Na temelju  podataka Instituta za javne financije o proračunima naša je analiza pokazala da je lani najveći rast prihoda po stanovniku u odnosu na godinu ranije, u apsolutnom i relativnom iznosu, imala Sisačko-moslavačka županija. U apsolutnim brojevima slijede Varaždinska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Dubrovačko-neretvanska županija. U postocima rast je u odnosu na broj stanovnika isti, osim što je na petoj poziciji Karlovačka županija. Najveći prihodi po stanovniku bili su u Ličko-senjskoj županiji, pa Virovitičko-podravskoj, Međimurskoj, Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. A najveći suficit po glavi stanovnika bio je u Koprivničko-križevačkoj županiji, pa Varaždinskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj i Šibensko-kninskoj županiji.  Ukupni prihodi bili su najveći u najvećim županijama, a predvodi Splitsko-dalmatinska županija, u suficitu Varaždinska županija, koja je ujedno imala i najveći rast prihoda u apsolutnom i relativnom iznosu.

Iz proračuna županija vidljiv je porast prosječnih ukupnih prihoda u razdoblju od 2016. – 2019. Ostvareni prosječni ukupni prihodi županija u 2019. su oko 225 milijuna kuna. U 2018. i 2019. značajnije rastu i prosječni prihodi po stanovniku, no koji su u županijama manji nego u gradovima i općinama.  U općinama i gradovima iznosili su  oko 5.000 do 6.000 kuna, a u županijama manje od 1.500 kuna.

Prosječni ukupni suficit/deficit oscilira, pri čemu se 2019. stanje pogoršava, odnosno suficiti se smanjuju, a deficiti povećavaju. Oko 45% lokalnih jedinica je 2019. imalo suficit, od čega 11 županija, a godinu prije njih 12.

Analiza je obuhvatila samo prihode i rashode, bez primitaka i izdataka. Prihodi i rashodi se odnose na poslovanje te prodaju i nabavu nefinancijske imovine (npr. zemljišta, građevinski objekti, koncesija, prijevoznih sredstava, itd.), a primitci i izdatci na financijsku imovinu, uzimanje, davanje i otplate zajmova.

Ukupno najveće prihode imale su, podrazumijeva se, najveće županije – Splitsko-dalmatinska županija s prihodima od 480,98 milijuna kuna, Primorsko-goranska 373,83 kune, Osječko-baranjska 372,69 kuna, Zagrebačka 340,91 kunu i Istarska 297,54 kune.

Ukupno planirani prihodi u proračunu za 2021. godinu Splitsko-dalmatinske županije su 1,944 milijarde kuna, a rashodi 1,972 milijarde kuna.

Dio sredstava je u sljedećoj godini rezervirano za provođenje lokalnih izbora, popisa stanovništva, kućanstava i stanova, razvoj ICT sektora, nastavak izgradnje i uređenje IT centra u županijskoj zgradi u Ulici Ruđera Boškovića, financiranje rada Stožera CZ Splitsko-dalmatinske županije, provođenje raznih projekata u protupožarnoj i civilnoj zaštiti (Firespill, Transcperlywarning, Stream, Adriaclim i ostali), izgradnja Regionalnog centra čistog okoliša u Lećevici, uspostava i razvoj centara kompetentnosti za elektroniku i računalstvo te turizam i ugostiteljstvo, specijalističko usavršavanje u zdravstvu, financiranje potpora mladima sa ruralnih područja za izgradnju ili adaptaciju kuća, pomoć za novorođenu djecu, rad s visokomotiviranim i darovitim učenicima, pomoć lokalnoj samoupravi za uređenje pomorskog dobra i ostale projekte, niz potpora u poduzetništvu, razvoju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, financiranje Projekta Skriveni habitati, besplatan prijevoz studenata iz Županije, niz projekata u turizmu i pomorstvu (Nove tehnologije u turizmu, Idejno arhitektonsko-urbanističko uređenje pomorskog dobra) i ostalo. Posebno se ističe planiranje financiranja ugradnje solarnih ćelija na obiteljskim kućama na području otoka i zagore, a na kojem je području uvedena i nova mjera –  mjesečne naknade obiteljima s troje ili više djece koji se školuju.

Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava se planiraju u iznosu od 110,1 milijuna kuna što je 35,3 milijuna kuna ili 47,2% više od planiranog u odnosu na prvi rebalans za 2020., odnosno 79,7 milijuna kuna ili 261,5% više od ostvarenog u 2019. Na Županijski proračun se odnosi ukupno 30,9 milijuna kuna i to 17,8 milijuna kuna za Projekt Skriveni habitati, 6,5 milijuna kuna za Projekt Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti, 4 milijuna kuna za Projekt Masterplan prometnog razvitka Srednje Dalmacije, 2,4 milijuna kuna za Projekt Učimo zajedno, 62 tisuće kuna za Projekt Školska shema, 86 tisuća kuna za Projekt E-turizam i 96 tisuća kuna za različite refundacije za projekte koje je Županija financirala na teret svojih sredstava u prethodnom razdoblju (Projekt Školska shema).  Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna se planiraju u iznosu od 23,9 milijuna kuna i odnose se na projekte uspostave Regionalnih centara kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva te elektrotehnike i računalstva koji će se realizirati preko Turističko-ugostiteljske škole, Split i Obrtnotehničke škole, Split te njihovih partnera u iznosu od 7 milijuna kuna i Projekt Firespill u iznosu od 16,9 milijuna kuna.

Kod demografskih mjera ostaje pomoć za novorođenu djecu u ukupnom iznosu od 3,8 milijuna kuna, poticaj mladim obiteljima iz ruralnih područja za izgradnju i adaptaciju kuća u iznosu od 2 milijuna kuna i pomoć obiteljima sa troje ili više djece na školovanju – Zagora i otoci u iznosu od 1,5 milijuna kuna.

‘Planiranje i upravljanje proračunom u svakom kriznom razdoblju, pa i ovom uzrokovanom pandemijom korona virusa, je vrlo izazovno. Odgovorno upravljanje javnim sredstvima u prethodnim godinama omogućilo je da se prenesenim viškom prihoda iz 2019. godine, koji bi se inače koristio kao poluga daljnjeg razvoja, amortizira pad prihoda tekuće godine i, uz osiguranje normalnog funkcioniranja Županije i njenih proračunskih korisnika, omogući nastavak svih započetih kapitalnih projekata.’ – komentiraju u Primorsko-goranskoj županiji.

Osim navedenog, proračunski prioriteti u 2020. godini su bili, kažu, pomoć gospodarstvu, za što je, uz redovna sredstva, osigurano dodatnih 7,3 milijuna kuna, osiguranje zdravstvenim ustanovama dodatnih sredstva za pokriće dodatnih troškova zbog pandemije, ali i ublažavanja pada njihovih vlastitih prihoda za što je u oba ovogodišnja rebalansa osigurano skoro 10,0 milijuna kuna te održanje razine financiranja udruga sporta i kulture te udruga socijalne skrbi koji su također pogođeni ovom zdravstvenom i ekonomskom krizom.

– Planiranje proračuna za 2021. godinu, zbog nastavka neizvjesnosti glede trajanja i posljedica pandemije na ekonomiju, ali i drugih faktora nije bilo ništa manje izazovno. Naime, najnovijim, petim krugom porezne reforme, iako još čekamo konačne efekte četvrtog kruga vezano uz porezne olakšice za mlade koji će se znati tek na ljeto sljedeće godine kada krenu povrati poreza na dohodak po godišnjoj prijavi, porezni prihodi svih jedinica lokalne i područne samouprave bi trebali pasti. Držimo da kompenzacijske mjere  koje je predložila Vlada RH neće nadoknaditi pad prihoda županija kojima se neprestano prebacuju nova zaduženja i obveze, ali bez odgovarajućih dodatnih izvora financiranja.’ – komentira pročelnik UO za proračun, financije i nabavu Krešimir Parat i dodaje: –  Bez obzira na navedeno, u 2021. godini Županija je nastavila sa svim kapitalnim projektima iz prethodnog razdoblja, ali pokrenula i nove projekte, od kojih se posebno ističu oni iz funkcije obrazovanja. Tako se u 2021. godini započinje izgradnja školske sportske dvorane Medicinske škole (14 milijuna kuna u trogodišnjem razdoblju) te rekonstrukcija i dogradnja OŠ u Rabu (12 milijuna kuna u trogodišnjem razdoblju) dok se u 2022. godini Županija planira zadužiti u svrhu financiranja dugo pripremanog projekta izgradnje nove osnovne škole u Marinićima (32,7 milijuna kuna u zadnje dvije godine projekcijskog razdoblja). U posebnom fokusu ovog proračunskog razdoblja biti će skupina projekata financiranih iz EU fondova, čiji je cilj poboljšanje kvalitete strukovnog obrazovanja i njegova prilagodba potrebama gospodarstva i tržišta rada, i koji su u razdoblju 2021. – 2023. godine planirani u iznosu od preko 123,4 milijuna kuna.

Proračun Osječko-baranjske županije za 2021. godinu iznosi 1.543.540.990,00 kuna.

–  Proračun OBŽ za 2021. godinu zadržava sve dosadašnje elemente, od socijalnih do projektnih i razvojnih. Dakle, ne odustajemo od projekata koje smo do sada realizirali, koji se realiziraju i koje smo najavljivali za iduće razdoblje. Novu godinu započinjemo s izgradnjom kapitalnih projekata kao što su Regionalni distribucijski centar za voće i povrće, Gospodarski centar, nastavljamo projekt „Školski obrok za sve“, kao i ostale projekte u školstvu, zdravstvu, socijali. Sve projekte nastavljamo iako je zbog epidemije koronavirusa otežano njihovo financiranje, pa smo našli druge modele financiranja – rekao je župan Ivan Anušić prilikom usvajanja proračuna za 2021. godinu.

Dodao je kako Županija u 2021. godinu kreće s novim proračunom, no počinje i novo financijsko razdoblje s razine fondova Europske unije, koje je preduvjet za realizaciju projekata poput novog Kliničkog bolničkog centra Osijek, revitalizacije starog OLT-a, modernizacije i proširenja Zračne luke Osijek i drugih projekata. – Neće biti odustajanja od niti jednog projekta, pa ni I. gimnazije u Osijeku za koju se u ovom trenutku ne mogu povući europske sredstva, no projekt će se realizirati – poručio je.

– Zdravstvena kriza uzrokovana epidemijom COVID-19 svakako je utjecala na gospodarstvo, a što se posljedično odrazilo i na smanjenje županijskih prihoda. Sagledavajući opravdanu potrebu za racionalizacijom troškova poslovanja u ovoj je godini proveden niz mjera štednje poput: smanjenja rashoda za zaposlene; ograničavanja službenih putovanja, troškova reprezentacije, promotivnih aktivnosti i organizacije raznih manifestacija, te su se svi
materijalni i režijski troškovi smanjili od 10-20 %, ovisno o prirodi troška, komentiraju u Istarskoj županiji.
Prijedlog Prvih izmjena i dopuna Proračuna Istarske županije za 2020. godinu prilagođen je novim okolnostima. Naime, zbog negativnog utjecaja krize na gospodarstvo, pristupilo se planiranju krajnje oprezno s ciljem da proračun za ovu godinu bude realan i održiv, u stanju garantirati potrebnu likvidnost za financiranje redovne djelatnosti i započetih projekata. Sve investicije, odnosno kapitalni projekti financirani sredstvima iz europskih fondova ili iz državnog proračuna, kreditnim sredstvima ili iz namjenskih izvora za koje je utvrđeno da će se realizirati, nastavljeni su. Istarska županija je oprezno planirala i proračun za 2021. godinu, rukovodeći se racionalnošću i odgovornošću, ali i održivošću, kako bi se, unatoč teškim vremenima, mogle nastaviti višegodišnje investicije, ali i započeti novi razvojni projekti.

Od investicija koje će se dovršiti valja izdvojiti izgradnju OB Pula, izgradnju Srednje medicine škole Pula, Sustav navodnjavanja Červar Porat-Bašarinka, II. fazu realizacije projekta Kuća Istarskih kaštela u Momjanu, III. i završnu fazu adaptacije zgrade bolnice „Martin Horvat“ u Rovinju, kao i rekonstrukciju i dogradnju zgrade Društvenog centra Pula. Pokrenut će se i sljedeći projekti: rekonstrukcija Talijanske srednje škole Buje, osnivanje Centra za Kompetentno cjeLoživotno razvijanje Inovativnih znanja i vještina u okviru Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu u Puli, adaptacija i opremanje depandanse Doma Alfredo Štiglić Pula, ugradnja prijeko potrebnog lifta u zgradi Doma za starije osobe u Raši, kao i opremanje Hospicija za starije osobe u Puli, čiju gradnju u cijelosti financira Porečko-pulska biskupija. Također, predviđen je i projekt obnove radiološke opreme Istarskih domova
zdravlja s digitalizacijom; uređenje park šume Šijana i obnova dijela parka bolnice Rovinj Punta Muccia; početak nužne sanacije zgrade Admiraliteta u Puli, kao i izrada ekološke studije utjecaja Centra za gospodarenje otpadom „Kaštijun“ na okoliš i zdravlje mještana koji žive u neposrednoj blizini. Nastavit će se i s programom subvencioniranja kamata za stambene kredite i plaćanja zakupnina za smještaj liječnika i ostalog deficitarnog medicinskog osoblja; sufinanciranjem tima za intervenciju za djecu s neurorizičnim teškoćama pri Specijalnoj bolnici u Rovinju; studentskim stipendijama za deficitarna
zanimanja u zdravstvu; subvencioniranjem kamata za poduzetničke kredite, te financiranjem Fonda za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre.

Sa 323 kuna više prihoda po stanovniku u odnosu na 2018. godinu Sisačko-moslavačka županija je lani bila vodeća po rastu proračunskih prihoda po stanovniku Županije. Slijedi Varaždinska sa 292 kune više, Brodsko-posavska sa 244 kune, Osječko-baranjska 177 kuna i Dubrovačko-neretvanska 169 kuna.

U postocima, također predvodi Sisačko-moslavačka županija s rastom prihoda po stanovniku u godinu dana za 24,4 posto, Varaždinska 23,8 posto, Brodsko-posavska 20,8 posto, Osječko-baranjska 14,8 posto i Karlovačka 13,2 posto.

Proračun Sisačko-moslavačke županije za sljedeću godinu iznosi 1 298 000 000 kuna.
Župan Ivo Žinić rekao je da će se projekti  koji su u realizaciji biti i nastavljeni. ‘Želimo nastaviti dobar kontinuitet povlačenja sredstava iz EU, gdje smo najveći dio ulagali u zdravstvo, ali i u inovativne tehnologije’, rekao je i najavio početak gradnje Regionalnog centra kompetencija u bivšoj vojarni u Sisku.
Župan je za naredno četverogodišnje razdoblje najavio razvoj čitavog niza projekata vezanih za razvoj gaming industrije, na razvoj solarnih tehnologija, centar svemirskih tehnologija, kao i poduzetničke inkubatore za proizvodnju odnosno testiranje baterija za električne automobile, za drvnu industriju i druge tehnologije. Oko 65 posto proračuna usmjeren je u zdravstvo i socijalnu skrb, a oko 30 posto u obrazovanje.

Brodsko-posavska županija morala je donijeti drugi rebalans ovogodišnjeg proračuna, koji je, kako je objašnjeno  nastavak već započetih procesa koji su započeli prvim rebalansom proračuna kada su izdvojena sredstva za pomoć poljoprivrednicima i mikro poduzetnicima koji su se našli u lošoj situaciji zbog pandemije koronavirusa u iznosu od 3 milijuna kuna. Dodatna sredstava iz Proračuna izdvojena su i za nabavku PCR uređaja za brzo testiranje.

Proračun za sljedeću godinu težak je 1,146 milijardi kuna.  Kako je objašnjeno, jedan dio promjena u proračunu odnosi se na zakonske regulative i obveze, a drugi dio vezan je uz zdravstvo. Planiran je kao nastavak procesa iz 2020. godine s tim da je sve više sredstava, gotovo 60% , ostavljeno za zdravstvo i socijalnu skrb. Također valja istaknuti kako je u Proračunu za 2021. godinu planirano 2 milijuna kuna za slavonskobrodsko Sveučilište.

Po visini prihoda po glavi stanovnika vodeća je lani bila Ličko-senjska županija sa 2.598 kuna, pa Virovitičko-podravska sa 1.909 kuna, Međimurska 1.689 kuna, Sisačko-moslavačka 1.650 kuna i Vukovarsko-srijemska 1.602 kune.

Ovaj tjedan izglasan je proračun Virovitičko-podravske županije težak 666,7 milijuna kuna.

– U proračunu za 2021. godinu planirane su energetske obnove područnih škola Novi Gradac i Okrugljača te energetske obnove zgrada A, B i C Opće bolnice Virovitica za koje se čeka raspisivanje natječaja. Predviđena je i adaptacija 2. kata zgrade D, odnosno rodilišta te izgradnja ambulante u Gornjem Bazju, kao i područnih škola u Kladarama i Vukosavljevici. Od značajnijih projekata u poljoprivredi nastavlja se s projektima navodnjavanja: 2. faza sustava navodnjavanja Kapinci – Vaška, završetak sustava navodnjavanja Novi Gradac – Detkovac te priprema za sustave navodnjavanja Lukač i Čađavica. Osigurana su i sredstva za završetak opremanja Centra za istraživanje i razvoj u mljekarstvu za što je osigurano 11,8 milijuna kuna te za sufinanciranje razvojnih programa u poljoprivredi u iznosu od 500 tisuća kuna – rekao je župan Igor Andrović.

U sklopu programa Socijalne zaštite planiran je projekt „Centar za podršku, savjetovanje i osnaživanje“ vrijedan 10 milijuna kuna, jednako tako u razdoblju od 2021. do 2023. godine planirana je i provedba projekta „Centar za kulturu zdravlja – dvorac Janković Cabuna“, vrijednog oko 56 milijuna kuna.

U istom razdoblju planirani su i novi projekti za koje su krajem 2020. potpisani ugovori, a to su projektne dokumentacije za Sušionicu povrća, Centar za pametnu poljoprivredu i ICT djelatnosti te Istraživanje geotermalnog potencijala na području VPŽ.

Neka od izdvajanja usmjerena gospodarstvu su, primjerice,  poticanje razvoja gospodarstva kroz subvencioniranje kamata  za što je osiguran iznos od 800.000 kuna, za subvencioniranje zakupa prostora i ostalih troškova poduzetnicima početnicima 950.000 kuna, za gospodarske manifestacije  200.000 kuna, poticanje tradicijskih obrta i malih proizvođača iznos od 50.000 kuna, za poticanje razvoja poduzetništva i obrtništva  500.000 kuna te za Centar za pametnu poljoprivredu i ICT djelatnosti osigurano je milijun kuna. U poljoprivredi riječ je pak o osiguranih 500.000 kuna za sufinanciranje razvojnih programa u poljoprivredi, 50.000 kuna za poljoprivredne manifestacije, za subvencioniranje kamata za projekte razvoja poljoprivrede 341.000 kuna, za Sušionicu povrća  2.360.807,50 kuna…

Za kapitalna ulaganja u zdravstveni sustav osiguran je iznos od 19,3 milijuna kuna, a za sufinanciranje kamata na stambene kredite liječnika 120.000 kuna, a za sufinanciranje najma stana liječnicima 330.000 kuna…

Od EU projekata izdvaja se  Panonski drvni centar kompetencija, pa  Centar za posjetitelje – Dvorac Janković, Sunčane elektrane Medinci, Projekt: „Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu“, Projekt: „Regionalna klaonica s rasjekom mesa i hladnjačom“,  Centar za kulturu zdravlja – dvorac Janković Cabuna  te Projekt: „Mreža inkubatora“.

I Vukovarsko-srijemska županija imala je neki dan drugi rebalans ovogodišnjeg proračuna, a jedan od razloga jesu mjere koje za cilj imaju ublažavanje posljedica pandemije, a čija je vrijednost 1,5 milijuna kuna.

Planirani proračun za sljedeću godinu je 1,403 milijardu kuna. Na strateške projekte odnosi se oko 225 milijuna kuna.

Proračunski suficit po stanovniku najveći je pak bio u Koprivničko-križevačkoj županiji, 176 kuna, pa Varaždinskoj 147 kuna, Požeško-slavonskoj 103 kune, Brodsko-posavskoj 98 kuna i Šibensko-kninskoj 89 kuna.

Proračun Koprivničko-križevačke županije u ovoj godini također je imao dvije izmjene i dopune zbog epidemije koronavirusom, a za sljedeću godinu planiran je proračun u iznosu od 828.840.000 kuna.

Značajan rast rashoda posljedica je dva velika kapitalna projekta u obrazovanju, u osnovnoškolskom obrazovanju to je Projekt izgradnje pet školskih sportskih dvorana, a u srednjoškolskom obrazovanju izgradnja i uspostava županijskog  Centra kompetentnosti što ukupno iznosi 90 milijuna kuna.

Nakon dva rebalansa proračuna za ovu godinu Požeško-slavonska županija donijela je proračun za 2021. godinu planiran u iznosu od 714 milijuna kuna.

„U navedenim okolnostima, Šibensko-kninska županija čini maksimalne napore kako bi se osiguralo stabilno funkcioniranje kompletnog sustava javnih potreba u svim segmentima bitnim za građane: zadržane su potpore gospodarstvenicima i poljoprivrednicima na razini 2020. godine, osigurana je provedba projekta Pomoćnici u nastavi, osigurana su sredstva za potrebe u kulturi, u prostornom uređenju, sportu, te posebno za potrebe socijalnog i zdravstvenog sustava. Šibensko-kninska županija nije planirala isplatu regresa, božićnica i uskrsnica u 2021. godini, a  iste nisu isplaćene ni u 2020.“, kazao je župan Goran Pauk prilikom donošenja proračuna za sljedeću godinu.

Ukupan konsolidirani proračun za 2021. planiran je u iznosu od 898.068.000 kuna što je za 69,6 milijuna kuna ili 8,4% više u odnosu na zadnju izmjenu i dopunu ovogodišnjeg proračuna. Povećanje se odnosi na provođenje novih EU projekata te na značajno povećanje prihoda od HZZO-a temeljem ugovornih obveza.

“Nastavljamo s povlačenjem europskog novca za Regionalni centar kompetencija, za projekte navodnjavanja Donjeg polja i za Centar za razvoj marikulture. Također, nastavlja se valorizacija kanala sv. Ante, radovi na posjetiteljskom centru Minerska i obnova tvrđave sv. Nikole, kao i brojni drugi projekti“, kazao je župan  Pauk.

Zbog izvanredne situacije, u 2021. godini osigurana su dodatna interventna sredstava zdravstvenim ustanovama, kao i sredstva za specijalizaciju liječnika. U svrhu podizanja kvalitete usluge prijevoza, radi ravnomjernog demografskog i gospodarskog razvoja županije, od sljedeće godine  sufinancirat će se cestovni linijski promet, a osigurana su sredstva i za lokalne izbore te za provođenje popisa stanovništva.

Nastavlja se s programom subvencioniranja kamata na poduzetničke kredite koji se provodi u suradnji  s HBOR-om i program razvoja malog gospodarstva čija su planirana sredstva 1,25 milijuna kuna.

Iznos od 578.000 planiran je za poticanje turizma, 300 tisuća za unapređenje i zaštitu pomorskog dobra , 50.000 za otočni razvoj, 3,25 milijuna za promet, 400.000 kuna za plan i provedbu EU projekata..

Značajna su ulaganja u poljoprivredu, a velik dio projekata odnosi se na navodnjavanje. Kapitalni projekt Sustava navodnjavanja Donje polje-Jadrtovac prošao je na natječaju mjere 4.3.1 Programa ruralnog razvoja, vrijednost projekta je 80.403.915 kuna. Gradnja sustava će trajati 15 mjeseci, u 2021 godini avansnom uplatom od 50% koja se očekuje u prvom tromjesečju 2021., a sljedeće godine se predviđa i glavnina radova.

Po visini proračunskog suficita predvodi Varaždinska županija sa 24,36 milijuna kuna, Splitsko-dalmatinska 23,44 milijuna, Koprivničko-križevačka 18,77 milijuna, Brodsko-posavska 13,49 milijuna i Primorsko-goranska s viškom u proračunu od 10,46 milijuna kuna.

Po rastu prihoda u odnosu na 2018. godinu vodeća je opet Varaždinska županija kojoj su lani u odnosu na preklani proračunski prihodi porasli za 47,79 milijuna kuna, Sisačko-moslavačkoj za 45,45 milijuna, Osječko-baranjskoj 45,34 milijuna, Brodsko-posavskoj 31,98 milijuna i Zagrebačkoj 31,66 milijuna kuna.

U relativnom iznosu, rast je također bio najveći u Varaždinskoj županiji, 23,4 posto, Sisačko-moslavačkoj 23,3 posto, Brodsko-posavskoj 19,4 posto, Osječko-baranjskoj 13,8 posto i Dubrovačko-neretvanskoj 13,2 posto.

Proračun Varaždinske županije za 2021. godinu iznosi 290,6 milijuna kuna, što je 2,1 posto više od prošlogodišnjeg. Konsolidirani proračun za sljedeću godinu, u koji su uključeni svi proračunski korisnici, iznosi pak 1,5 milijarde kuna, što je na razini ovogodišnjeg.

Izradili smo konzervativni proračun u iznosu od 290,6 milijuna kuna, što je 2,1 posto više u odnosu na kriznu i tešku 2020. godinu. Porez na dohodak kao glavni prihod Županije, koji čini 85 posto izvornih prihoda, planirali smo opreznije, u iznosu od 67,3 milijuna kuna. To je povećanje od 3,9 posto, dok država za iduću godinu predviđa rast BDP-a od 5 posto. Kod decentraliziranih sredstva planiramo rast od 4,7 posto zbog dodatno odobrenih 5 milijuna kuna za potrebe financiranja funkcija zdravstva, a prema dogovoru s Vladom – rekao je župan Radimir Čačić.

Svi projekti iz protekle 3,5 godine su realizirani ili pred završetkom, a vrijedni su više od 900 milijuna kuna, što je daleko najviše od svih županija u povlačenju EU novca, podsjetio je.

– Početkom sljedeće godine počinje izgradnja Spinalnog centra u Varaždinskim Toplicama, za koji smo već potpisali ugovor o izvođenju radova, a očekuje se i početak radova na centrima kompetentnosti u poljoprivredi i zdravstvu koji su vrijedni 180 milijuna kuna. Za pripremu dokumentacije za ogroman projekt izgradnje centralnog operacijskog bloka Opće bolnice Varaždin planiramo 17 milijuna kuna, dok je ukupna vrijednost projekta više od 400 milijuna kuna, a ta sredstva očekujemo iz novog proračuna Europske unije – istaknuo je župan Čačić.

U 2021. godini se planira se uređenje Respiracijskog centra u Klenovniku, nastavlja se rekonstrukcija OŠ Martijanec za potrebe uvođenja jednosmjenske nastave, a u planu je i uvođenje građanskog odgoja u škole.

Uz to, očekuje se da će Ministarstvo znanosti i obrazovanja uplatiti 26,1 milijun kuna duga za škole i dvorane izgrađene po modelu javno-privatnog partnerstva, a ta sredstva će se u sljedeće tri godine koristiti i za financiranje projekta Bukotermal, regionalnih centara kompetentnosti, centralnog operacijskog bloka, uređenje Jedinice za liječenje moždanog udara i druge investicije.

U 2021. godini počinje realizacija dva centra kompetentnosti, u poljoprivredi i zdravstvu, koji su vrijedni više od 180 milijuna kuna, od čega je čak 160 milijuna osigurano iz EU. Vijećnici su na sjednici sada i formalno prihvatili uspostavu centara pri Srednjoj školi Arboretum Opeka i Medicinskoj školi Varaždin. (L.K.)