Izuzme li se Zagreb koji ima status županije, u Primorsko-goranskoj županiji najbolje su plaćeni zdravstveni djelatnici, u Zagrebačkoj i Istarskoj županiji u području informacije i komunikacije, u Vukovarsko-srijemskoj na području rudarstva i vađenja, u Zadarskoj u financijama i osiguranju… U osam županija su na kraju lipnja najbolje plaćeni bili zaposlenici u IKT sektoru, u sedam županija u zdravstvu i socijalnoj skrbi, u tri u području rudarstva i vađenja, u dvije u financijama i osiguranju… Zbirno gledano, top pet najveće prosječne plaće isplaćene su u sektoru financija i osiguranja u Zadarskoj županiji, u IKT sektoru u Zagrebačkoj županiji, zatim sektoru rudarstva i vađenja u Vukovarsko-srijemskoj županiji te prosječne plaće u također IKT sektoru u Istarskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.
Prema posljednje objavljenim podacima DZS-a od kolovoza, najveće prosječne neto plaće isplaćene su u drugom tromjesečju ove godine, nakon Zagreba, u Zagrebačkoj, Primorsko-goranskoj, Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok je najveći rast isplaćenih plaća u lipnju u odnosu na svibanj te u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na lanjski drugi kvartal imala Brodsko-posavska županija. Po rastu plaća predvode još Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Šibensko-kninska i Međimurska županija.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u drugom tromjesečju 2023. isplaćena je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 1 333 eura, kao i najveća bruto od 1 917 eura. Po visini isplaćene prosječne neto plaće slijedi Zagrebačka županija s neto plaćom od 1.152 eura, Primorsko-goranska s 1.136 eura, Karlovačka s 1.107 eura, Krapinsko-zagorska s 1.092 eura, Splitsko-dalmatinska s 1.082 eura… U obzir je uzet prosjek za sve djelatnosti.
Analitičari HZZ-a su na temelju podataka o plaćama analizirali i koja je visina plaća po djelatnostima unutar svake od županija. Na vrhu ljestvice plaća po županijama najčešće se nalaze djelatnosti informacija i komunikacija te zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, kojima su se u većim gradovima pridružile djelatnosti financija i osiguranja, dok su se na dnu ljestvice plaća najčešće nalazile administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti te ostale uslužne djelatnosti, a njima su se nerijetko pridružile djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića.
U osam županija najveće plaće bile su u IKT sektoru (Istarska, Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska, Splitsko-dalmatinska, Koprivničko-križevačka, Varaždinska, Karlovačka i Zagrebačka županija), u sedam u sektoru zdravstva i socijalne skrbi (Primorsko-goranska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska), u tri na području rudarstvo i vađenje (Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska), u dvije na području financija i osigurana (Zadarska i Grad Zagreb) i jednoj u opskrbi električnom energijom, plinom i parom (Međimurska županija).
No, u istim djelatnostima plaće se po županijama razlikuju. Od osam županija u kojima je IKT sektor najbolje plaćen, u tri iznos prelazi 1 500 eura, u četiri je iznos prosječne plaće u IKT između 1 400 i 1 500 eura, a samo u jednoj je ispod 1 400 eura.
Najviše prosječne plaće u IKT sektoru su tako u Zagrebačkoj županiji (1 625 eura), Istarskoj (1 521 euro), Krapinsko-zagorskoj (1 502 eura), Splitsko-dalmatinskoj (1 487 eura) i Varaždinskoj županiji (1 482 eura).
Zaposlenici na području zdravstva i socijalne skrbi u sedam su županija najbolje plaćeni, a najviše primaju zaposleni u Primorsko-goranskoj županiji, još 4 županije imaju prosječne plaće veće od 1 400 eura, ali su u Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj oko 1 350 eura.
Najveće prosječne plaće na području zdravstvene zaštite i socijalne skrbi imaju zaposleni u Primorsko-goranskoj županiji (1 497 eura), Dubrovačko-neretvanskoj ( 1 475 eura), Splitsko-dalmatinskoj (1 467 eura), Osječko-baranjskoj (1 460 eura) i Brodsko-posavskoj županiji (1 445 eura).
U tri županije je rudarstvo i vađenje najbolje plaćeno zanimanje, a najbolje je plaćeno u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje je na tom području prosječna plaća 1 576 eura. Slijede spomenute, Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija. Tu je prije svega riječ eksploataciji mineralnih sirovina – ugljikovodik, geotermalne vode, nafta…, ali i dodatne djelatnosti za njihov transport.
Međimurska županija je jedina u kojoj su najbolje plaćeni radnici u području opskrbe električne energije, plina i pare (1 451 euro).
Najveće prosječne plaće zabilježene su u području financija i osiguranja u dvije županije, Zadarskoj (1 734 eura) i Gradu Zagrebu (1 754 eura). Iako su financijaši najbolje plaćeni u Zagrebu, ipak i prosječna plaća u IKT sektoru od 1 659 eura je najbolja u odnosu na ostale županije.
Ukupni poredak po visini prosječne plaće izgleda ovako: predvodi prosječna plaća u sektoru financija i osiguranja u Zadarskoj županiji (1 734 eura), IKT sektor u Zagrebačkoj županiji s prosječnom plaćom od 1 625 eura, pa prosječna plaća u sektoru rudarstva i vađenja u Vukovarsko-srijemskoj županiji (1 567 eura), te prosječne plaće u opet IKT sektoru u dvije županije, Istarskoj (1 521 euro) i Krapinsko-zagorskoj (1 502 eura).
U Krapinsko-zagorskoj županiji najveća je prosječna neto plaća u lipnju 2023. godine zabilježena u djelatnostima informacija i komunikacija (1502 eura) te u opskrbi električnom energijom, plinom i parom (1453 eura). Zanimljivo je da je visoko mjesto na ljestvici plaća zauzimala djelatnost poslovanja nekretninama (1414 eura). Nasuprot tome, na dnu ljestvice plaća nalazile su se djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića (883 eura).
U Sisačko-moslavačkoj županiji najveća prosječna neto plaća u lipnju 2023. godine ostvarena je u djelatnostima rudarstva i vađenja (1361 euro) te u djelatnostima informacija i komunikacija (1338 eura). Najnižu prosječnu plaću imali su zaposleni u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (780 eura).
U Karlovačkoj su županiji najveću prosječnu neto plaću u lipnju 2023. godine imali radnici također zaposleni u djelatnostima informacija i komunikacija (1426 eura) te u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1371 euro). Najniža prosječna neto plaća zabilježena je u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića (855 eura).
U Varaždinskoj županiji najveća prosječna neto plaća sredinom 2023. godine zabilježena je djelatnostima informacija i komunikacija (1482 eura), a nakon toga u skupini djelatnosti koja obuhvaća javnu upravu i obranu te obvezno socijalno osiguranje (1376 eura). Najnižu prosječnu plaću i ovom su slučaju imali radnici u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića (874 eura).
u Primorsko-goranskoj županiji najveću prosječnu plaću u lipnju 2023. godine primili su zaposleni u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1497 eura) te u djelatnostima informacija i komunikacija (1450 eura). Najniže mjesto na ljestvici zauzimale su administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (899 eura).
U Virovitičko-podravskoj županiji najveću prosječnu plaću sredinom 2023. godine imali su zaposleni u djelatnostima rudarstva i vađenja (1484 eura) te u
djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1370 eura), a najmanju zaposleni u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (756 eura).
U Brodsko-posavskoj županiji predvodile su djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1445 eura) te javne uprave, obrane i obveznog socijalnog osiguranja (1249 eura). Na dnu ljestvice plaća nalazile su se administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (812 eura).
U Osječko-baranjskoj su županiji sredinom 2023. godine po visini prosječne neto plaće predvodile djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1460
eura) te opskrbe električnom energijom, plinom i parom (1305 eura). Zadnje mjesto na ljestvici plaća zauzimale su administrativne i pomoćne uslužne
djelatnosti (806 eura).
Najveću prosječnu neto plaću u Vukovarsko-srijemskoj županiji sredinom 2023. godine primili su zaposleni u djelatnostima rudarstva i vađenja (1576
eura) te u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1359 eura). Na začelju su se po visini plaća nalazile administrativne i pomoćne uslužne
djelatnosti (779 eura).
U Splitsko-dalmatinskoj županiji najveću prosječnu neto plaću u lipnju 2023. godine imali su zaposleni u djelatnostima informacija i komunikacija (1487 eura) te u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1467 eura). Najmanju prosječnu neto plaću imali su zaposleni u ostalim uslužnim djelatnostima (903 eura)
U Istarskoj su županiji po visini prosječne neto plaće sredinom 2023. godine predvodile djelatnosti informacija i komunikacija (1521 euro) te djelatnosti
zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1368 eura). Na začelju su se nalazile administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (860 eura).
U Međimurskoj županiji najveću prosječnu neto plaću u lipnju 2023. godine imali su zaposleni u opskrbi električnom energijom, plinom i parom (1451 euro) te djelatnostima informacija i komunikacija (1419 eura). Najmanju prosječnu neto plaću imali su zaposleni u ostalim uslužnim djelatnostima (796 eura).
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji. najveću prosječnu neto plaću sredinom 2023. godine primili su radnici zaposleni u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1475 eura) te u javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju (1298 eura). Najmanju prosječnu plaću primili su radnici u ostalim uslužnim djelatnostima (873 eura).
U Šibensko-kninskoj županiji najveća prosječna neto plaća sredinom 2023. godine zabilježena je u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1407 eura) te u djelatnostima rudarstva i vađenja (1380 eura), a najmanja u poslovanju nekretninama (853 eura).
Najveću prosječnu neto plaću u Zadarskoj županiji u lipnju 2023. godine primili su zaposleni u djelatnostima financija i osiguranja (1734 eura) te u
djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1379 eura), dok su najmanju prosječnu plaću primili zaposleni u građevinarstvu (868 eura).
U Požeško-slavonskoj županiji najveću prosječnu neto plaću sredinom 2023. godine imali su radnici zaposleni u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1351 euro) te u opskrbi električnom energijom, plinom i parom (1298 eura). Najmanju prosječnu neto plaću imali su radnici u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (746 eura).
Na vrhu ljestvice plaća sredinom 2023. godine nalazile su se u Ličko-senjskoj županiji djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1347 eura) te opskrbe električnom energijom, plinom i parom (1301 euro). Mjesto na dnu ljestvice zauzimale su administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (763 eura).
Najveća neto plaća u Bjelovarsko- bilogorskoj županiji sredinom 2023. godine zabilježena je u djelatnostima informacija i komunikacija (1348 eura) te u
djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1319 eura). Najmanju prosječnu neto plaću primali su radnici u administrativnim i pomoćnim uslužnim
djelatnostima (780 eura).
Što se tiče Koprivničko-križevačke županije, najveću prosječnu neto plaću u lipnju 2023. godine imali su zaposleni u djelatnostima informacija i komunikacija (1437 eura) te u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1364 eura). Istodobno su najmanju prosječnu neto plaću primali radnici
u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (806 eura).
Najveća prosječna neto plaća u Zagrebačkoj županiji u lipnju 2023. godine zabilježena je u djelatnostima informacija i komunikacija (1625 eura) te u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (1486 eura). Najmanju prosječnu neto plaću imali su zaposleni u skupini djelatnosti koja obuhvaća pružanje smještaja te pripremu i usluživanje hrane i pića (878 eura).
Naposljetku, u Gradu Zagrebu koji ima status županije po visini prosječne neto plaće predvodile su djelatnosti financija i osiguranja (1754 eura) te djelatnosti informacija i komunikacija (1659 eura). Na začelju su se nalazile djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića (885). (Lidija Kiseljak)
