Prema konačnim rezultatima Popisa 2021., u Republici Hrvatskoj živjelo je 3 871 833 stanovnika, od čega njih 3 829 989, odnosno 98,9%, u privatnim kućanstvima te 41 844, odnosno svega 1,1%, u institucionalnim kućanstvima. Prosječan broj članova kućanstava bio je 2,7. Prosječno najveća kućanstva, pokazuju podaci DZS-a iz Popisa, imala su Krapinsko-zagorska, Međimurska županija, Zagrebačka, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija.
Od ukupnog broja kućanstava kojih je 1 436 893, 1 435 440 je privatnih te 1 453 institucionalnih.
Usporedi li se struktura kućanstava u popisima od 1953. do 2021., uočava se konstantan pad veličine kućanstva, odnosno prosječnog broja njegovih članova. Naime, 1953. u jednom je kućanstvu prosječno živjelo 3,8 osoba, a 2021. bilo ih je 2,7. U 2021. prosječno najveća kućanstva imale su Krapinsko-zagorska županija (3,1 osoba), Međimurska (3,1), Varaždinska županija (3,0) , Zagrebačka županija (3,0) i Koprivničko-križevačka (2,9), dok su najmanja bila u Primorsko-goranskoj županiji (2,4), Ličko-senjskoj (2,4), Šibensko-kninskoj (2,5) te Gradu Zagrebu (2,5).
Usporedo se smanjio i udjel kućanstava od tri i više članova te rast udjela samačkih i dvočlanih kućanstava u ukupnom broju kućanstava. Tako je, primjerice, udio samačkih kućanstava 1953. bio 14,1%, a u 2021. porastao je na 27,8%. Udio tročlanih kućanstava u ukupnom broju kućanstava 1953. bio je 18,8%, a da bi u 2021. pao na 17,9%, dok je udio kućanstava od pet i više članova u ukupnom broju kućanstava u 1953. bio 32,4%, a u 2021. iznosio je 12,4%. (L.K.)
