Požeško-slavonska županija lani je najviše proračunskih sredstava po glavi stanovnika izdvojila za subvencije poljoprivrednicima, a slijede Vukovarsko-srijemska, Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Varaždinska županija. Najveći udjel iz proračuna za subvencije izdvojile su Zagrebačka, Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka i Koprivničko-križevačka županija. Zagrebačka je i vodeća po rastu izdvojenih sredstava na godišnjoj razini u apsolutnom iznosu, a u relativnom Dubrovačko-neretvanska županija.

Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u razdoblju od siječnja do rujna 2020. godine iznosila je 1,7 milijardi eura, odnosno rasla je za 5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je vrijednost uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila 2,5 milijardi eura, čime je ostvaren pad od 7,3%. Ostvaren je pad deficita za 26,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, koji sada iznosi 758,8 milijuna eura. Nedavno su to objavljeni podaci DZS-a.

Potvrđuje to najave dane s početkom korona krize, da se upravo u takvim situacijama vidi značaj poljoprivrede i samodostatnosti hrane. Stoga su mnoge županije ove godine znatno povećala ulaganja u poljoprivredu i poticaje poljoprivrednicima, a isto se najavljuje i u proračunima za sljedeću godinu.

Mi smo analizirali subvencije poljoprivrednicima, na temelju zadnjih dostupnih podataka Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima za 2019. godinu.

Sa 23,63 kune po stanovniku Požeško-slavonska županija je vodeća po izdvojenim sredstvima za subvencije poljoprivrednicima, slijedi Vukovarsko-srijemska sa 20,15 kuna, Zagrebačka 18,63 kune, Sisačko-moslavačka 16,75 kuna i Varaždinska županija s izdvojenih 16,18 kuna za subvencije poljoprivrednicima po glavi stanovnika.

Temeljem Analize potencijala i razvoja poljoprivredne proizvodnje u Požeško-slavonskoj županiji, donesen je i  program potpora poljoprivredi na području Županije u razdoblju od 2021. do 2027. godine.

Program potpora poljoprivredi obuhvaća 10 mjera. To su Kupovina mehanizacije, strojeva i opreme gdje se sufinanciraju troškovi nabave, pa mjera Biljna proizvodnja kroz koju se omogućava kupnja certificiranih sadnica, izgradnja novih ili rekonstrukcija postojećih plastenika te kupovina sustava za navodnjavanje i gnojidbu, mjera Stočarska proizvodnja kojom se omogućava kupovina matičnog stada domaćih životinja, kupovina folije i mreže za spremanje voluminozne krme te ograđivanje površina za držanje stoke, kroz mjeru Pčelarstvo potiče se prihrana pčelinjih zajednica, zatim, tu je mjera Analiza tla, poljoprivrednih proizvoda i stočne hrane, pa mjera Ublaživanje štete od prirodnih nepogodna, Pokretanje samozapošljavanja za osnivanje poljoprivrednog gospodarstva, Potpora za sudjelovanje na domaćim i inozemnim sajmovima i manifestacijama, Potpora za certificiranje i marketinšku pripremu proizvoda te Potpora za adaptaciju i opremanje objekata za preradu i prodaju vlastitih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na poljoprivrednom gospodarstvu.

U 2020. godini za potpore je utrošeno nešto više od 1.500.000 kuna, a potporu je ostvarilo oko 250 OPG-ova.

Vukovarsko-srijemska županija ima svoj Agro-klaster, uz kojeg obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima pomaže u plasmanu proizvoda na tržite.

Neki je dan u Zagrebu otvorena Kuća hrvatske hrane „CROTASTE“, koja je  pokrenuta  kao platforma za promociju i plasman hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda suradnjom Agro-klastera i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, uz potporu i stratešku usmjerenost Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske te Vukovarsko-srijemske županije.

Ove je godine Županija prva u Hrvatskoj dobilia certifikat za GMO FREE jaja iz slobodnog uzgoja. Projekt proizvodnje jaja iz slobodnog uzgoja podrazumijeva godišnju proizvodnju oko 1,5 milijuna komada jaja kod kooperanata, te isto toliku vlastitu proizvodnju na farmi u Soljanima.

Podsjetimo se da je u krizi ta Županija otkupila proizvode svojih OPG-ova u vrijednosti od oko 800 tisuće kuna i donirala ih potrebitima.

Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije je u suradnji s nositeljem projekta  „Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi, II. faza“, Poljoprivredno šumarskom školom Vinkovci organizirala i održala neki dan početnu konferenciju projekta.

Projekt je vrijedan 35.910.395,54 kune i u 100% iznosu sufinanciran je sredstvima EU. Nastavak je prve faze projekta kroz koji će se nadograditi postojeći prostor Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci te provesti rekonstrukcija prostor Srednje škole Ilok. Nadograđeni prostor Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci ukupne površine od 1.500 metara kvadratnih sadržavat će pedološki praktikum te praktikume za preradu i doradu voća i povrća, agromelioraciju, agro praktikum, povrćarsko cvjećarski praktikum, IN VITRO praktikum, učionice, kabinete, konferencijsku dvoranu te ostale prostore potrebne za rad s učenicima. Srednja škola Ilok će kroz projekt rekonstruirati zgradu kušaonice vina te zgradu biotehnološkog laboratorija za kulturu tkiva sa staklenikom i dva plastenika. Cilj projekta je unaprijediti infrastrukturu korisnika i škole partnera kao Regionalnog centra kompetentnosti, kako bi se omogućili kvalitetni i inovativni programi obrazovanja u sektoru poljoprivrede te time povećao interes učenika za upis u Poljoprivredno šumarsku školu Vinkovci i Srednju školu Ilok.

Uz taj, nedavno su odobrena sredstva za projekt Centar za preradu GMO free soje.

U provedbi je pak Projekt Agrotehnološkog centra koje će biti utemeljeno na skladištenju, hlađenju, doradi, marketingu, pakiranju i plasmanu svježeg voća i povrća koje se proizvode na području Vukovarsko-srijemske Županije te će se tako stvoriti preduvjeti za povećanje proizvodnje na proizvodnim površinama na kojima do sada nisu uzgajani zbog nedostatka skladišnih prostora tj. agro-logistike. Zatim, tu su i sustavi navodnjavanja Sopot-Vinkovci i Blato-Cerna, ukupne vrijednosti od 71 milijuna kuna i pokrivaju područje od 1200 ha. Zatim  Erevenica i Lipovac  ukupne vrijednosti 134 milijuna kuna, a pokrivaju područje od 1500 ha. Te Tovarnik i Grabovo koje pokrivaju područje od 2300ha.

Po udjelu izdvojenih sredstava iz proračuna za subvencije poljoprivredi u 2019. godini, predvodi Zagrebačka županija sa 0,62 posto, Vukovarsko-srijemska i Požeško-slavonska županija 0,33 posto, Sisačko-moslavačka 0,28 posto i Koprivničko-križevačka županija 0,22 posto. 

U trendu rasta isplaćenih subvencija  u apsolutnim iznosima predvodi Zagrebačka županija sa 1,2 milijuna kuna više novca za subvencije u odnosu na 2018. godinu, Varaždinska županija s rastom od 1,1 milijun kuna, Vukovarsko-srijemska 902,5 tisuća kuna, Požeško-slavonska 852,7 tisuća i Osječko-baranjska županija gdje su sredstva iz proračuna za subvencije bile veće na godišnjoj razini za 440,1 milijun kuna.

Gleda li se rast u postocima, predvodi Dubrovačko-neretvanska županija s rastom sredstava za subvencije od 107,54 posto, a slijede Brodsko-posavska županija s rastom od 89,57 posto, Požeško-slavonska 86,06 posto, Varaždinska 70,49 posto i Šibensko-kninska županija gdje su sredstva za subvencije na godišnjoj razini povećana za 59,36 posto.

Zagrebačka županija svoj je ruralni prostor i poljoprivredu prepoznala kao važne gospodarske potencijale i u njih kontinuirano ulaže. Putem Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo za razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora u posljednjih 15-ak godina uloženo je više od 100 milijuna kuna kroz bespovratne potpore poljoprivrednim gospodarstvima za povećanje primarne poljoprivredne proizvodnje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poduzetnika u preradi i stavljanju na tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, diversifikaciju djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu, očuvanje autohtonih pasmina domaćih životinja i tradicionalnog ruralnog krajobraza, edukaciju i stručno osposobljavanje poljoprivrednih proizvođača, okrupnjavanje posjeda…

Za te namjene u 2019. godini isplaćen je rekordan iznos bespovratnih potpora poljoprivrednicima u iznosu od 8,2 milijuna kuna. Osim što se bilježi kontinuitet u porastu proračunskih izdvajanja za poljoprivredu, posebno ohrabruje činjenica da iz godine u godinu na području Zagrebačke županije raste broj OPG-ova. Na kraju 2019. godine Županija je imala 14.493 poljoprivredna gospodarstva, od čega se najveći dio odnosi na OPG-ove, njih 14.134.

Osječko-baranjska županija, kako kažu, svoj razvoj temelji na poljoprivredi prehrambeno-prerađivačkoj industriji, a prepoznajući važnost stvaranja konkurentnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, pogotovo nakon ulaska RH u EU, svoj sustava potpora usmjerili smo upravo u jačanje njihove konkurentnosti i prilagodbu propisanim standardima.

U 2019. godini u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava na području Županije upisano je ukupno 12.790 poljoprivrednih gospodarstava, a od tog broja ukupno je 11.955 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

‘Upravo tako značajan broj OPG-ova potvrđuje naše opredjeljenje na jačanje konkurentnih OPG-a, na ulaganje u preradu vlastitih poljoprivrednih proizvoda zbog stvaranja proizvoda s dodanom vrijednošću, kao i očuvanje određenih vrsta proizvodnje radi očuvanja vitalnosti ruralnog prostora. U 2016. godini donijeli smo programa mjera potpora za koje smo ocijenili da će pomoći našim OPG-a da postanu konkurentna, pronađu tržište za svoje nove proizvode i unaprijede kvalitetu svojih proizvoda s naglaskom na ekološku proizvodnju.’ – kažu u Županiji.

Analizirajući podatke o dodijeljenim potporama u 2019. godini utvrdili smo da je veći broj korisnika nego prethodne godine, ukupno ih je bilo 381 korisnik, a ukupan iznos dodijeljenih potpora je 4.624.847 kuna.

‘Navedeni podatak pokazuje da su korisnici s područja Županije vrlo dobro prihvatili utvrđene mjere, da ulažu u unaprjeđenje svoje proizvodnje jer potpora se može samo ostvariti s obzirom na izvršena prihvatljiva ulaganja. Također je vidljivo da u pojedinim mjerama raste broj korisnika, tako smo u 2019. godini za 28 korisnika odobrili ukupno 579.060 kuna za prihvatljiva ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu. Osim toga imali smo i porast broja korisnika u mjeri kontrole kvalitete proizvoda, ukupno je bilo 83 korisnika, a iznos odobrene potpore je 658.455 kuna.

Budući da programa mjera potpora vrijedi još ove godine, objavili smo sve javne pozive i do sada smo dodijeli za ukupno 187 korisnika iznos od 2.393.291 kuna potpora, uz napomenu da još nisu obrađeni svi zahtjevi.

Pripremamo novi programa mjera potpora za razdoblje 2021.-2023. godine, uz napomenu da ćemo neke od postojećih mjera zadržati, a i uvest ćemo nove mjere potpore usmjerene prema mladim poljoprivrednicima, početnicima, kao i mjere u pojedinim sektorima.’ – zaključuju u Županiji.

Ulaganja u poljoprivredu Brodsko-posavske županije planirana su ove godine bila u ukupnom iznosu od 11.206.528,00 kuna. Riječ o sredstvima za primjerice promidžbu razvoja poljoprivrede, za aktivnosti Regionalnog centra za biotehnološka istraživanja i razvoj BPŽ,  pa za  poticanja ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju za što je osiguran iznos od 1,8 milijuna kuna. Tu su i sredstva za poticanje rada udruga te kapitalni projekti.

Od kapitalnih projekata izdvaja se Sustav navodnjavanja Orubica čiji je planiran iznos od 7,5 milijuna kuna u ovoj godini, a nastavlja se i u sljedećoj godini.

Među projektima za sljedeću godinu je i Sustav Javnog navodnjavanja „BIĐ“ za što su planirana sredstva u iznosu od 505.000 kuna za izradu projektne dokumentacije.

Županijska radna grupa za navodnjavanje je definirala okvirno područje obuhvata budućeg sustava javnog navodnjavanja „Biđ“ od oko 1.000 ha poljoprivrednih površina na području općina Donji Andrijevci, Vrpolje i Velika Kopanica.

Inače, još sredinom travnja Županija je donijela odluku o  posebnim mjerama za korištenje proračunskih sredstava Brodsko-posavske županije u cilju prilagodbe uvjetima u vrijeme epidemije koronavirusa (COVID-19), pa je tako i kroz prvi rebalans donesen program mjera za suzbijanje ekonomskih posljedica na području Županije, pri čemu su između ostaloga osigurana  sredstva u iznosu od milijuna kuna za pomoć poljoprivrednicima, odnosno govedarstvu. 

‘Ova godina je specifična zbog pandemije COVID- 19 koju još uvijek svi osjećamo, a posebno se odrazila na gospodarstvo i poljoprivredu. Iz tog razloga je proračun 2020. izdašniji na stavkama poljoprivrede.’ – kažu u Šibensko-kninskoj županiji.

‘Kroz Program potpora poljoprivredi na području ŠKŽ županija sufinancira projekte i aktivnosti poljoprivrednika, udruga zadruga ili trgovačkih društava koji se bave poljoprivrednom djelatnošću, ove godine odobreno je 180 zahtjeva i isplaćeno je  1.937.661,50 kuna. Ono što zamjećujemo u zadnje dvije godine je veći broj prijava mladih poljoprivrednika, moguć razlog su i mjere Programa ruralnog razvoja RH iz kojih mladi poljoprivrednici mogu osigurati 50.000 eura bespovratnih sredstava.

Pojavom mlađih poljoprivrednika posebno se odrazilo na iskorake  u vinarskom sektoru. Županija ima oko 7,7 % poljoprivrednih gospodarstava čiji su nositelji mlađi od 41 godine (prosjek RH je 10%), u ŠKŽ ima 5 658 PG  većina od toga su OPG-ovi 5 385. Većina naše poljoprivrede se oslanja na sezonsku potrošnju i turizam tako da su u ovoj godini  itekako otežano poslovali, pa im je svaka pomoć dobro došla. Nedostaje nam povrćarske proizvodnje na otvorenom i zatvorenom, peradarstvo je uglavnom za vlastite potrebe – obje grane su visoko profitabilne, ali su i ulaganja visoka – svaku takvu aktivnost rado potičemo i više godina za redom, ali jako malo ih je na području županije. Voćarstvo je uglavnom zastupljeno sa maslinama, i u zadnje vrijeme bademi i smokve, maraska, breskva, trešnje zastupljene su u manjim mješovitim nasadima. Tako da svako povećanje i podizanje nasada voća potičemo sa max postotkom poticaja od 50% prihvatljivih i opravdanih troškova.’ – komentiraju u Šibensko-kninskoj županiji.

Kažu da im je u sljedećoj godini osim uobičajene provedbe Programa potpora poljoprivredi, plan nastaviti promovirati autohtone proizvode kroz projekt Taste Šibenik-Knin County, aktivnije uključivanje uzgajivače školjaka i raditi na njihovoj prepoznatljivosti, početi sa gradnjom sustava za navodnjavanje Donje polje – Jadrtovac. Izražavaju i zadovoljstvo što im je prošao projekt Centra za razvoj marikulture. Odobreno je ukupno 4.541.400,00 kuna odnosno 100% iznosa kojeg smo prijavili. Ukupan iznos projekta financira se iz EU i nacionalnih sredstava odnosno nije potrebno sufinanciranje od strane županije. Ovim projektom izgraditi će se i opremiti Purifikacijski centar u uvali sv. Petra u Šibeniku.

Dubrovačko neretvanska županija koja je vodeća po rastu izdvojenih sredstava za subvencije u relativnom iznosu u 2019. godini, ove je godine planirana sredstva za subvencije dalje povećala na prvotnih pola milijuna kuna, a zatim i preusmjerila dodatna sredstva u poljoprivredu, koja nisu utrošena u turizmu.

Velik dio sredstava usmjeren je za Stonski zaljev i uzgajivačke školjaka, a o tom zanimanju ovisi po procjeni 80 obitelji.

Kako je nedavno objavljeno, Županija kontinurano provodi postupke dodjele koncesija za uzgoj školjaka i ribe, te provodi niz aktivnosti  koje imaju za cilj očuvanje Malostonskog zaljeva i njegovo gospodarsko korištenje obavljanjem tradicionalnih djelatnosti. Tako je  Županija posljednjim izmjenama Županijskog prostornog plana omogućila gradnju riva za potrebe marikulture kako bi se osiguralo nesmetano obavljanje te djelatnosti.

Također, Dubrovačko-neretvanska županija u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku izradila je Studiju procjene stanja marikulture u Malostonskom zaljevu u svrhu izrade smjernica u gospodarskom razvoju predmetnog područja uz visoki stupanj zaštite okoliša.

Županija je poznata i po mandarinama, a važno je i maslinarstvo, vinarstvo…

Mandarine se već treću godinu kroz samostalni plasman nude u nekoliko gradova i općina u RH prodajom s kombija ili kamiona.  Do sad je na ovaj način povezano preko 25 gradova i općina u Hrvatskoj i preko 40 OPG-ova.

Kako je objavljeno neki dan, u suradnji s Hrvatskim vodama osigurano je 200.000 kuna za provedbu projekta navodnjavanja na dijelu naselja Putnikovići. Ovim projektom se dio akumulirane vode nastale istražnim bušotinama planira koristiti za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Osim većih infrastrukturnih projekata navodnjavanja u dolini Neretve, prvenstveno podsustava GLOG, Županija u suradnji s Hrvatskim vodama financira istražna polja na području otoka Korčule i to na 5 lokacija.
Ovim projektom planira se osigurati navodnjavanje poljoprivrednih kultura za više desetaka obiteljskih gospodarstava. Sustav javnog navodnjavanja ”GLOG” vrijedan je 25,3 milijuna kuna u prvoj fazi. (Lidija Kiseljak)