Od ukupne cestovne mreže u RH u duljini od 26.495 km, najveća je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je i najveća kilometraža županijskih, lokalnih i državnih cesta, gustoća cestovne mreže najveća je u Varaždinskoj, Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Najveći željeznički promet ima Zagrebačka županija, a Osječko-baranjska najveću kilometražu željezničkih pruga. Najmanje prometnih nesreća dogodilo se je pak u Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Pokazuju to objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku za 2023. godinu.
Nakon Splitsko-dalmatinske županije gdje je cestovna mreža dugačka 2.575 km, slijedi Zadarska županija s 1.821 km cestovne mreže, Istarska s 1.761 km, Sisačko-moslavačka s 1.759 km i Zagrebačka s 1.744 kilometara.
Od 1.341 km autocesti, najveća kilometraža odnosi se na autoceste u Zagrebačkoj županiji, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Brodsko-posavskoj i Istarskoj županiji. Od ukupno 7.256 km kolika je duljina državnih cesta, najveći dio odnosi se na one u Splitsko-dalmatinskoj županiji, zatim Ličko-senjskoj, Zadarskoj, Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Od ukupne duljine županijskih cesta 9.396 km, najveći dio otpada opet na Splitsko-dalmatinsku županiju, a slijede kilometri županijskih cesta u Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Osječko-baranjskoj i Istarskoj županiji. Od ukupne duljine lokalnih cesta s 8.502 kilometra, desetina se odnosi na one u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a potom po duljini slijede lokalne ceste u Zadarskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.
Najveću gustoću cestovne mreže imaju Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija.
Najmanje prometnih nesreća s nastradalim osobama dogodile su se lani Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj, Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Najprometnije zračne luke su u Zagrebu i Splitu.
U željezničkom prometu lani je zabilježeno gotovo 22 milijuna putnika na području RH, a najviše u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Osječko-baranjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji. Inače, u odnosu na prethodne godine, a podaci DZS-a pokazuju podatke od 1997. godine, lani je bila rekordna godina po broju putnika te je promet putnika bio u porastu u svim županijama. Razlog tome je besplatno putovanje vlakom studenata, u nekim županijama i umirovljenika, a što je od ove godine uvedeno i za cijelu zemlju. Najveću duljinu željezničke pruge imaju Osječko-baranjska županija, Sisačko-moslavačka, Vukovarsko-srijemska, Zagrebačka i Primorsko-goranska županija. (L.K.)
