Primorsko-goranska županije među vodećim je hrvatskim regijama po povlačenju europskog novca, a „Mala barka“ kao prekogranični projekt jedan od brojnih koje smo proveli. Gledajući financijski to nije tako velik projekt, ali po svom značaju za očuvanje, kao i turističku valorizaciju  bogate pomorske baštine sjevernog Jadrana itekako nam je važan.

U izboru za najbolji EU projekt koji je organiziran u suradnji Hrvatske zajednice županija, Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Jutarnjeg lista i našeg portala Župan.hr, projekt Mala barka 2 Primorsko-goranske županije pobijedio je, odlukom stručnog žirija, u kategoriji projekt Doprinos prekograničnoj suradnji te je osvojio drugo mjesto u izboru publike. Projekt je dio programa suradnje Interreg V-A Slovenija –Hrvatska 2014.-2020, trajao je od 01.10.2016. do 31.03.2019.godine, a vrijednost mu je 2,1 milijun eura, od čega je iz Europskog fonda za regionalni razvoj pokriven iznos od 1,8 milijuna eura.

Županija trenutačno provodi 75 projekata vrijednosti oko pola milijarde kuna, a najistaknutiji je projekt Putovima Frankopana. U sljedećem financijskom razdoblju naglasak će biti na uravnoteženi regionalni razvoj kroz demografsku revitalizaciju, ekonomsku regeneraciju, učinkovitije upravljanje resursima, razvoj komunalne te socijalne infrastrukture i usluga, a sve u svrhu poboljšanje kvalitete života, kaže nam u razgovoru, vezanom za pobjedu i aktualnim EU projektima, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina.

Odnijeli ste pobjedu s projektom Mala barka – koliki mu je značaj za područje Županije? Koliko smatrate da je korisno promovirati EU projekte?

– Drago mi je da se i kroz ovakve organizirane akcije promoviraju i potiču europski projekti. Osobno mislim da je uspjeh i da treba čestitati na svakom euru kojeg kroz razne projekte povučemo u Hrvatsku. Sa zadovoljstvom mogu reći da je upravo Primorsko-goranska županije među vodećim hrvatskim regijama po povlačenju europskog novca, a „Mala barka“ kao prekogranični projekt jedan od brojnih koje smo proveli. Gledajući financijski to nije tako velik projekt, ali po svom značaju za očuvanje, kao i turističku valorizaciju  bogate pomorske baštine sjevernog Jadrana itekako nam je važan.

Naš motiv, ali i izazov, bio je kako trajno zaštititi te promovirati vrijedno i bogato nasljeđe pomorstva Kvarnera i ovog dijela Jadrana. Stoga je glavni cilj projekta očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj pomorske baštine pograničnog područja kroz turističku valorizaciju i na načelima održivog turizma.  Projekt je na cijelom obalnom dijelu pograničnog područja nastojao maksimalno zaštiti postojeću materijalnu i nematerijalnu pomorsku baštinu te ju kroz niz mjera (uređenje interpretacijskih centara, održavanje edukativno-pokaznih manifestacija, uspostava virtualnog muzeja i sl.) sustavno iskoristiti kako bi se razvio i zaživio zajednički turistički proizvod.

Koji su EU projekti trenutačno u tijeku, a od izuzetne važnosti i koji su učinci takvih projekata dugoročno.?

U ovom trenutku provodimo 75 projekata za koje su odobrena EU bespovratna sredstva u iznosu od 467 milijuna kuna, dok je  ukupna vrijednost  oko 500 milijuna kuna za krajnje korisnike, Primorsko-goransku županiju, naše  ustanove i trgovačka društva. Među najvećima, ne samo financijski gledajući već i u dosegu i teritorijalnom obuhvatu, izdvojio bih  projekt Putovima Frankopana. Za taj projekt odobreno je 47 milijuna kuna bespovratnih Eu sredstava, a okosnica mu je zaštita vrijednog povijesnog  nasljeđa i  razvoj kulturno-turističkog proizvoda čiji će sadržaji privući veći broj posjetitelja. Projektom su obuhvaćene  lokacije 17 frankopanskih kaštela i 3 sakralna objekta na potezu od Krka, preko Vinodola, Kraljevice  do Čabra i Severina. Dio tog područja Županije nema snažnije razvijenu turističku ponudu pa je ovo konkretan doprinos kulturnoj i turističkoj valorizaciji  dijelova naše Županije, prvenstveno Gorskog kotara.

Tu je i   projekt razvoja Regionalnog centra kompetentnosti u (pod)sektoru turizam i ugostiteljstvo – Ugostiteljske škola Opatija, koji se sastoji od dva projekta:  MREŽA KOM(5)ENTNOSTI i RECEPT za koji su odobrena bespovratna sredstva od 90 milijuna kuna. Kroz te pojekte će se rekonstruirati i adaptirati prostor škole, nabaviti specijalizirana oprema te uspostaviti programski i kadrovski uvjeti opatijske  Ugostiteljske škole kao centra izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te cjeloživotnog učenja u području ugostiteljstva i turizma.

 Želja je i kroz projekte oživjeti slabije razvijeni Gorski kotar – koji se tamo projekti rade?

Uz već spomenuti projekt Putovima Frankopana i naša  Javna ustanova Priroda  realizira  u Staroj Sušici  projekt  Centra za posjetitelje o velikim zvijerima za koji su odobrena EU bespovratna sredstva u iznosu od 5 milijuna kuna. Centar je zamišljen kao prostor koji će na inovativan i zanimljiv način približiti posjetiteljima specifičnosti i vrijednosti očuvanog goranskog kraja u kojem obitavaju medvjed, vuk i ris, čime bi se pridonijelo valorizaciji prirodne baštine te promidžbi i brendiranju Gorskog kotara kao staništa zaštićenih vrsti. Bit će to jedinstveni takav Centar u ovom dijelu Europe.

Primorsko-goranska županija pokrenula je 2019. godine poseban novi program sufinanciranja putem Fonda za Gorski kotar koji predstavlja nastavak svih prethodnih aktivnosti u poticanju razvoja Gorskog kotara.  Naime, područje Gorskog kotara je vrlo vrijedno područje s izraženim razvojnim osobitostima, no meteorološki uvjeti te zahtjevna konfiguracija terena uvelike utječu na kvalitetu života. Stoga je cilj navedenog Fonda pridonijeti održivom razvoju jedinica lokalne samouprave na području Gorskog kotara u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture te njihovoj gospodarskoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji. Fond je koncipiran kao odgovor na razvojne prioritete lokalne razine i predstavlja podršku u unapređenju komunalne, socijalne i javne infrastrukture te stvaranje preduvjeta za nova ulaganja i gospodarski oporavak na području Gorskog kotara.

Gorski kotar se ubraja u područja s nepovoljnim demografskim pokazateljima, a nalazi se istodobno unutar jedne od najrazvijenijih županija. Upravo zato Primorsko-goranska županija nastoji nizom mjera potaknuti razvoj tog planinskog područja, zbog čega je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije u lipnju otvorila ured u Gorskom kotaru kako bi pružila stručnu i savjetodavnu pomoć javnopravnim tijelima u prijavi i provedbi projekata kandidiranih na Europske strukturne i investicijske fondove.

 Koliko imate do sada ugovorenih sredstava i realiziranih projekata i one za koja su sredstva osigurana?

Do sada je od strane Primorsko-goranske županije, odnosno ustanova i trgovačkih društava u našoj nadležnosti  provedeno 65 projekata sufinanciranih bespovratnim sredstvima EU u iznosu oko 265 milijuna kuna pri čemu je ukupna vrijednost projekata za krajnje korisnike iznosila oko 390 milijuna kuna.

Kao što je već navedeno, trenutačno je u tijeku 75 projekata za koje su odobrena EU bespovratna sredstva u iznosu od oko 467 milijuna kuna, pri čemu ukupna vrijednost navedenih projekata iznosi oko 500 milijuna kuna.

Kao najveći projekti se mogu izdvojiti projekti dogradnje luka Mrtvaška, Baška, Cres, Unije i Crikvenica (ukupne vrijednosti od 222 milijuna kuna bespovratnih sredstava), Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana (47 milijuna kuna bespovratnih sredstava), Regionalni centar kompetentnosti u (pod)sektoru turizam i ugostiteljstvo (odnosno 30 milijuna kuna za projekt MREŽA KOM(5)ENTNOSTI te 60 milijuna za projekt RECEPT) te projekt tehničke pomoći pod nazivom Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije namijenjen javnoj ustanovi Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (oko 16,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava).

Na čemu će biti naglasak u sljedećem financijskom razdoblju i koji su projekti u pripremi?

Budući da su „Pametnija Europa“, „Zelenija Europa“, „Povezanija Europa“, „Europa s istaknutijom socijalnom komponentom“ te „Europa bliža građanima“ definirani kao ciljevi kohezijske politike EU 2021. – 2027., planiraju se projekti koji promiču inovativnu i pametnu gospodarsku transformaciju, prelazak na čistu energiju, kružno gospodarstvo, prilagodbu klimatskim promjenama, jačanje mobilnosti i regionalne povezanosti. Također se planiraju projekti razvoja i primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kao i projekti koji omogućuju održiv i integriran razvoj urbanih, ruralnih i obalnih područja te lokalnih inicijativa.

U okviru strateških dokumenata poseban naglasak će se stavljati na uravnoteženi regionalni razvoj kroz demografsku revitalizaciju, ekonomsku regeneraciju, učinkovitije upravljanje resursima, razvoj komunalne te socijalne infrastrukture i usluga, a sve u svrhu poboljšanje kvalitete života.

S tim u svezi, važna komponenta razvojnih promišljanja za narednu financijsku perspektivu svakako će biti razvoj inovativnih regija,  pametnih gradova, pametnih sela te pametnih i održivih otoka kroz razvoj pametnih vještina sukladno potrebama regionalnih gospodarstava, razvoj pametne infrastrukture, stvaranje pozitivne investicijske klime, transformacija ruralnog gospodarstva, održivo upravljanje resursima i poboljšanje kvalitete života.

Konkretne projekte koje će Primorsko-goranska županija kandidirati za europska sredstva u novoj financijskoj perspektivi biti će moguće definirati po izradi operativnih programa za dodjelu europskih sredstava, a Županija će, između ostalog, nastojati povlačiti sredstva za ulaganja u prometnu integraciju Županije u TEN-T mrežu, razvoj prometne infrastrukture i javnog prijevoza u ruralnim područjima i na otocima, unapređenje infrastrukture i usluga Doma zdravlja PGŽ, KBC-a Rijeka i drugih zdravstvenih ustanova, jačanje mreže interventnih službi, razvoj mreže škola i dječjih vrtića. Interes nam je također europskim novcem poboljšati kvalitetu i dostupnost domova za starije osobe i ustanova socijalne skrbi, turističku, lječilišnu i sportsku infrastrukturu, razvoj poduzetničke infrastrukture i servisa, razvoj društvenih usluga (primjerice pomoć osobama s posebnim potrebama)kao i zaštitu i gospodarsko korištenje prirodne i kulturne baštine. (L.K.)