Sa stopom od 22,5 posto odvajanja otpada Splitsko-dalmatinska županija stoji slabije od prosjeka RH, kao i većina prije svega jadranskih županija gdje je problem pojačan zbog turizma. Stoga ima još puno posla kako bi se situacija popravila, od odvajanja otpada do recikliranja, a glavne mjere iznesene su u napravljenom Planu gospodarenja otpadom do 2029. godine.
Prema posljednjem dostupnom Nacionalnom izvješću o komunalnom otpadu za 2024. godinu, ukupna količina nastalog komunalnog otpada 2024. godine u Županiji iznosi 258 802 t, odnosno u prosjeku 606 kg otpada po stanovniku, dok je godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku na razini RH iznosila 486 kg iste godine. Velika količina otpada po stanovniku posljedica je razvijene turističke djelatnosti u Županiji, gdje 12,90 % proizvedenog otpada nastaje iz turizma. U 2024. godini ukupna količina proizvedenog komunalnog otpada u okviru javne usluge iznosila je 187 246 t, a zajedno sa količinom prikupljenom putem spremnika na javnim površinama, povratne naknade u reciklažnim dvorištima i putem trgovine na malo, ukupno 199 419 t.
Ukupni udio miješanog komunalnog otpada u ukupnom KO sakupljenom u okviru javne usluge iznosio je 77,5 %, što ukazuje na relativno nisku stopu odvajanja otpada, ali i na smanjivanje količine sakupljenog miješanog otpada u odnosu na 2023. godinu kada je udio miješanog komunalnog otpada iznosio 81 %. Najvišu stopu odvojeno sakupljenog otpada u okviru javne usluge ima Grad Supetar (47,95 %), a slijede Grad Hvar (44,50 %) i Općina Šolta (43,31 %).
Količina oporabljenog otpada u ukupno sakupljenom otpadu u okviru javne usluge u 2024. godini iznosi 23 496 t te je stopa oporabe 12,50 %. Od ukupno nastalog KO na području Županije količina oporabljenog KO s dodatno utvrđenim količinama (količine koje su prijavili davatelji javne usluge, reciklažna dvorišta i trgovci otpada na malo) iznosi 72 205 t odnosno stopa oporabe penje se na 27,9 % što ukazuje na pad u odnosu na 2023. kada je stopa oporabe bila 28,2 %. Prema odvojenom sakupljanju korisnih vrsta otpada iz komunalnog otpada (papir i karton, plastika, staklo, metal, glomazni otpad, tekstil, biootpad) u okviru javne usluge u 2024. godini na području Županije sakupljeno je najviše glomaznog otpada i papira.
Preporuka je puno.
Prvo, na području SDŽ razmotriti i izabrati lokacije za izgradnju kompostana i/ili bioplinskih postrojenja za oko 30 000 t/god biootpada te za iste ishoditi potrebnu dokumentaciju. Preporuka je za više JLS sporazumno osigurati zajedničku provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom, a uzimajući u obzir cijenu i kapacitet građevina.
Sljedeća mjera je izgradnja CGO Lećevica za obradu ne više od 110.000 t miješanog komunalnog otpada godišnje. Nadalje, procijeniti mogućnost povećanja kapaciteta za odlaganje otpada na odlagalištu Karepovac i drugim službenim odlagalištima na području SDŽ, uz strogo poštivanje zakonskih i okolišnih procedura, do izgradnje i uspostave CGO Lećevica. Preporuka je i do izgradnje CGO-a Lećevica, uspostaviti suradnju s najbližim izgrađenim centrima za gospodarenje otpadom (CGO) i u slučaju potrebe pokrenuti aktivnosti za privremeni odvoz otpada na te centre, uz strogo poštivanje zakonskih i okolišnih procedura.
Preporuča se i promocija kućnog kompostiranja, dostava kućnih kompostera na području svake JLS, preporuka je i za JLS koje imaju u planu uspostavu centara za ponovnu uporabu razmotriti i izabrati lokacije za izgradnju centara za ponovnu uporabu te za iste ishoditi potrebnu dokumentaciju. Također i da više JLS sporazumno osiguraju zajedničku provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom, a uzimajući u obzir cijenu i kapacitet građevina.
Nadalje, ugradnja principa sprječavanja nastanka otpada (papir i karton, otpadna EE oprema) u redovnom radu gradske uprave i gradskih službi te trgovačkim društvima, ustanovama i institucijama čiji je osnivač i/ili (su)vlasnik JLS ili SDŽ, redovito ažurirati informacije o sustavu gospodarenja otpadom na mrežnim stranicama JLS, provesti informativne aktivnosti gospodarenja otpadom na razini JLS, redovito saniranje lokacija onečišćenih otpadom odbačenim u okoliš, uvođenje nadzornih kamera radi efikasnijeg sprečavanja ilegalnog odbacivanja otpada, promocija akcija prikupljanja otpada u JLS, redovito obavješćivati kućanstva o načinu prikupljanja miješanog komunalnog otpada,
osigurati uvjete za odvojeno sakupljanje biootpada za sve korisnike usluge koji ne provode kućno kompostiranje. Nadalje, jedna od naznačenih mjera je i izgradnja i opremanje reciklažnih dvorišta i nabava mobilnih reciklažnih dvorišta. Konkretno, izgradnja i opremanje dva reciklažna dvorišta u Gradu Splitu, izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta ili nabava mobilnog reciklažnog dvorišta u gradovima: Grad Hvar,
Grad Imotski, Grad Supetar i općinama; Milna (samostalno ili u suradnji s drugim JLS), Muć, Proložac -nabava mobilnog reciklažnog dvorišta u općinama: Bol, Brela, Hrvace, Lećevica, , Primorski Dolac, Pučišća, Runovići, Seget, Sutivan, i Gradac. Mobilna reciklažna dvorišta koja su uspostavljena na području općina Sućuraj, Seget, Šolta i Postira upisati u Očevidnik reciklažnih dvorišta.
Preporuča se i nabava opreme i specijaliziranih vozila za odvojeno prikupljanje: metala, stakla, tekstila, papira, plastike i biootpada te opreme za odvojeno prikupljanje i obradu komunalnog otpada. U novim planiranim reciklažnim dvorištima preporuča se osigurati prihvat svih vrsta otpada , izraditi pilot projekt prikupljanja izgubljenih ili odbačenih ribolovnih alata u moru, razmotriti mogućnosti izvedbe postrojenja za obradu otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje voda u obuhvatu uređaja planiranih u Županiji, zatim proširenja postojeće kazete za građevni otpad koji sadrži azbest na odlagalištu Košer, izgradnja bioplinskih postrojenja, na otocima Braču i Hvaru razmotriti i izabrati lokacije posebnih stanica
prikupljanja i obrade građevinskog otpada koja će biti ovlaštena za primanje građevnog otpada od građana i tvrtki te za iste ishoditi potrebnu dokumentaciju. Preporučuje se razmotriti i izabrati lokacije za iskorištavanje komine od maslina kao gnojivo ili biogorivo na području Općine
Marina, makarskom području te na području otoka Brača za iste ishoditi potrebnu dokumentaciju, zatim razmotriti i izabrati lokacije za oporabu otpadnih vozila te za iste ishoditi potrebnu dokumentaciju, izraditi Studiju procjene količine otpada koji sadrži azbest, izraditi Plan provedbe aktivnosti za gospodarenje plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu, unaprijediti nadzor itd.
Da bi se postigla stopa recikliranja komunalnog i sličnog otpada, nužno je nastaviti s provođenjem informativnoobrazovnih aktivnosti usmjerenih na poticanje odvojenog sakupljanja otpada u okviru javne usluge, izgradnjom i opremanjem dodatnih reciklažnih dvorišta i nabavom opreme i vozila za prijevoz otpada uključujući i plovila te izgradnjom infrastrukture za sortiranje otpada, recikliranje i oporabu. Paralelno s unaprjeđenjem sustava odvojenog sakupljanja nužan je i razvoj odgovarajućeg sustava za obradu komunalnog otpada. Najveće količine komunalnog otpada i dalje se bez prethodne obrade zbrinjavaju postupkom odlaganja te se ne ostvaruje dostatno smanjenje količina biorazgradivoga komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta. U tu svrhu potrebno je povećati postrojenja za materijalnu oporabu te osigurati odgovarajuće kapacitete za energetsku oporabu otpada.
Također, potrebno je odrediti frakcije u otpadu koje je moguće oporabiti i sukladno tome razvijati sustav sakupljanja na kućnom pragu kojim će se prikupljati ciljane frakcije koje je moguće reciklirati.
Kako bi se omogućila obrada biootpada neophodna je izgradnja kompostana, posebno u dijelovima velikog sezonskog povećanja komunalnog otpada. Paralelno s uspostavom sustava za obradu biootpada potrebno je intenzivno provoditi edukaciju o važnosti odvojenog sakupljanja biootpada.
Gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji provodi se putem javne usluge prikupljanja komunalnog otpada putem spremnika od pojedinog korisnika usluge („od vrata do vrata“), putem spremnika na javnim površinama te putem stacionarnih i/ili mobilnih reciklažnih dvorišta. Sakupljeni otpad odlaže se na kontrolirana odlagališta, a također je planirano odlaganje otpada u budućem Centru za gospodarenje otpadom Lećevica za kojeg je probni rad planiran u 2028. godini. Posljedica razvijene turističke djelatnosti Županije je i velika količina proizvedenog otpada iz turizma.
Projekt CGO Lećevica je podijeljen u dvije faze. Projekt je trenutno u prvoj fazi realizacije koja obuhvaća projektiranje kompletnog CGO s građenjem dijela CGO u Županiji (faze građenja: trafostanice, prometnice, obodni kanali oko odlagališta, upravna zgrada i odlagališne plohe kazeta 1 i 6-1), izrada glavnog projekta za sve faze građenja i ishođenje svih građevinskih dozvola te izgradnja tri pretovarne stanice (Zagvozd, Sinj i Brač) za koje su ishođene građevinske dozvole.
U CGO-u će se provoditi mehanička obrada odvojeno prikupljenog biootpada i mehaničko-biološka obrada miješanog komunalnog otpada s izdvajanjem otpada pogodnog za materijalnu i energetsku oporabu i stabilizacijom biogene frakcije, odlaganje neiskoristivih frakcija otpada, obrada i odlaganje neiskoristivog dijela obrađenog građevinskog otpada te privremeno skladištenje korisnog izdvojenog otpada u reciklažnom dvorištu. Prema podacima tvrtke Regionalni centar čistog okoliša d.o.o. u CGO Lećevica će se prikupljati i obrađivati otpad koji nastaje na području Splitsko-dalmatinske županije (55 gradova i općina). Dio otpada nastao u blizini dopremat će se u CGO izravno, dok će se otpad iz udaljenijih dijelova županije pretovarivati u pretovarnim stanicama.
U Izvješću se iznose i crne točke, odnosno lokacije visoko opterećene otpadom, divljih odlagališta i otpadnih voda. Prema Planu razvoja Splitsko-dalmatinske županije do 2027. godine izgrađenost sustava odvodnje još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini i veliki problem predstavljaju loša povezanost stanovništva na kanalizacijske sustave, veliki broj propusnih sabirnih jama, nezadovoljavajući sustav odvodnje oborinskih voda i pročišćavanja otpadnih voda. Također, direktno ispuštanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda predstavlja izvore onečišćenja mora uzrokovane litoralizacijom, kao i indirektno ispuštanje rijekama ili kanalima, što uključuje i dotok podzemnim vodama i ispiranje kišom, donos atmosferom i izvorima onečišćenja s mora. Trenutno su u funkciji 33 javna sustava prikupljanja otpadnih voda na koje je priključeno 48 % postojećih ES u Županiji. U tijeku je realizacija Integralnog projekta zaštite Kaštelanskog zaljeva (Eko projekt) koji obuhvaća dogradnju i proširenje kanalizacijske mreže kao i dogradnju u postojećih uređaja na II. stupanj pročišćavanja na područjima aglomeracija Kaštela-Trogir i Split-Solin, te proširenje mreže i dogradnju postojećeg uređaja na III. stupanj pročišćavanja na području aglomeracije Sinj. (L.K., Foto: SDŽ i JU More i Krš)
