Izrada Prometnog master plana funkcionalne regije Istočna Hrvatska osvojio je drugo mjesto u izboru za najbolji EU projekt, čiji je jedan od organizatora i naš portal, a projekt je bio prijavljen u kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici od strane regionalnog koordinatora VIDRA – Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije. Projekt se odnosi na područja pet slavonskih županija – osim Virovitičko-podravske županije, koja je ujedno bila i nositelj projekta, u projekt su kao partneri bile uključene Osječko-baranjska županija, Požeško-slavonska županija, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija. Master plan je temelj za bolju cestovnu, željezničku, biciklističku, riječnu… povezanost u tih pet županija.
Izradom Prometnog master plana funkcionalne regije Istočna Hrvatska želja je bila postići učinkovit i održiv prometni sustav koji će odgovarati potrebama gospodarstva i stanovnika na prostoru funkcionalne regije Istočna Hrvatska. Odnosno, master plan je osnova za daljnji razvoj prometa na području pet slavonskih županija, detaljno donoseći stanje u svim vrstama prometa te rješenja za njihovu aktualnu problematiku i predstavlja strateški dokument iz kojeg će proizlaziti mogućnosti za financiranje svih prometnih projekata. Usklađen je sa Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine i ostalim krovnim dokumentima u području prometa u Republici Hrvatskoj, a i na razini Europske unije.
Neke od glavnih planiranih cestovnih prometnica na tom području su brza cesta Virovitica-Zagreb, Podravska brz cesta, zatim Srijemska granična transverzala Ilok, dijelovi dionice A5, obilaznice Belog Manastira i Nove Gradiške, vezna cesta Slavonskog Broda, brza cesta Našice-Požega- Staro Petrovo Selo…, ali i obnova željeznica te riječnih luka u Slavonskom Brodu, Osijeku, Vukovaru… Zatim i tramvajski promet u Osijeku, biciklističke staze…
To su i prioriteti slavnonskim županijama – od spomenute brze ceste od Virovitice prema Bjelovaru i dalje prema autocesti, spoj Grada Požege s autocestom, dok, primjerice, Vukovarsko-srijemsku županija želi oživljavanje prometa željeznicom, na pravcu koji je nekad bio žila kucavica ovog dijela, ali je nažalost tijekom ratnih događanja to prestao biti, kako je svojevremeno naglasio župan Damir Dekanić. Riječ je o rekonstrukciji pruge i inzistiranju na iločkoj transverzali, slavonskoj transverzali i riječnim putevima, konkretno izgradnji luke Vukovar i drugima.
Brza cesta prema Zagrebu od Virovitice projekt je od iznimne važnosti za Virovitičko-podravsku županiju. S brzom cestom Virovitica i Virovitičko-podravska županija postaje sjecište najvažnijih prometnih pravaca D2, D5 i D12 što značajno poboljšava povezanost i gospodarski razvoj.
Nakon prvih 15 kilometara započetih ove godine, slijedi natječaj za dodatnih 20 kilometara u 2024. godini. Plan je da se spoj između Bjelovara i Virovitice završi u četiri godine, a nakon toga Bjelovar s brzom cestom prema Zagrebu. Župan Igor Andrović prilikom početka radova istaknuo je kako je početak gradnje brze ceste povijesni dan za županiju. – Ovo je ono o čemu su generacije sanjale, o čemu godinama pričamo. Danas krećemo u realizaciju boljeg i kvalitetnijeg spajanja Virovitičko-podravske županije i grada Virovitice sa Zagrebom. Virovitičko-podravska županija jedina je županija koja nema ni kilometar brze ceste ni kilometar autoceste i to će se ovim projektom promijeniti. Brza cesta će generirati i rast gospodarstva i rast životnog standarda, kako na području Virovitice tako i naše županije, ovog dijela Slavonije.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji od velikog je značaja Srijemska granična transverzala Ilok – Šarengrad – Bapska –Tovarnik – Nijemci – Lipovac- Strošinci – Gunja, projekt je kojim bi se Ilok povezao na autocestovnu mrežu, ukupne duljine oko 40 kilometara, a uz započete radove na obilaznici Apševaca i Lipovca, izgrađena je i obilaznica Iloka.
Projektom u Požeško-slavonskoj županiji trebala bi biti izgrađena brza cesta duga 16 kilometara, koja će se protezati od Požeškog Brestovca do budućeg čvorišta na autocesti kod Starog Petrovog Sela. Time će biti riješen dugogodišnji akutni problem prometne izoliranosti ove županije.
Velik dio željeznica obnavljat će se sredstvima iz NPOO-a. Pa se tako kao prioriteti navode Mediteranski koridor koji ide prema mađarskoj granici te koji prolazi kroz Osijek i ide prema granicama s Mađarskom i BiH.
Od bitnih željezničkih projekata tu je i modernizacija željezničke dionice Okučani – Vinkovci, duljine 131 kilometar, koja uključuje 12 željezničkih kolodvora i 13 željezničkih stajališta. Cilj je ovim projektom ukloniti uska grla, čime će se omogućiti razvoj postojećih željezničkih kapaciteta, smanjenje vremena prijevoza tereta i putnika te daljnji razvoj tog koridora.
Kako je nedavno rečeno, Vinkovci – Vukovar je pruga koja ide prema kraju. Kroz NPOO je naime osiguran dio novca za prvu dionicu dugo očekivanog projekta obnove pruge od Zagreba prema Vinkovcima.
‘Kao dominantni, glede budućega gospodarskog razvitka, nameću se tri prometna koridora. Položajno, u odnosu na Slavonsko-baranjsku makroregiju, posavski i podravski prometni koridor mogu se nazvati uzdužnim, a podunavski poprečnim koridorom. Ti koridori imaju odlučujuću ulogu u prometnom povezivanju istočne Hrvatske s matičnim dijelom Države, odnosno sa zemljama zapadne i srednje Europe. Prometna mreža regije prilično je neuravnotežena. Autoceste i željezničke linije od zapada do istoka od primarne su važnosti jer su nositelji prometa između zapadne Europe i srednjoistočnog Balkana. Potražnja prometnih usluga na zapadnoj strani FRIH-a usmjerena je prema glavnom gradu Države, dok je na istočnoj strani važan tranzitni promet u smjeru Bosne i Hercegovine i Mađarske.’ – stoji u Master planu.
Nadalje, navodi se kako je prema dužini i gustoći cestovne mreže Istočna Hrvatska je najnerazvijenija regija. Na njenom prostoru nalazi se 18,3% ukupne duljine cesta u Hrvatskoj, a gustoća cestovne mreže je ispod državnog prosjeka. To je posljedica zapostavljanja transverzalnih prometnih pravaca, zatim
prometna izoliranost uslijed konfiguracije prostora u središnjem zapadnom dijelu Istočne Hrvatske (brežuljkasti teren). Većina naselja je nizinskog karaktera i uz glavne prometnice, stoga nije bilo potrebno graditi razgranatu i gustu cestovnu mrežu. Četiri županije funkcionalne regije po duljini cestovne mreže (kvantiteti), spadaju u cestovno nerazvijenija područja u Hrvatskoj ukoliko usporedimo ukupnu duljinu i gustoću cestovne mreže te se u tom pogledu može reći da ne zadovoljavaju aktualnu prometnu potražnju. Izuzetak je Osječko-baranjska županija koja je na petom mjestu po ukupnoj duljini cestovne mreže u RH, međutim s ispod prosječnom gustoćom. Cestovna gustoća pokazuje relativno jednoliku pokrivenost koja je na razini hrvatskog prosjeka.
Trenutačne najvažnije cestovne prometnice su autocesta A3 (Bregana-Zagreb-Lipovac, dio TEN-T sveobuhvatne mreže) koja povezuje Sloveniju i Srbiju a prolazi južnim dijelom kroz Brodsko-posavsku i Vukovarsko-srijemsku županiju, državna cesta D2 (granični prijelaz sa Slovenijom, Dubrava Križovljanska do graničnog prijelaza Ilok sa Srbijom) koja prolazi sjevernim dijelom a proteže se Virovitičko-podravskom, Osječko-baranjskom i Vukovarsko-srijemskom županijom, državna cestu D5 koja povezuje Mađarsku i zapadnu Bosnu i Hercegovinu a prolazi zapadnim dijelom kroz Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku i Brodsko-posavsku županiju, autocesta A5 (dio TEN-T sveobuhvatne mreže) čiji je cilj povezivanje Mađarske i središnje Bosne i Hercegovine (trasa nije u potpunosti dovršena), D7 koja je paralelna autocesti A5 i prolazi Osječko-baranjskom i Brodsko-posavskom županijom i D53, cestovni pravac koji povezuje Mađarsku na sjeveru kod D. Miholjca s autocestom A3 na jugu.
Razvoj prometnog sustava u Republici Hrvatskoj smatra se izuzetno važnim ne samo za međunarodnu povezanost nego i za ekonomski i socijalni rast. Prometni sustav koji se sastoji od prometne infrastrukture te organizacije i upravljanja njome instrument je regionalnog razvoja koji pokreće razmjenu dobara te bolju pristupačnost svim ekonomskim, zdravstvenim, turističkim i ostalim sadržajima. Prometni sustav koji se sastoji od prometne infrastrukture te organizacije i upravljanja njome instrument je regionalnog razvoja koji pokreće razmjenu dobara te bolju pristupačnost svim ekonomskim, zdravstvenim, turističkim i ostalim sadržajima.
Master plan uključuje i cikloturizam, a kao što se zna i po tom planu postoje EU projekti kojima se grade biciklističke staze. Osim toga, pojedini gradovi izradili su strategiju razvoja urbane aglomeracije, a neke županije razvojne strategije cikloturizma, a u cilju pojačanog razvoja cikloturizma.
Sve partnerske županije koriste Master plan prometa kao glavnu stratešku smjernicu k postizanju zadanih ciljeva i realizaciju infrastrukturnih projekata na području funkcionalne regije. Služi i za identificiranje i definiranje potrebe za daljnje prikupljanje i generiranje podataka, kao i definiranje aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se Master plan mogao periodički sagledavati i po potrebi ažurirati. Također, plan je osnova za daljnje planiranje razvoja urbanih sredina i urbanog razvoja općenito cijele regije, samim time i gospodarske priče jer promet nije sam sebi svrha nego je bitan za podržavanje gospodarske aktivnosti, a onda za pružanje adekvatne i učinkovitije načine putovanja za građane. (L.K.)
