Lani je u Hrvatsku više osoba doselilo nego se iz RH odselilo u inozemstvo te je migracijski saldo iznosio 11.685 osoba. Ipak, najveći dio doseljenih odnosi se na strane radnike, a uračunate su i raseljene osobe iz Ukrajine. Ne računajući Grad Zagreb, u brojevima su najveći migracijski saldo s inozemstvom imale Splitsko-dalmatinska, Istarska, Primorsko-goranska, Zadarska i Zagrebačka županija. U postocima, najbolji migracijski saldo s inozemstvom te ukupan migracijski saldo (doseljeni i odseljeni u Inozemstvo i unutar RH) imala je Istarska županija. U brojkama, najviše doseljenih nego odseljenih unutar RH te u i iz inozemstva, imale su Zagrebačka, Istarska, Splitsko-dalmatinska, Zadarska i Primorsko-goranska županija. Od ukupnog broja preseljenog stanovništva samo unutar RH, najviše osoba (41,3%) selilo se između županija, a prednjače Grad Zagreb i Zagrebačka županija, dok se je u Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji najviše osoba selilo između gradova i općina. Pokazala je to naša analiza napravljena iz objavljenih podataka DZS-a.
U 2022. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva su doselile 57 972 osobe, a u inozemstvo se odselilo 46 287 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 11 685. U 2022. iz inozemstva se doselilo 17,8% hrvatskih državljana i 82,2% stranaca, a odselilo se 70,7% hrvatskih državljana i 29,3% stranaca.
U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad. Također, ukupan broj doseljenih osoba iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj.
Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku, 19,3% osoba doselilo se iz Ukrajine, a 14,6% osoba iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, najviše osoba odselilo se u Njemačku (31%).
Čak 67 posto iz inozemstva jesu doseljeni muškarci, pretežito spomenute osobe koje su dobile dozvolu za rad i boravak. No veći je i broj odseljenih muškaraca nego žena, 61,9 posto i to u dobi od 20 do 39 godina, odnosno 44,1 posto od svih odseljenih.
U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2022. najveći su udio imali Grad Zagreb (23,5%) i Splitsko-dalmatinska županija (11,8%). Prema ukupnom broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvome je mjestu bio Grad Zagreb (19,5%), slijedile su Splitsko-dalmatinska županija (8,6%), Zagrebačka županija (7,4%) i Primorsko-goranska županija (7%).
U 2022. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenile su 72 243 osobe. Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (44,9%). Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,7%. Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2022., najviše osoba (41,3%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,9% osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 20,8% osoba.
Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2022. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
Od ukupno dvadeset županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je sedam županija, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (2 238 osoba). Negativan saldo migracije među županijama imalo je trinaest županija i Grad Zagreb, s tim da je najveći bio u Gradu Zagrebu (-622 osobe).
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2022. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imali su nakon Grada Zagreba s 3 980 osoba više odseljenih nego doseljenih, Zagrebačka županija (3 482 osobe), Istarska županija (3 196 osoba), Splitsko-dalmatinska županija (2.606 osoba), Zadarska županija (1.624) i Primorsko-goranska županija (1.564). U postocima, najbolji ukupan migracijski saldo imala je Istarska županija, 1,64 posto, Zagrebačka županija, 1,16 posto, Ličko-senjska županija i Zadarska županija, 1,02 posto te Splitsko-dalmatinska županija 0,62 posto.
Najveći migracijski saldo s inozemstvom imale su Splitsko-dalmatinska županija, 2.848 osoba, Istarska s 2.724 više doseljenih nego odseljenih u inozemstvo, Primorsko-goranska s 1.379 osoba, Zadarska 1.329 i Zagrebačka s 1.244 više doseljenih nego odseljenih izvan granica RH. U postocima, s 1,40 posto Istarska županija je imala najveći migracijski saldo s inozemstvom, slijedi Ličko-senjska s 1,07 posto, Zadarska s 0,83 posto, Splitsko-dalmatinska s 0,67 posto te Primorsko-goranska s 0,52 posto. (L.K.)
