Dok se čekaju skori svježi podaci Državnog zavoda za statistiku o broju djece u vrtićima u ovoj pedagoškoj godini, napravili smo analizu o prošlogodišnjim brojevima i standardu u vrtićima. Pa tako je vidljivo da je na svakih 1.000 stanovnika najviše djece u vrtićima imala Međimurska županija. Po odgajatelju najmanje je djece bilo u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Šibensko-kninskoj, Sisačko-moslavačkoj i Zadarskoj županiji. Najveći porast broja djece u vrtićima u prošloj pedagoškoj godini u odnosu na godinu prije, bio je u Koprivničko-križevačkoj županiji, a broj odgajatelja u vrtićima u Krapinsko-zagorskoj županiji. 

Potraga za slobodnim mjestima u vrtićima stalni je problem već dulji niz godina. Po broju djece u predškolskom obrazovanju bili smo pri dnu ljestvice u EU. S europskim novcem broj vrtića je znatno povećan, a brojke pokazuju da je posljednjih godina izgrađeno gotovo 500 vrtića. Cilj je da do sredine 2026. godine 90 % djece  sudjeluju u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te da bude izgrađeno novih 22.500 mjesta.

Lani je tako Ministarstvo znanosti i obrazovanja u sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti  objavilo drugi poziv za gradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje predškolskih ustanova vrijedan 51 milijun eura. Krajem 2022. godine objavljen je prvi poziv na temelju kojeg su sredstva odobrena za vrtiće za 128 projekata u općinama i 127 u gradovima, ukupne vrijednosti od gotovo 170 milijuna eura.

Prije toga, izgrađen je velik broj vrtića kroz program ruralnog razvoja, o čemu smo pisali, a može se vidjeti na POVEZNICI.

Osim toga, povremeno se objavljuju manji natječaji za nacionalna sredstva za opremanje, adaptaciju, dogradnju.. vrtića ili iz raznih europskih fondova. Uskoro će tako uslijediti javni poziv vrijedan 45,7 milijuna eura za  izgradnju, dogradnju, nadogradnju, rekonstrukciju, adaptaciju i opremanje predškolskih ustanova, za što su sredstva osigurana većinom iz nacionalnih sredstava, a drugim dijelom iz Europskog fonda za regionalni razvoj. 

Iako su osnivači vrtića gradovi i općine, na natječaje se mogu javiti i županije.

Najbolji standard u vrtićima imaju Istarska i Primorsko-goranska županija, gdje prema podacima od prošle pedagoške godine, tek petoro djece dolazi na jednog odgajatelja, a između pet i šest mališana u Šibensko-kninskoj, Sisačko-moslavačkoj i Zadarskoj županiji. Spomenimo da Sisačko-moslavačka jedina ima pilot projekt gradnje županijskog vrtića. Na svakih 1.000 stanovnika najviše je djece bilo u Međimurskoj županiji, 44,8, a koja se izdvaja i po tome što, iako nije osnivač, ima konkretne mjere za vrtiće osiguravanjem asistenata. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 42,5 djece na 1.000 stanovnika, Zagrebačka županija s 40,8 djece, Istarska s 39,8 i Splitsko-dalmatinska s 37,3 djece. Najveći broj djece u pedagoškoj godini 2022./2023. bio je u Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Najveći rast broja mališana u vrtićima u odnosu na prethodnu pedagošku godinu (2021./2022.)  u relativnom iznosu, bio je u Koprivničko-križevačkoj županiji, za nešto više od 10 posto, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj, Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj i Virovitičko-podravskoj porast bio između 8 i 9 posto. Najveći rast broja odgajatelja imala je Krapinsko-zagorska županija, za 19 posto, Bjelovarsko-bilogorska za 17,5 posto, Koprivničko-križevačka za 17 posto, Virovitičko-podravska za gotovo 15 posto i Požeško-slavonska za gotovo 13 posto.

Sisačko-moslavačka županija u vodećih je pet po broju djece po odgajatelju. Županija je jedna je od rijetkih koja se je uključila u financiranje predškolskog odgoja, s obzirom da je to područje u nadležnosti gradova i općina, pa tako i prva gradi županijski vrtić. Kako je pokazala naša proračunska analiza, u 2022. je Županija izdvojila više od 130.000 eura za predškolski odgoj, odnosno 0,09 posto proračuna ili 1,13 eura po stanovniku, a što ju je također, kroz sve tri kategorije svrstalo u vodećih pet županija.

Prvi dječji vrtić dobiva općina Martinska Ves, prošireni su kapaciteti u Lekeniku i Petrinji,  ali gdje se i grade novi vrtići…, a u Sisku Županija je krenula u pilot-projekt te gradi  prvi županijski vrtić. Vrtić, kapaciteta 47-ero djece, svim polaznicima osigurat će pojačan program stranog jezika, sporta, matematike, glazbene kulture… Ovim pilot-projektom Sisak će dobiti jedan potpuno novi, inovativan pristup predškolskom odgoju.

S 44,8 djece na 1.000 stanovnika Međimurska županija je vodeća. Jedina u Hrvatskoj osigurava pomoćnike u vrtićima.  U ovoj godini osigurala je 150.000 eura za sufinanciranje 45 pomoćnika u vrtićima za 59-ero djece s razvojnim poteškoćama.

„Riječ je o modelu koji provodimo jedini u Hrvatskoj te smo u proteklih osam godina, otkada je uveden, za provedbu tog programa osigurali gotovo pola milijuna eura te pomogli rani razvoj 400-tinjak mališana“, kaže župan Međimurske županije Matija Posavec. Međimurska županija potaknula je i jedinice lokalne samouprave na svom području u provođenje programa produljenog boravka u vrtićima, kako bi mladim roditeljima pomoglo u usklađivanju obiteljskog i profesionalnog života.

Primorsko-goranska je među vodećima po broju djece na odgajatelja. Nedavno je Županija uložila sredstva za uređenje dijela prostora PŠ Plešce za potrebe vrtića.

Najveći broj mališana je u vrtićima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a dobivenim sredstvima iz NPOO-a za gradnju novih vrtića, bit će zadovoljeni kapaciteti. Kroz program ruralnog razvoja uložilo se je u 19 projekata u 18 vrtića. Kroz NPOO dobiveno je 25 milijuna eura za izgradnju ili obnovu još 19 dječjih vrtića, a prema najavama, s njima će se u Županiji osigurati novih 1.300 mjesta u vrtićima.

Krapinsko-zagorska županija je imala najveći rast broja odgajatelja i u top pet je bila po rastu broja mališana u vrtićima. Prema našim ranijim analizama i u top pet je po ulaganju u predškolski odgoj.

Kroz program ruralnog razvoja za ukupno 17 dječjih vrtića  je ugovoreno za  gradnju, dogradnju ili opremanje 109 milijuna kuna. Kroz NPOO je  odobreno za gradnju, dogradnju ili opremanje 12 dječjih vrtića. (L. Kiseljak)