Kroz nekoliko dana trebali bi se objaviti konačni podaci o stopi odvojeno prikupljenog otpada u 2021. godini. Provjerili smo što pokazuju privremeni podaci, prema kojima je vidljiv porast stope odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge za tek 1 postotni bod u 2021. u odnosu na prethodnu godinu, kada je stopa odvojenog sakupljanja otpada bila 41 posto i kada je imala godišnji rast od 4 postotna boda. Bez velikih iznenađenja, najbolje stoje općine i gradovi Međimurske županije, a najveći napredak u rastu stope odvajanja imala je Virovitičko-podravskoj županija, pokazala je naša analiza napravljena iz objavljenih privremenih podataka Agencije za zaštitu okoliša i prirode.

Prema  podacima, u Hrvatskoj je u sklopu javne usluge 2021. godine u svim općinama i gradovima ukupno prikupljeno 1.282.289,29 tona otpada, od čega 992.919,43 tona miješanog komunalnog otpada sakupljenog u sklopu javne usluge. Nadalje, odvojeno je sakupljeno 230.178,38 tona komunalnog otpada, a putem mobilnih reciklažnih dvorišta 8.527,45 tona komunalnog otpada, odnosno 49.998,97 tona putem stacionarnih reciklažnih dvorišta.

Lani su odvojeno sakupljene 63.382,14 tona papira, 38.436,74 tona plastike, 12.512,59 tona stakla, 3.494,74 tona metala, 78.602,85 tona glomaznog otpada, 3.680,87 tona tekstila te 65.220,16 tona biootpada.

U odvojenom sakupljanju otpada i lani je na vrhu bila Međimurska županija čije su općine i gradovi ostvarili najviše stope odvajanja, a vodeći su  Općina Belica  sa stopom od 80,9 % i Grad Prelog  sa 67,4 %. Prosjek za cijelu Županiju je 51,1 posto. Na drugoj poziciji je Koprivničko-križevačka županija s prosjekom od 43,6 posto odvojeno sakupljenog otpada u gradovima i općinama Županije. Izdvajaju se Koprivnica sa stopom od 55,2 posto i Križevci sa stopom od 46,3 posto. Sa stopom od 37,7 posto slijedi Varaždinska županija, gdje je Ludbreg imao stopu odvajanja od 46,6 Varaždin  44,8 posto, Općina Martijanec 61,6 posto…

U top pet županija je i Osječko-baranjska s prosjekom odvojenog sakupljanja od 31,2 posto. Najviše je na dobar rezultat utjecala visoka stopa odvajanja sakupljenog otpada u Osijeku, od 51,9 posto, što ga je svrstalo u vodeće velike gradove po odvajanju sakupljenog otpada. Od općina u OBŽ najbolje stoje Semeljci sa stopom od  44,4 posto.

Prosjek odvojenog sakupljenog otpada u Zagrebačkoj županiji, uzmu li se u obzir njeni gradovi i općine, bio je 27,8 posto. Od općina najbolje stoji Pokupsko sa stopom od 47,55, a od gradova Velika Gorica sa stopom od 39,9 posto.

Najveći projekt u sjeverozapadnoj Hrvatskoj je RCGO Piškornica koji  obuhvaća 530 tisuća stanovnika u četiri županije sjeverozapadne Hrvatske i čijom će se realizacijom zbrinuti otpad uz primjenu najviših tehničkih i tehnoloških dostignuća na području zaštite okoliša čime će se postići ispunjenje ciljeva iz planskih dokumenata Republike Hrvatske u području gospodarenja otpadom te europskih direktiva koje smo dužni ispuniti kao članica Europske unije. Projekt je vrijedan 448 milijuna kuna.

Gleda li se koliko je odvojeno sakupljenog otpada po kilogramu  u odnosu na broj stanovnika, opet prednjači Međimurska županija sa 140,2 kg po stanovniku, Istarska sa 134,9 kg, Primorsko-goranska sa  93,4 kg po stanovniku, Koprivničko-križevačka sa 92,6 kg po stanovniku i Zagrebačka sa 78,5 kg po stanovniku.

U Primorsko-goranskoj velik iskorak ima Mali Lošinj sa stopom od  50,3%, Krk je imao stopu od  39,8 %, isto kao i Općina Vrbnik, Dobrinj 39,9 %, Omišalj i Punat po 39,6 %, Malinska  39,5 %, Baška 39,2 %… U Istri najbolje stoji Cerovje sa stopom od 49,4 posto, Buzet 43,4 %, Labin 40,8 %..

Kako je lani istaknuo župan Zlatko Komadina na sastanku s predstavnicima gradova i općina Županije, prioritetna je izgradnja kompostana, pretovarnih stanica i sortirnica.

‘Mnogi nisu učinili skoro ništa, a neki jako malo. Obveza EU-a je doći do 50% primarne selekcije što bi ujedno smanjilo pritisak na Marinšćinu, posebice ljeti. Kompostane bi riješile dio biootpada, a samim time bi se riješili i neugodni mirisi koje trpe lokalni stanovnici’ rekao je tada župan Komadina.

Virovitičko-podravska županija imala je najveći skok u odnosu na godinu prije, za 14,8 postotnih bodova. I to ponajprije zbog skoka Grada Virovitice za 19,1 p.b. i koji je sada na 34 posto odvojenog sakupljenog otpada. Slijedi  Zagrebačka sa 9,6 p.b., Istarska sa 9 p.b., Krapinsko-zagorska sa 8,4 postotnih bodova više te Bjelovarsko-bilogorska sa 8 postotnih bodova većim odvajanjem sakupljenog otpada u odnosu na 2020. godinu.

Iako smo se obvezali još do 2020. godine imati stopu od 50 posto, isto nije ispunjeno, a u međuvremenu su granice i pomaknute. Pa sada je plan  55 posto do 2025.,  60 posto do 2030. i 65 posto do 2035. recikliranja, odvajanja i pripreme za ponovnu uporabu ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora.

‘Ono što nam je u sljedećem razdoblju u fokusu, uz sanaciju odlagališta, su postrojenja za recikliranje otpada. Tu su i kompostane, pa anaerobna postrojenja, s time da su tu uglavnom privatne tvrtke zainteresirane, dok su općine i gradovi uglavnom za kompostane,  tu su i postrojenja za sortiranje otpada, za što su također zainteresirani općine i gradovi, i bilo bi najbolje da je povezano više njih, onda su tu i postrojenja za obradu građevinskog i glomaznog otpada, gdje je već iskazana inicijativa i privatnog sektora koji opet tu ima svoj interes, ali i nekih lokalnih samouprava. Kada govorimo o energanama, sustav gospodarenja otpadom mora biti cjelovit i mora imati sve segmente za pojedine tokove otpada. Primjerice, miješani komunalni otpad je godinama išao na odlagališta kakva danas ne mogu funkcionirati, to je bio jednostavan i vrlo jeftin sustav u određenom trenutku, ali treba znati da mi zato sada plaćamo veliki iznose za zatvaranje takvih smetišta koja su nam danas neprihvatljiva. Energane imaju svoje mjesto, no u ovom trenutku sustav u RH nije zamišljen oslanjanjem na izgradnju energana, što ne znači da neće nikako, naročito kod nekakvih opasnih industrijskih vrsta otpada. Moramo smanjiti miješani komunalni otpad, gospodarenje otpadom je danas kružno gospodarstvo, otpad više nije izdvojen kao otpad, već sastavni dio kružnog gospodarstva, iz onog što je bilo otpad treba izvući što više sirovina koje ćemo ponovno vratiti u proizvodni proces, a ono što stvarno ne možemo nikako iskoristiti mora biti obrađeno na adekvatan način – poručila je na našem nedavno održanom webinaru o gospodarenju otpadom načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu gospodarstva  Sanja Radović. (Lidija Kiseljak)