svega šest županija: u Gradu Zagrebu (19,8 posto), Splitsko-dalmatinskoj (10,9 posto), Zagrebačkoj (7,8 posto), Primorsko-goranskoj (6,9 posto), Osječko-baranjskoj i Istarskoj županiji (5,7 posto). Pribroje li im se i stanovnici Zadarske i Varaždinske županije, dolazimo do brojke od 2.538.944 stanovnika, odnosno 65,3 posto stanovništva Hrvatske. Za usporedbu, 2011. godine ovih osam županija je u ukupnom stanovništvu Hrvatske sudjelovalo sa 63,4 posto. Promotri li se međupopisno kretanje stanovništva po županijama, vidljivo je kako su negativna kretanja zabilježena u svim županijama. Dvoznamenkaste stope pada broja stanovnika bilježi čak 12 županija, pri čemu predvode slavonske županije, odnosno županije s nižom razinom BDP-a po stanovniku. Najveće smanjenje broja stanovnika zabilježeno je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (-19,5 posto), a slijede ju Sisačko-moslavačka županija, u kojoj je broj stanovnika smanjen za 18,5 posto, Brodsko-posavska (-17,5 posto) te Požeško-slavonska županija (-16,7 posto). Značajan pad broja stanovnika bilježe i Virovitičko-podravska (-16,7 posto), Ličko-senjska (-15,8 posto) te Osječko-baranjska županija (-14,9 posto). S druge strane, u odnosu na 2011., najmanji pad broja stanovnika u 2021. godini bilježi Grad Zagreb, od 2,5 posto. U preostalim se županijama pad broja stanovnika kretao u rasponu od 5,2 posto u Zagrebačkoj do 12,6 posto u Karlovačkoj županiji. (L.K.)
Promjena broja stanovnika po županijama, Popis stanovništva 2021. u odnosu na Popis stanovništva 2011.
Izvor: Izrada autorice prema podacima Državnog zavoda za statistiku
