Međimurska županija povukla je najviše sredstava iz EU po stanovniku, a slijedi ju Virovitičko-podravska županija. Međimurska je i vodeća je i po udjelu povučenih sredstava u odnosu na ostale županije, a iza nje su Varaždinska i Istarska županija te je vodeća po rastu povučenog novca u razdoblju od 2017. do 2020. godine. Pokazuju to podaci FINA-e i konsolidiranih proračuna, na temelju kojih smo napravili analizu. U postocima trend rasta u te četiri godine najveći je bio u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Županije su lani povukle iz EU ukupno 1,27 milijardi kuna, uključujući i Grad Zagreb. Bez njega je taj iznos oko milijardu kuna.
Ukupno su županije lani povukle 1,27 milijarde kuna. Inače, u razdoblju od 2017. do 2019. godine povukle su 1,7 milijardi, što ukazuje na veliku uspješnost u povlačenju sredstava u posljednjoj godini financijskog okvira 2014. do 2020.
Prema najavama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, u novom financijskom razdoblju sredstva će se usmjeriti na regionalni razvoj, ali koji će biti ravnomjeran, a ne više kao ranije, usmjeren samo na nerazvijena područja. Veća šansa dana je podjelom zemlje na četiri statističke NUTS2 regije – Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku Zahvaljujući tome poduzetnici će imati više stope sufinanciranja u svim regijama u odnosu na prije. Uz prethodni Razvojni sporazum Slavonija, Baranja i Srijem, sada je isti takav spreman za sjeverne županije te one na jugu zemlje.
Hrvatskoj je dostupno oko 25 milijardi eura, koje će koristiti kroz Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. i Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Analizu o povučenim sredstvima, napravili smo na temelju podataka FINA-e, direktne i indirektne pomoći, tj. konta 6323 i 6324 te 638, uzetih iz konsolidiranih proračuna.
Po stanovniku najviše je lani povukla Međimurska županija, 933,89 kuna, vodeća je sa 8,33 posto po udjelu povučenih sredstava te po trendu rasta povučenih sredstava od 2017. do 2019. godine u iznosu od 94,1 milijun kuna. Nakon Međimurske županije, najviše je po stanovniku povukla Virovitičko-podravska županija, 886,57 kuna, Požeško-slavonska županija 874,43 kune, Varaždinska županija 532,53 kune te Bjelovarsko-bilogorska županija 435,24 kune.
Po udjelu povučenih sredstava nakon vodeće Međimurske županije s udjelom od 8,33 posto slijedi Varaždinska županija sa 7,35 posto, Istarska sa 6,43 posto, Virovitičko-podravska sa 5,90 posto i Požeško-slavonska sa 5,35 posto.
Trend rasta povučenih sredstava u razdoblju od 2017. do 2020. godine najveći je bio u spomenutoj Međimurskoj županiji, pa Varaždinskoj s rastom od 75,9 milijuna kuna, Istarskoj s rastom od 66,4 milijuna, Virovitičko-podravskoj 61,3 milijuna i Osječko-baranjskoj 57,5 milijuna kuna. U postocima, trend je najveći bio u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, za 996,81 posto, Krapinsko-zagorskoj za 952,86 posto, Međimurskoj 777,35 posto, Osječko-baranjskoj 724,58 posto i Zagrebačkoj županiji 619,47 posto.
U postocima, redoslijed je malo drugačiji, pa je vodeća Bjelovarsko-bilogorska županija s rastom od 996,81 posto, Krapinsko-zagorska s rastom od 952,86 posto, Međimurska s rastom od 777,35 posto, Osječko-baranjska 724,58 posto i Zagrebačka županija 619,47 posto rasta povučenih sredstava od 2017. do 2020. godine.
Međimurska županija je lani najviše povukla iz EU po stanovniku, 933,89 kuna, vodeća je sa 8,33 posto po udjelu povučenih sredstava te po trendu rasta povučenih sredstava od 2017. do 2020. godine u iznosu od 94,1 milijun kuna, te u vodećih pet po relativnom rastu povučenih sredstava u te četiri godine.
Kako su nam nedavno u Županiji odgovorili, u obrazovanju su sredstvima EU fondova sufinancirani projekti obnove i dogradnje osnovnih i srednjih škola, izgrađen je studentski dom, obnovljen učenički dom te radionice za strukovno obrazovanje.
Građanima Međimurja osiguran je veći standard u zdravstvenoj skrbi. Međimurska županija je prijavila i provela projekt nabavke preko 700 komada dijagnostičko terapijske opreme za primarnu zdravstvenu zaštitu, obnovljene su ambulante opće obiteljske medicine, odjeli Županijske bolnice Čakovec te je rekonstruiran i obnovljen bolnički Paviljon za potrebe dnevne bolnice.
Sredstvima EU fondova općine i gradovi izgradile su ili obnovile dječje vrtiće (13 vrtića diljem Međimurja), dok se nakon provedenog projekta aglomeracije područja grada Čakovca, koji je realiziran prije nekoliko godina, odvijaju i radovi na aglomeraciji u donjem i gornjem Međimurju.
Od kapitalnih investicija koje su izgrađene dijelom iz Europskih fondova, dva su znanstveno istraživačka centra, Metalska jezgra i Centar održivog razvoja, zatim Centar kompetentnosti iz strojarstva, Tehnološko inovacijski centar i Poduzetnički inkubator te ulaganja u gospodarske zone. Europskim sredstvima provode se i drugi projekti u znanosti i obrazovanju.
Ljetos je završen Projekt rekonstrukcije i revitalizacije fortifikacije Starog grada Čakovca u Muzej nematerijalne baštine, jedan je od najvećih projekata sufinanciranih iz EU fondova, a sam natječaj bio je jedan od najkompleksnijih za prijavu.
Misao vodilja u Međimurju je da potrebe za infrastrukturnim projektima zadovoljimo prijavama na natječaje za EU fondove, dok izvorni prihod proračuna Međimurske županije usmjerimo prema građanima kroz modele financiranog prijevoza za učenike, stipendije za učenike, potpore učenicima, umirovljenicima, poduzetnicima i poljoprivrednicima.
Prema najavama Županija već ima spremno 158 projekata vrijednih preko 3 milijarde kuna, od čega projekti vrijedni oko milijardu kuna imaju spremnu i svu projektnu dokumentaciju.
Sa 886,57 kuna po stanovniku na drugu poziciju smjestila se je Virovitičko-podravska županija. Sa 5,90 posto među vodećima je i po udjelu povučenih sredstava u odnosu na ostale županije. Među vodećima je i po trendu rasta povučenog novca iz EU, 61,3 milijuna kuna u razdoblju od 2017. do 2020. godine.
Virovitičko-podravska županija, godinama se kontinuirano nalazi u prvih pet županija po povučenim sredstvima EU po glavi stanovnika. Pozitivan trend nastavlja se i kroz 2020. godinu koja je bila značajna po provedbi i završetku velikih infrastrukturnih projekata koji su ugovoreni tijekom razdoblja 2017.- 2020. godine, tijekom kojeg je ugovoreno 285 projekata ukupne vrijednosti 2,23 milijarde kuna bespovratnih sredstava – istaknuo je župan Igor Andrović.
Uz njega je mala, stručna i educirana, uglavnom mlada ekipa iza koje, svih ovih godina, stoje briljantni rezultati povlačenja europskih sredstava.
– Virovitičko-podravska županija ima jednu od najmanjih uprava u Hrvatskoj, ali iako ima samo 106 zaposlenika, u sustavu EU fondova ostvaruje iznimne rezultate. Godinama smo ulagali u edukaciju naših zaposlenika vezano za europske fondove, poticali stručnost djelatnika u svim našim institucijama. Od ukupno ugovorenih 2,23 milijarde kuna bespovratnih sredstava za Virovitičko-podravsku županiju, VIDRA Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije u suradnji s upravnim odjelima Virovitičko-podravske županije realizirala je 1,8 milijarde kuna što ukazuje na važnost uloge regionalnog koordinatora i tehničke pomoći koju VIDRA pruža jedinicama lokalne i područne samouprave kako bi što uspješnije privukli dostupna EU sredstva. Navedeno podrazumijeva uključenost i sinergiju u radu svih djelatnika Virovitičko-podravske županije i njezinih institucija u koordiniranom planiranju, realizaciji i praćenju rezultata provedenih projekata i njihovog pozitivnog utjecaja na sve segmente razvoja županije kao poželjne destinacije za kvalitetan život svih generacija – naglasio je virovitičko-podravski župan.
Emina Kovač, ravnateljica VIDRA-e podcrtala je važnost podrške koju ima svaka županijska institucija.
– Svima nama važna je podrška ključnih ljudi Virovitičko-podravske županije. Vizija župana Igora Androvića, kao pokretača razvoja i inicijatora brojnih ideja, potiče nas kako bi stvorili kvalitetniji i bolji život u našoj županiji za sve naše stanovnike, rekla je E. Kovač.
Jedan od tih važnih projekata je i brza cesta, ali ne samo ona.
– Kada govorimo o planiranju i pripremi novih projekata jedan od najznačajnijih za cjelokupni razvoj Virovitičko-podravske županije je izgradnja brze ceste Bjelovar – Virovitica – Terezino Polje, a realizacija pojedinih dijelova je započeta tijekom 2020. godine. Ostali značajniji projekti koji su u pripremi, tiču se izgradnje novih škola i školskih sportskih dvorana kojima će se doprinijeti reformi obrazovanja u vidu stvaranja preduvjeta za provedbu cjelodnevne nastave. Nastaviti će se ulaganja u očuvanje prirodne i kulturne baštine, energetsku učinkovitost, socijalnu inkluziju i razvoj turizma na području Županije – zaključila je Emina Kovač.
Od najvažnijih projekata izdvajaju Poboljšanje vodokomunalne infrastrukture aglomeracije Slatina u vrijednosti od 152,54 milijuna kuna bespovratnih sredstava, Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Pitomača vrijednosti 149,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava, Projekt poboljšanja vodokomunalne infrastrukture aglomeracije Virovitica- Faza II vrijednosti 92,56 milijuna kuna bespovratnih sredstava, Uređenje turističko-rekreacijskog centra Jezero-Hercegovac-Ružica grad vrijednosti 68,19 milijuna kuna bespovratnih sredstava, Integrirani razvojni program Virovitice 5 do 12 za Dvorac vrijednosti 66,66 milijuna kuna bespovratnih sredstava, Centar za posjetitelje dvorac Janković Suhopolje vrijednosti 39,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava, Centar za kulturu zdravlja dvorac Janković Cabuna vrijednosti 47,8 milijuna kuna bespovratnih sredstava, Mreža inkubatora Virovitičko-podravske županije 28 milijuna kuna bespovratnih sredstava, Provedba projekata energetske obnove javnih zgrada na području Županije ukupne vrijednosti preko 21 milijun kuna bespovratnih sredstava, Razvoj širokopojasnog interneta na području općina Crnac, Voćin, Sopje, Čađavica, Mikleuš, Čačinci, Nova Bukovica i Zdenci ukupne vrijednosti 50 milijuna kuna, Dogradnja i opremanje dnevnih bolnica Opće bolnice Virovitica ukupne vrijednosti 50 milijuna kuna, Izgradnja 11 dječjih vrtića u vrijednosti gotovo 60 milijuna kuna, Projekt Geo priče UNESCO geoparka ukupne vrijednosti 90 milijuna kuna, Sustavi navodnjavanja, Đolta, Novi Gradac – Detkovac i Kapinci – Vaška II., ukupne vrijednosti 88 milijuna kuna te Izgradnja Tehnološko-inovacijskog centra u Virovitici ukupne vrijednosti 17 milijuna kuna.
S udjelom od 6,43 posto povučenih sredstava u odnosu na ukupno povučena u županijama nalazi se i Istarska županija. Među vodećima je i po rastu povučenih sredstava u četiri godine, za 66,4 milijuna kuna.
U Istarskoj županiji trenutno na poslovima pripreme i provedbe EU projekata radi 18 zaposlenika. Od toga je 11 djelatnika zaposleno u javnoj ustanovi Regionalni koordinator Istarske županije za europske programe i fondove, dok su preostali djelatnici zaposlenici upravnih odjela Istarske županije putem kojih se pripremaju i provode razni EU projekti, kažu u Županiji.
Od provedenih projekata i onih u tijeku izdvajaju Sustav javnog navodnjavanja Červar Porat-Bašarinka. Riječ je o svakako najvrjednijem projektu na području poljoprivrede, koji podrazumijeva izgradnju sustava javnog navodnjavanja na zapadnom priobalnom dijelu Istarske županije, na području Grada Poreča i Općine Tar – Vabriga. Sustavom navodnjavanja bit će omogućeno navodnjavanje na neto površini poljoprivrednog zemljišta od 490 ha. Područje obuhvaća 555 hektara bruto površina namijenjenih navodnjavanju, sa više od 90 krajnjih korisnika. Nadalje, projekt BLUE KEP – razmjena ‘plavog znanja’ i integracije obrazovnih sustava u prekograničnom području, u kojem su pored Istarske županije kao partnera sudjelovali Tehnička škola Pula i tvrtka Tehnomont brodogradilište Pula d.o.o. Projekt je stvorio preduvjete za stvaranje integriranog obrazovnog i stručnog okvira u prekograničnom području u pomorskom i nautičkom sektoru, što je rezultiralo povećanom mobilnošću znanja, te razmjenom iskustva i metodologije rada između nastavnog osoblja i učenika uključenih škola. Nadalje, izdvajaju projekt energetske obnove školske zgrade OŠ Ivana Batelića Raša, koji je uključivao niz radova na energetskoj obnovi škole (toplinsku izolaciju, zamjenu vanjske stolarije, zamjenu unutarnje rasvjete učinkovitijom, ugradnju termostatskih ventila, ventilacije prostora itd.), pa energetsku obnovu SŠ Mate Blažina Labin, zahvaljujući kojem je na centralnoj zgradi škole u Labinu poboljšana toplinska svojstva vanjske ovojnice, zamijenjene su postojeća stolarija i unutarnja rasvjeta te je rekonstruiran krov zgrade radionice. Projekt MOZAIK 3, osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovno i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama, faza III, bio je ukupne vrijednosti preko 14 milijuna kuna, kojeg je Istarska županija provodila u razdoblju 2017.- 2021. u partnerstvu sa 33 škole s područja IŽ. Projektom je financiran rad 79 pomoćnika u nastavi/stručno-komunikacijskih posrednika za 104 učenika s teškoćama u razvoju s područja Istre. Projekt 3D FOR VET – strateška partnerstva za razvoj 3D kompetencija imao je pak za cilj učenike tehničkih i strukovnih srednjih škola učiniti konkurentnijima na tržištu rada kroz korištenje 3D tehnologije u formalnom obrazovanju, primjenom svojih znanja u praksi i suradnjom s vršnjacima iz drugih zemalja EU. Iz Istre je u projektu sudjelovala Tehnička škola Pula koje je putem projekta opremljena suvremenim 3D printerom i 3D skenerom, a učenici su sudjelovali u međunarodnoj razmjeni. Projekt LIKE- LIVING ON THE KARST EDGE, bio je nastavak višegodišnjeg nastojanja Istarske županije da zaštiti svoje prirodne potencijale, bio je usmjeren na područje krškog prekograničnog područja Hrvatske i Slovenije kao mjesta osebujne biološke, kulturne i estetske vrijednosti. Projektom je uspostavljen mehanizmam upravljanja koji smanjuje prepoznate rizike ugroza bioraznolikosti radi omogućivanja i poticanja posjete svih korisnika i dionika projektnom području, te osiguranje održivog razvoja gospodarskih potencijala područja radi dobrobiti prirode i stanovništva. Nadalje, projekt GeoIST3A – valorizacija prirodne baštine u Istarskoj županiji, kojega županijska ustanova Natura Histrica kao vodeći partner provodi zajedno s gradovima Rovinj i Novigrad te općinom Tar-Vabriga ima za cilj doprinijeti unapređenju konkurentnosti turističke ponude valorizacijom prirodne baštine na području Rovinja-Rovigno, a to će se postići uređenjem geološkog parka Cava di Monfiorenzo – Kamenolom Fantazija.
Što se budućih EU projekata tiče, kažu da će se u nadolazećem razdoblju usmjeriti u prvome redu, na one koji se odnose na obrazovnu infrastrukturu u cilju osiguravanja preduvjeta za uvođenje jednosmjenske nastave; energetsku obnovu i zaštitu okoliša; prometnu infrastrukturu; kao i poticanje inovacija i razvoja ICT sektora.
Osječko-baranjska županija u vodećih je pet županija po trendu rasta povučenog novca u 2020. u odnosu na 2017. godinu. Taj rast iznosi 57,5 milijuna kuna, odnosno 724,58 posto.
U Osječko-baranjskoj županiji, kako su nam nedavno opisali, od provedenih i onih u tijeku i planu izdvajaju projekte Izgradnja Gospodarskog centra u Osijeku, Izgradnja Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, Projekt Dostupnija primarna zdravstvena zaštita na području cijele OBŽ, Izgradnja Centra za autizam, pa sustava za navodnjavanje, energetsku obnovu javnih zgrada (završena za 54 objekta), projekt „Školski obrok za sve“, Izgradnja nove zgrade i dvorane Srednje škole Donji Miholjac, Izgradnja I. gimnazije Osijek, Projekt Geotermalni potencijal Osječko-baranjske županije, Projekt revitalizacije brownfield područja OLT Osijek, Izgradnja novog Kliničkog bolničkog centra Osijek, Obnova Hrvatskog narodnog kazališta Osijek, Obnova Muzeja likovnih umjetnosti Osijek, Rekonstrukcija i proširenje Zračne luke Osijek, Obnova zgrada Kolodvora Osijek, Projekt „Skimco“ Sveučilišta J.J. Strossmayera, Izgradnja nove zgrade Dnevne bolnice i Objedinjenog hitnog prijema KBC-a Osijek, Rekonstrukcija dvorac Eugena Savojskog u Bilju, Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, pa izgradnja dva centra kompetentnosti: Elektrotehnička i prometna škola Osijek u sektoru elektrotehnike i računarstva te Ugostiteljsko-turistička škola Osijek u sektoru ugostiteljstva i turizma, Projekt subvencioniranja kamata na stambene kredite građana i projekt obnove kolodvora Laslovo.
Ove je godine potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za za projekt Izgradnja Zgrade 1. Gospodarskog centra u Osijeku. Ukupna vrijednost projekta u prvoj fazi iznosi 63,7 milijuna kuna, s tim da Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU sudjeluje s 44,9 milijuna a Osječko-baranjska županija s 18,7 milijuna kuna. Ukupna vrijednost projekta je 350 milijuna kuna. Zgrada je osmišljena kao multifunkcionalni objekt s mogućnošću prilagodbe prostora veličini i zahtjevima događanja, mješovite namjene. Svrha njene izgradnje je unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture i usluga ulaganjem u sajamsko-prezentacijski prostor, jačanje pozitivne poduzetničke klime i umrežavanje dionika aktivnih u poduzetništvu.
Gradi se i Regionalni distribucijski centar za voće i povrće, projekta vrijednog 100 milijuna kuna. RDC je projekt izgradnje poljoprivredne infrastrukture od posebnog značaja za Osječko-baranjsku županiju i poljoprivredne proizvođače. Realizirat će se u tri faze izgradnje. Prva faza obuhvaća smještajne kapacitete u U.L.O. režimu i s dinamičkom atmosferom. Planirani kapacitet iznosi 2.910 tona jabuka i ostalih voćarskih vrsta pogodnih za skladištenje. Od toga prostori za 690 tona se odnose na ekološku proizvodnju, a 220 tona za komercijalnu proizvodnju. Postoje i prostori koji će služiti za privremeno skladištenje voća i povrća, pa će ukupni smještajni kapacitet voća i povrća u RDC-u biti 3.298 tona. Objekt će se gradit na prostoru na 8.000 kvadratnih metara u Eko industrijskoj zoni Nemetin, a planirano je zapošljavanje 25 djelatnika i još 29 na određeno radno vrijeme
Na području Osječko-baranjske županije u tijeku je izgradnja tri sustava navodnjavanja (SN Puškaš, SN Mala šuma – Veliki vrt i SN Poljoprivredni institut Osijek), a raspisan je javni natječaj za izgradnju SN Budimci-Krndija. Za tri sustava su u cijelosti osigurana sredstva iz Programa ruralnog razvoja, dok SN Puškaš zajedno financiraju Hrvatske vode i Osječko-baranjska županija. Pripremljene su građevinske dozvole za izgradnju još dva sustava i čim se zatvori financijska konstrukcija može početi njihova izgradnja.
Osječko-baranjska županija se je i ove godine uključila u EU projekt Osiguranje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva pod nazivom „Školski obrok za sve“ koji je i jedinstven u Hrvatskoj, jer je odmah na počecima osnovna ideja bila je povezivanje lokalnih OPG-ova i njihove proizvode donijeti na stol osnovnoškolcima, kako bi na taj način imali barem jedan topli obrok dnevno, a u isto vrijeme osnaživati domaće proizvođače i prerađivače hrane. Uz EU novac u projektu sudjeluje sa svojim sredstvima i županija, a uključili su se i gradovi i općine, kako bi svih 18.000 osnovnoškolaca imalo osiguran topli obrok. (L.K.)
