U 2020. godini nastalo je 1.680.428 tona komunalnog otpada, odnosno 414 kilograma po stanovniku što je 7% manje u odnosu na ukupnu količinu komunalnog otpada iz 2019. Ukupno odložena količina svih vrsta otpada bila je 10,1% manje nego u 2019. godini. Najmanji udjel odloženog otpada među županijama je bio u Varaždinskoj i Požeško-slavonskoj, a najviše u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Stopa odvojenog sakupljanja iznosila je 41%, što je povećanje od 4 postotna boda u odnosu na 2019. godinu, ali daleko od zacrtanih 50 posto do kraja 2020. godine. Ministarstvo u preliminarnom izvješću nije objavilo podatke stope odvojenog otpada za pojedine županije.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izradilo je preliminarni pregled podataka o komunalnom otpadu u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu koji sadrži informacije o nastalom otpadu i odvojenom sakupljanju na nacionalnoj razini.
U 2020. godini nastalo je 1.680.428 tona komunalnog otpada, odnosno 414 kilograma po stanovniku. To je smanjenje od 7% u odnosu na ukupnu količinu komunalnog otpada iz 2019. Značajnija smanjenja količina evidentirana su za miješani komunalni otpad i ambalažni otpad.
Ukupno odložena količina svih vrsta otpada na odlagališta u 2020. godini iznosi 1.451.749 tona (komunalnog i proizvodnog otpada), što je 10,1% manje nego u 2019. godini, kada je odloženo 1.615.571 tona otpada.
Ukupne odložene količine otpada u 2020. godini, po županijama
Na kraju 2020. godine zabilježeno je ukupno 228 zatvorenih lokacija odlagališta otpada, odnosno 93 aktivna odlagališta odnosno obveznika dostave podataka za 2020. godinu. Najviše ukupno odloženog otpada prijavljeno je u Zadarskoj županiji, udjel od 23 posto, ili 334.071 tona, Gradu Zagrebu 14,2 posto ili 206.624 tona i Splitsko-dalmatinskoj županiji 12,5 posto tj. 181.170 tona. Najmanji udjel odloženog otpada među županijama je bio u Varaždinskoj, 0,3 posto, Požeško-slavonskoj 0,9 posto, Virovitičko-podravskoj 1,3 posto, Krapinsko-zagorskoj 1,4 i Međimurskoj županiji 1,8 posto. Ukupno prijavljena količina odloženog biorazgradivog komunalnog otpada u 2020. godini iznosila je 596.013 tona. U odnosu na 2019. godinu, kada je odloženo 679.080 tona, 2020. godine evidentirano je smanjenje odloženih količina biorazgradivog komunalnog otpada za 12,2%. Najveće količine odloženog biorazgradivog komunalnog otpada prijavljene su u Splitsko-dalmatinskoj županiji (114.766 tona) i Gradu Zagrebu (106.324 tona). Najveće povećanje odloženog biorazgradivog komunalnog otpada zabilježeno je u Zagrebačkoj županiji (odloženo
je 4.167 tona više nego 2019. godine) i Ličko-senjskoj županiji (2.845 tona više nego 2019. godine), a najveće smanjenje zabilježeno je u Gradu Zagrebu (29.985 tone manje) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (25.056 tona manje).
Propisani cilj smanjenja godišnjeg odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada do 31.prosinca 2020. godine na najviše 264.661 tona, odnosno 35% mase biorazgradivog komunalnog
otpada proizvedenog u 1997. godini premašen je za 331.352 tona, odnosno nije postignut.
Prijave operatera 93 odlagališta koja su bila aktivna tijekom 2020. godine o preostalom kapacitetu i vaganju kao osnovom za utvrđivanje količine, po županijama
Odvojeno je sakupljeno 686.475 tona komunalnog otpada, što je 15.705 tona više nego 2019. godine. Stopa odvojenog sakupljanja iznosila je 41%, što je povećanje za 4 postotna boda u odnosu na 2019. godinu. Ministarstvo nije objavilo podatke za pojedine županije. Udio od 41 posto je još daleko od zacrtanih 50 posto do kraja 2020. godine.
Podsjetimo se, u 2019. godini su 22 grada i općine imale stopu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada veće od 50 posto.
To su iz Međimurske županije Prelog, Belica, Strahoninec, Goričan, Domašinec, Donja Dubrava, Šenkovec, Sveta Marija, Dekanovec, Donji Kraljevec, Podturen i Kotoriba, iz Varaždinske županije Martijanec, iz Primorsko-goranske županije Krk, Dobrinj, Omišalj, Vrbnik, Malinska-Dubašnica, Punat i Baška, iz Koprivničko-križevačke županije Grad Koprivnica, a iz Osječko – baranjske županije općina Semeljci.
Kako kažu u Ministarstvu, porastu količine odvojeno sakupljenog komunalnog otpada od 4 postotna boda u 2020., sa 37 na 41 posto, najviše je doprinijelo povećanje odvojeno sakupljenog biootpada iz kuhinja i kantina u organizaciji JLS, te smanjenje količina miješanog komunalnog otpada i to prvenstveno u velikim gradovima: Zagreb, Split, Osijek, Dubrovnik, Pula itd.
Od 2016. do danas je kroz dva otvorena poziva u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija odobreno 213 projekata reciklažnih dvorišta koji su sufinancirani s 85% EU bespovratnih sredstava, a ukupna dodijeljena sredstva iznose 465 milijuna kuna.
Kroz 91 projekt provedbe izobrazno-informativnih aktivnosti obuhvaćeno je više od 3 milijuna stanovnika. Za ove projekte odobreno je 53,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
U primarnu selekciju otpada uloženo je 315 milijuna bespovratnih EU kuna što je 85% investicije za nabavu 1.230.695 komada kanti i spremnika za odvojeno prikupljanje otpada za 407 jedinica lokalne samouprave. Uz to, sufinanciraju se i izgradnje sortirnica, kompostana, nabave vozila za odvojeno prikupljanje otpada te sanacije odlagališta otpada. (L.K.)
