Prema konsolidiranom izvješću FINA-e, Primorsko-goranska županija izdvojila je lani najviše iz svog proračuna za kulturu – 1.98 posto, a gleda li se visina izdvojenih sredstava u odnosu na broj stanovnika tada je sa 105,65 kuna po osobi prva Međimurska županija.
Danas izdvajanja za kulturu postaje sve bitnija stavka u proračunima županija, kroz koju se financiraju ne samo različite manifestacije kao što su primjerice izuzetno poznati Đakovački vezovi u Osječko-baranjskoj županiji ili Pulski filmski festival u Puli, pa razne udruge i poduzetnici u kulturi, nego se i uz pomoć sredstava EU sve više se radi na očuvanju kulturno-povijesne baštine te njene gospodarske valorizacije, a ponajprije u cilju bogatije turističke ponude i razvoja društveno-kulturnih potencijala. Kao primjer, može se izdvojiti u Primorsko-goranskoj županiji projekt Putovi Frankopana, ili projekt Heart of Istria u Istarskoj županiji.
Izdvajanja za kulturu kreću se po županijama u visini do dva posto, gleda li se proračun županija i svih ostalih korisnika, no kada bi se gledao samo proračun županija, tj. nekonsolidirani proračun, onda su u nekim slučajevima ti udjeli izdvojenih sredstava za kulturu i znatno veći, pa ponegdje idu i do 10 posto.
Primorsko-goranska županija: Programi u kulturi sufinancirani sa 4,3 milijuna kuna
Primorsko goranska županija osim što je vodeća po izdvojenim proračunskim sredstvima za kulturu, treća je gleda li se taj udjel izdvojenih sredstava u odnosu na broj stanovnika. Prema podacima za 2018. godinu PGŽ je izdvojio 78,77 kuna po stanovniku.
-Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu, u 2018. godini sufinancirao je programe iz djelatnosti kulture s gotovo 4,3 milijuna kuna. Za Program javnih potreba u području kulture osigurano je oko 1,5 milijuna kuna za programe udruga, ustanova u kulturi, jedinica lokalnih samouprava, turističkih zajednica te samostalnih umjetnika. Programom je sufinancirano 157 programa u kulturi kroz pet programska pravca: Poticanje kreativnih i kulturnih industrija, Kulturne manifestacije, Razvoj publike, Suradnja kreativnih i kulturnih industrija sa školama i Programi očuvanje i njegovanja kulturne baštine. Osim navedenog Primorsko-goranska županija sufinancira rad Županijskog bibliobusa sa 300.000 kuna koji prostorno obuhvaća područje Gorskog kotara i otok Krk te je važno naglasiti da je u pojedinim mjestima jedini oblik knjižnične djelatnosti. Sufinancira se projekt (Za)voli kazalište s HNK Ivana pl. Zajca u kojem se sufinanciraju predstave za učenike osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta (10 predstava tijekom školske godine). Primorsko-goranka županija jedina u Republici Hrvatskoj sufinancira nagrađene kulturne djelatnike, udruge i ustanove u kulturi s ciljem poticanja na što kvalitetniji i uspješniji rad. Za 2018. godinu za tu namjenu osigurano je 185.000 kuna, a nagrađeno je dvadesetak pojedinaca, udruga i ustanova u kulturi. Provodi se i Javni poziv za financijsku potporu poduzetnicima u kulturi kojim se osiguravaju sredstva trgovačkim društvima za sufinanciranje projekata, u prvom redu izdavaštva i filmske (video) umjetnosti. Za tu namjenu je osigurano 100.000 kuna za desetak programa – kažu u Županiji.
Županija je i pokrenula portal Kulturna mreža PGŽ koji je zamišljen kao mjesto susreta ponude i potražnje kulturnih sadržaja. Postupak dogovora oko suradnje odvija se „online“, a samo pokretanje Kulturne mreže doprinijelo je decentralizaciji kulture u PGŽ. U 2018. godini osigurano je 350.000 kuna, a realizirano je 86 programa.
PGŽ se uključio i u sufinanciranje projekta Rijeka – europska prijestolnica kulture te je u 2018. Godini osigurano 1,2 milijuna kuna za programske pravce u kojima sudjeluje PGŽ: 27 susjedstava i Lungomare
Kroz program Kulturno-povijesna baština, lani se je krenulo s provođenjem šest projekata, a koji imaju za cilj prije svega nadopuniti turističku ponudu i razviti društveno-kulturni potencijal. To su projekti Kulturno turistička ruta Putovima Frankopana, zatim projekt Claustra+, pa Integrirani projekt revitalizacije Guvernerove palače i Nugentove kuće u Rijeci, projekt REFRESH, HERCULTOUR te projekt Artvision+. Ukupna im je vrijednost oko 9,2 milijuna kuna.
Međimurska županija: Ove godine povećane potpore
Ta je županija lani izdvojila 1,81 posto sredstava za potrebe kulture, odmah je iza PGŽ, ali je vodeća gleda li se visina izdvojenih proračunskih sredstava u odnosu na broj stanovnika, što iznosi spomenutih 105,65 kuna.
Ljetos je Županija za 51 program udruga, umjetničkih organizacija, samostalnih umjetnika i ustanova u kulturi iz proračuna izdvojila 300.000 kuna. Ove godine potpore za kulturu povećane su za 53 tisuće u odnosu na lani.
„Naša tradicija, baština, povijest i autohtonost najveće su bogatstvo koje imamo u Međimurju, a kroz koje se na najbolji mogući način definira identitet našeg kraja po kojem nas prepoznaju i cijene. “, poručio je tom prilikom župan Međimurske županije Matija Posavec.
Županija inače iz svog proračuna godišnje izdvaja više od 8 milijuna kuna kojima se financira rad ustanova u kulturi, sufinancira djelovanje brojnih udruga, domova kulture, manifestacije i brojne druge aktivnosti s područja kulture.
Ta županija kroz spoj kulture i turizma radi na i projektu s mađarskim partnerom „Attractour – Revitalizacija kulturnog nasljeđa u turističke atrakcije na području Međimurske županije i regije Letenye“.
Osječko-baranjska županija: Najviše novca za HNK Osijek
Sa 1,46 posto Osječko-baranjska županija je treća po lani izdvojenim sredstvima iz proračuna za kulturu, a što je u odnosu na broj stanovnika iznos od 56,40 kuna per capita.
– Osječko-baranjska županija je jedina regionalna samouprava u Hrvatskoj koja u (su)vlasništvu ima nacionalno kazalište. Naime, uz Grad Osijek, osnivač Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku je Osječko-baranjska županija, a to joj uz formalno-pravne donosi i financijske obveze. Tako je 2018. godine iz županijskog proračuna izdvojeno 13,5 milijuna kuna za plaće, materijalne i programske troškove te za sanaciju gubitka HNK-a, a sličan iznos novca za tu se namjenu ponavlja godinama. Uz ostale aktivnosti prema HNK-a, Županija ujedno izravno sudjeluje u aktualnim pripremama i provođenju projekta rekonstrukcije zgrade HNK-a, najveće investicije ikada zabilježene u povijesti ove nacionalne kazališne kuće. Županija je i osnivač Muzeja likovnih umjetnosti Osijek, što također polučuje i financijske obveze za plaće, materijalne i programske troškove. Županijskim programom javnih potreba u kulturi obuhvaćene su i mnoge manifestacije i memorijali, Festival hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku, Tamburaški orkestar Osječko-baranjske županije, Đakovački vezovi, Tamburaško društvo “Dora Pejačević” Našice, Memorijal “Franjo Krežma”, Strossmayerovi dani te drugi programi u kulturi za što se sredstva odobravaju na temelju prijava na javne pozive. Županija sufinancira i djelatnosti udruga građana iz područja građanskih inicijativa, ljudskih prava i sloboda, također putem javnog poziva – kažu u Osječko-baranjskoj županiji.
I ta Županija u kontinentalnom dijelu spaja vrlo uspješno kulturu i turizam.
Zaštićena parkovna arhitektura osječkih parkova, barokna Tvrđa i Europska avenija kao jedan od najljepših europskih secesijskih nizova izvrsna su pozivnica za upoznavanje kulturne baštine urbanog Osijeka. Đakovačka katedrala i brojni dvorci rasprostranjeni širom Osječko-baranjske županije čine bogatu sakralnu i kulturnu baštinu ovoga kraja.
Zadarska županija: Najviše se ulaže u Zadar
Zadarska županija iz svog je proračuna lani izdvojila 1,33 posto sredstava, što je u odnosu na broj stanovnika 82,35 kuna po stanovniku i prema kojem je pokazatelju druga županija u zemlji.
– U županijskom proračunu u 2019. godini iz poreza na dohodak za financiranje javnih potreba u kulturi osigurano je 9.750.000 kuna. Ako se uzme u obzir da se kultura može financirati iz izvornih prihoda proračuna isključivo iz poreza na dohodak, koji iznosi oko 80 milijuna kuna u 2019. godini, onda je vidljivo da je udio kulture u proračunu u izvornim prihodima 12,19 posto – kažu u Županiji.
Najviše sredstava u kulturi ide na institucionalnu kulturu. Od ukupnog iznosa za kulturu za Narodni muzej Zadar i Kazalište lutaka Zadar osigurano je preko 8,6 milijuna kuna, odnosno 88,31 posto sredstava za kulturu.
Treća specifičnost naših sredstava za kulturu je, kažu, geografska disperzija sredstava. Od ukupnog iznosa za kulturu na prostoru Grada Zadra raspoređeno je 9.360.00 kuna, što čini 95,92 posto županijskih sredstava za kulturu.
Preostala sredstva u iznosu od oko 400.000 kuna raspoređeno su po ostalim gradovima i općinama u županiji ili oko 4 posto.
I Zadarska županija je uključena u projekt HERCULTOUR – „HERa trademark, CULtural TOURism routes and visitor centres strengthening“ („Jačanje oznake HERA, kulturno turističkih ruta i posjetiteljskih centara“), koji je ujedno i nastavak projekta HERA – „Upravljanje održivim turizmom zasnovanim na zajedničkom kulturnom nasljeđu Jadrana“. Zadarska županija vodeći je partner, a uz partnere iz Hrvatske, Primorsko-goransku, Šibensko–kninsku i Dubrovačko-neretvansku županiju, projekt provode i partneri iz Italije. Projekt je vrijedan gotovo 1,2 milijuna eura, od čega se za područje Zadarske županije odnosi oko 186,5 tisuća eura.
Istarska županija: Bez ostalih proračunskih korisnika u kulturu se ulaže 8 do 9 posto
Istarska županija je peta sa 1,21 posto proračunskih sredstava koje je lani izdvojila za kulturu. Riječ je izdvajanjima Županije, ali i svih proračunskih korisnika. U Županiji kažu da, kako i često u Ministarstvu kulture naglašavaju, ta Županija pri vrhu po izdvajanju za kulturu, ako se ne računaju ostali proračunski korisnici, s visinom izdvajanja od oko 8 do 9 posto.
– Temeljena odrednica i kriterij financiranja je gradnja zavičajnog identiteta osuvremenjivanjem tradicije i baštine. Istarskoj županiji je izdvajanje za kulturu u širem smislu (manifestacije, čuvanja spomenika, tradicije i baštine, odgoj publike itd.) vrlo važno, jer kulturu doživljavamo dvojako. S jedne strane, kultura je jedan od načina čuvanja i gradnje identiteta, a s druge, pak, razvojna mogućnost koja stvara dodatnu vrijednost prihodima lokalnog stanovništva, posebno onima koji se bave turizmom i poljoprivredom – kažu u Županiji. Istarska županija najviše izdvaja za kulturnu infrastrukturu i spomenike (Hiža od besid, Mediteranski plesni centar, kuća fresaka u Draguću, Kuća kaštela u Momjanu itd.) – EU projekte (Heart of Istria, Revitas I i II, HERA, Ex.Po.Aus….), pa institucije kojima je osnivač ( Povijesni i pomorski muzej Istre, Etnografski muzej Istre, Muzej suvremene umjetnosti Istre i Istarska kulturna agencija), manifestacije (Pulski filmski festival, Motovun film festival, Sajam knjige u Istri, Neverbalno kazalište u Savičenti, Ulysses teatar, Legendfest, PUF, Bijenale industrijske umjetnosti, Visualia itd.), projekte od posebne važnosti za županiju – npr. edicija Statuti istarskih gradova, Istarski bibliografski leksikon, edicija Istra kroz stoljeća, edicija Umjetnička baština istarske crkve, kao i projekti Putovi fresaka, Putovi kaštela, Zavičajna nastava, XII×II, portal Kulturistra….. – izdvajaju neke od projekata u kulturi u Istarskoj županiji. Dodaju i događanja koja su bitna u smislu očuvanja izvornog duha i tradicije, ali nisu dovoljno medijski atraktivna, a samim time i slabije zabilježena i popraćena. Takva događanja su Bajsi u Draguču, Glazbeni poučak Istrom, Grota – umijeće gradnje kažuna… (L.K.)
