U 2022. radilo je 79 kinematografa, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Najveći broj ih je u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji pa tek onda u Gradu Zagrebu, a slijede Dubrovačko-neretvanska, Istarska i Osječko-baranjska županija. U odnosu na razdoblje korone, broj gledatelja je povećan, ali ne i u odnosu na 2019. godinu.
Najveći broj kinematografa je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ukupno 16, koje imaju 34 dvorane te je zaposleno 107 osoba. Lani je kina posjetilo gotovo 447 tisuća gledatelja. U Primorsko-goranskoj županiji je 9 kinematografa u koje je smješteno 20 dvorana, a zaposlene su 54 osobe. Lani je neku od predstava pogledalo gotovo 264 tisuća gledatelja. Grad Zagreb je treći po broju kinematografa, ima ih 8, ali koje imaju 52 dvorane, a naravno ima i najveći broj gledatelja, 1,4 milijuna koliko je lani pogledalo neku od kino predstava. Dubrovačko- neretvanska županija ima 7 kinematografa, 12 dvorana i 52 zaposlena. Lani su imali nešto više od 6,5 tisuće gledatelja. Istarska županija ima 6 kinematografa, 8 dvorana i 28 zaposlenih, a lanjski broj gledatelja bio je gotovo 126 tisuća. Osječko-baranjska županija ima 5 kinematografa, ali 14 dvorana, 28 zaposlenih, a broj gledatelja lani je bio nešto više od 220,6 tisuća.
KINEMATOGRAFI PO ŽUPANIJAMA
Od ukupnog broja stalnih kinematografa, 45 ih ima jednu dvoranu/ekran, a 26 ih je s više dvorana. Bilo je 19 samostalnih kinematografa, a u sastavu drugih poslovnih subjekata 60 kinematografa, i to 11 u sastavu poduzeća za prikazivanje filmova, 35 u sastavu kulturno-obrazovnih ustanova (domova kulture, pučkih i otvorenih učilišta i slično), a 14 u sastavu drugih ustanova/poduzeća.
Nakon 2020., kada je zbog pandemije bolesti COVID-19 velik dio godine nositeljima svih kulturnih djelatnosti rad bio onemogućen, 2021. je donijela postupan oporavak koji se nastavio i u 2022., kaže se u priopćenju DZS-a. Većina kinematografa bila je otvorena cijele godine, osim sezonskih kina i kinematografa u potresom pogođenomu području Sisačko-moslavačke županije. U odnosu na 2021. broj predstava u 2022. veći je za 9% te je bilo 22% više posjetitelja. Ako usporedimo s 2019., broj predstava u 2022. dosegnuo je gotovo isti broj, dok je broj posjetitelja za 37% manji.
Uz sedam registriranih ljetnih kina, u 2022. bilo je sedam dodatnih kinematografa sa stalnom dvoranom koji su imali projekcije na otvorenom za vrijeme toplijih mjeseci. U 2022. broj posjetitelja ljetnih kina porastao je za 47% u odnosu na 2019. te za 67% u odnosu na 2021.
U 2022. udio predstava domaćih filmova bio je 4%, a posjetitelja tih predstava 5%.
Porast broja predstava i posjetitelja prati i porast prihoda od prodaje ulaznica. Ukupno gledajući sva kina, prihod im je porastao za 25% u odnosu na 2021. Porast prihoda od prodaje ulaznica imali su stalni kinematografi s jednom dvoranom, za 34%, zatim kina s više dvorana, za 25%, te ljetna i pokretna kina, za 37%. Prihod od alternativnog sadržaja u kinima, kao što su koncerti, sportska događanja i predstave, također je u zamjetnom rastu od 138% u odnosu na 2021. (L.K.)
