Predstavljamo projekte koji su ušli u finale izbora za najbolji EU projekt koji šestu godinu zaredom provodimo uz Jutarnji list, Hrvatsku zajednicu županija i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Stručni žiri izabrat će pobjednike u kategorijama – Doprinos obrazovanju, znanosti i inovacijama; Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici; Doprinos prekograničnoj suradnji, te Doprinos poduzetništvu, a svog pobjednika birat će glasanjem i javnost nakon što predstavimo sljedećih dana 46 projekata.
Projektom HyPoKraT – Hidrotermalni potencijal Krapinskih Toplica izrađena je sveobuhvatna tehnička dokumentacija za korištenje geotermalne energije na području Općine Krapinske Toplice, s naglaskom na povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, smanjenje emisije CO₂ i povećanje sigurnosti energetske opskrbe. Projekt predstavlja ključni korak prema održivom i energetski neovisnom razvoju lokalne zajednice koristeći prirodni potencijal – geotermalnu vodu.
Projekt je prijavljen u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji od strane Zagorske razvojne agencije, provodio se je od svibnja 2022. godine do rujna 2023. godine. Ukupna vrijednost projekta bila je 254.373,43 eura, iznos isplaćenih bespovratnih sredstava 216.217,42 eura, dok su vlastita sredstva iznosila 38.156,01 euro.
Nositelj projekta bila je Krapinsko-zagorska županija, a projektni partneri AP Consulting, Općina Krapinske Toplice, Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske i Norwegian Research Centre (NORCE).
Provedbom projekta HyPoKraT Krapinsko-zagorska županija je s općinom Krapinske Toplice uz pomoć i međusobnu suradnju domaćih te norveških stručnjaka te financijsku potporu Financijskog mehanizma
Europskog gospodarskog prostora – 2014.-2021., opisala i kvantificirala geotermalni potencijal na području Općine te izradila projektne prijedloge i drugu relevantnu dokumentaciju za implementaciju geotermalnog potencijala u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti i povećanja proizvodnje obnovljive energije. Izrađena je tehnička dokumentacija i analize koje prikazuju opravdanost investicija, izrađena je i dokumentacija koja omogućuje procjenu investicije u tehničku opremu i implementaciju geotermalne energije na postojeće sustave za grijanje. Analizirani su i cjelokupni pozitivni i negativni aspekti provođenja geotermalnog projekta u organizacijskom, financijskom, društvenom, gospodarskom i ekološkom smislu, koji imaju ključnu ulogu u procesu donošenja odluke pri pokretanju, realizaciji te investiciji i uspješnosti provedbe infrastrukturnih radova u svrhu eksploatacije
geotermalne vode u toplinarske potrebe javnih zgrada i stambenih objekata na području Općine.
Temperatura površinskih izvora iznosi 39 – 41°C pri protoku od 81,6 l/s, dok temperatura bušotine KRT-1 iznosi 56 – 60°C s protokom hidrotermalnog fluida do 30 l/s. S obzirom na već pozitivna iskustva iskorištavanja geotermalne vode za potrebe Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju i vodenog parka Aquae Vivae, Županija, u čijem je vlasništvu Bolnica, zajedno s Općinom istražila je i definirala sav
geotermalni potencijal za toplinarske i agrotermalne svrhe. Uz primjenu geotermalne energije u zgradarstvu, Županija želi koristiti geotermalnu energiju i za potrebe grijanja, poljoprivredne industrije za stakleničku proizvodnju voća i povrća na području općine Krapinske Toplice.
Na temelju izračunatih termodinamičkih rezultata korištenja bušotine KRT-1, moguća je izgradnja toplinske stanice snage 4081 kW kojom bi se ostvarila mogućnost grijanja cca 58.301 m2 prostora. S ekološkog aspekta, upotreba geotermalne energije povoljnija je u odnosu na korištenje plina. Ako uzmemo u obzir da geotermalna energija emitira 23 grama po kWh CO2 , dok prirodni plin emitira 220 g/kWh CO2, usporedbom se dolazi do omjera 1:9,565 u korist geotermalne energije pri emitiranju CO2.
Kroz jedanaest pažljivo osmišljenih radionica, namijenjenih potencijalnim korisnicima, predstavnicima obrazovnih institucija i široj javnosti, projekt je stvorio prostor za dijalog, razmjenu znanja i izgradnju kapaciteta unutar lokalne sredine. Poseban naglasak stavljen je na uključivanje mladih – osobito učenika srednjih škola s područja Krapinsko-zagorske županije – s ciljem poticanja interesa za održive tehnologije i razvoj vještina usmjerenih prema zelenim zanimanjima budućnosti. (L.K.)
