Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izradilo je u sklopu Informacijskog sustava gospodarenja otpadom aplikaciju Evidencija lokacija odbačenog otpada (ELOO), a preko koje se može prijaviti odbačeno smeće i otpad koje se nalazi na nelegalnim odlagalištima. Najviše je prijava, nakon Zagreba, u Istarskoj županiji, najveći broj prijava preuzetih u obradu je u Šibensko-kninskoj županiji, u Istarskoj je na najviše lokacija otpad sklonjen, no gleda li se omjer lokacija s kojih je otpad uklonjen i broja prijava u obradi, najbolje stoji Virovitičko-podravska županija, a uz nju Šibensko-kninska i Istarska županija. Od ukupnog broja prijava u Karlovačkoj županiji ih je najviše u obradi. Pokazuje to izvješće Ministarstva gospodarstva.
Aktivnosti na izgradnji sustava provodile su se od 2018. godine. U listopadu 2020. godine, sukladno tada važećem Pravilniku o gospodarenju otpadom započelo je obvezno korištenje sustava ELOO za komunalna redarstva jedinica lokalne samouprave. Od tada, a do 15.11.2023. godine korisnički računi su izdani za 440 jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 79 % od ukupnog broja jedinica lokalne samouprave ima registrirane korisničke račune i mogu aktivno koristiti sustav. Do navedenog datuma registrirani su korisnički računi za 553 komunalna redara, odnosno onih koji preuzimaju brigu o sklanjanju otpada nakon što se prijavi lokacija.
Dosad je u sustavu ELOO zabilježeno 14.106 prijava lokacija odbačenog otpada, a broj se smanjuje posljednje dvije godine. Od ukupnog broja, 82,6 % prijava (11.648 lokacija) je komunalni redar preuzeo u obradu, 13,6 % prijava (1.925 lokacija) još uvijek nije u obradi dok se 3,8 % prijava (533 lokacije) odnosi na stornirane prijave od strane komunalnih redara (najčešće dupla prijava).
Najviše prijavljenih lokacija bilo je na području Grada Zagreba (81 %), Istarske županije (3,1 %), Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije (2,1 %), Zagrebačke i Šibensko-kninske (1,9 posto), Primorsko-goranske (1,4 posto) te Međimurske i Karlovačke (0,7 posto). Najmanji broj prijava je pak s 0,1 posto bio u Virovitičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Požeško-slavonskoj županiji, slijedi Koprivničko-križevačka s 0,3 posto, Ličko-senjska i Vukovarsko-srijemska s 0,4 posto, Brodsko-posavska i Krapinsko-zagorska s 0,5 posto i Dubrovačko-neretvanska, Osječko-baranjska i Sisačko-moslavačka s 0,6 posto.
Za Grad Zagreb je evidentiran najveći udio prijavljenih lokacija koje su preuzete u obradu od strane komunalnih redara (91,7 %), zatim slijede Karlovačka županija (81 %), Šibensko-kninska županija (80,7 %), Brodsko-posavska (75,7%), Koprivničko-križevačka (55%) i Dubrovačko-neretvanska (47,6%).
Broj prijava lokacija odbačenog otpada po županijama
Od ukupnog broja prijava koje su preuzete u obradu (11.648 lokacija), 8.653 se odnosi na lokacije odbačenog otpada na kojima se još uvijek nalazi odbačeni otpad, dok se 2.995 odnosi na lokacije otpada s kojih je otpad uklonjen. Po županijama, najviše je uklonjenog na lokacijama u Šibensko-kninskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Međimurskoj županiji. Uzme li se u omjer lokacije s kojih je uklonjen otpad u odnosu na ukupan broj prijava preuzetih u obradu, najbolje stoji Virovitičko-podravska županija sa 75 posto, odnosno od 4 prijave u obradi, na 3 lokacije je otpad uklonjen, slijede Šibensko-kninska i Istarska županija s udjelom od 43,1 posto, pa Međimurska s 29,8 posto, Krapinsko-zagorska s 25 posto i Zagrebačka s udjelom lokacija gdje je otpad uklonjen u odnosu na broj prijava u obradi, s 21 posto.
Broj prijava preuzetih u obradu s podjelom na lokacije odbačenog otpada na kojima je otpad uklonjen i na kojima se još uvijek nalazi
Od ukupnog broja lokacija preuzetih u obradu (11.648 lokacija), na 8.653 lokacija (74,3 %) se još uvijek nalazi odbačeni otpad, dok je 2.995 (25,7 %) lokacija s kojih je otpad uklonjen. Gledajući po vrstama otpada, u sustav se najčešće prijavljuju: građevni otpad, miješani komunalni otpad i glomazni otpad (najčešće kao miješani otpad). Kroz aplikaciju komunalni redari su u promatranom razdoblju procijenili količinu odbačenog otpada prijavljenog putem
sustava ELOO na 68.769 tona. Sustav ELOO također sadrži podatke o lokacijama odbačenog otpad u podzemlje. Trenutno je evidentirano 811 takvih lokacija, piše u izvješću Ministarstva gospodarstva. (L. Kiseljak)
