Prema procjeni stanovništva sredinom 2020. Republika Hrvatska imala je 4 047 680 stanovnika, od toga 1 967 680 muškaraca i 2 080 000 žena. Nastavljen je tako pad broja stanovnika, u čak 17 županija, a izraženiji je bio u dijelu slavonskih županija. Porast stanovnika imale su Dubrovačko-neretvanska, Istarska i Zagrebačka županija te Grad Zagreb. Najviše stanovnika ima Grad Zagreb i Splitsko-dalmatinska županija, a najmanje Požeško-slavonska i Ličko-senjska županija. Pokazuju to podaci DZS-a o procjeni broja stanovnika na sredini prošle godine. 

Kontinuirani pad broja stanovnika nastavlja se i u 2020. U odnosu na procjenu prethodne godine, broj stanovnika smanjio se za 17 573 osobe ili 0,4%. Povećanje ukupnog broja stanovnika ostvarili su Dubrovačko-neretvanska županija, u kojoj je, u odnosu na procjenu prethodne godine, ostvaren relativni porast od 0,62%, Grad Zagreb (0,25%), Istarska županija (0,24%), i Zagrebačka županija (0,10%). Sve ostale županije ostvarile su smanjenje ukupnog broja stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika ostvaren u Vukovarsko-srijemskoj županiji (1,72%), Virovitičko-podravskoj županiji (1,72%) te Požeško-slavonskoj županiji (1,69%).

UDIO STANOVNIŠTVA ŽUPANIJA U UKUPNOM STANOVNIŠTVU RH

U Republici Hrvatskoj 52,3% stanovništva živjelo je u samo pet županija, najviše u Gradu Zagrebu, 20 posto i u Splitsko-dalmatinskoj županiji 11,1%, dok su najmanje stanovnika imale Požeško-slavonska županija sa 1,6% i Ličko-senjska županija, 1,1%.

Prema procjeni, u Gradu Zagrebu bilo je sredinom prošle godine 809 268 stanovnika, Splitsko-dalmatinskoj županiji 447 440, Zagrebačkoj 309 463, Primorsko-goranskoj 281 056, Osječko-baranjskoj 269 511 stanovnika, Istarskoj 210 083, Zadarskoj 167 914, Varaždinskoj 165 357, Vukovarsko-srijemskoj 148 389, Sisačko-moslavačkoj 143 618 stanovnika, Brodsko-posavskoj 135 483, Krapinsko-zagorskoj 124 110, Dubrovačko-neretvanskoj 122 571, Karlovačkoj 114 269, Međimurskoj 108 822, Koprivničko-križevačkoj 105 385 stanovnika, Bjelovarsko-bilogorskoj 104 908, Šibensko-kninskoj 98 453, Virovitičko-podravskoj 72 378, Požeško-slavonskoj 65 134 i Ličko-senjskoj najmanje, 44 068 stanovnika.

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 51,4%, a udio muškaraca 48,6%. Takav je omjer bio u većini županija. Najmanji udio ženskog stanovništva bio je u Ličko-senjskoj županiji (49,8%), dok je najveći udio bio u Gradu Zagrebu (52,8%).

U 2020. nastavlja se i kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosila je 43,8 godina (muškarci 42,0, žene 45,5), što ga svrstava među najstarije nacije Europe. Procesu starenja uvelike pridonosi višegodišnje opadanje udjela mladog stanovništva (0 – 19 godina) u ukupnom stanovništvu. Spomenuti udio na razini države u 2020. iznosio je 19,1%, dok je na razini županija najmanji bio u Primorsko-goranskoj županiji (16,4%), a najveći u Međimurskoj županiji (21,7%).

Najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo bilo je u Šibensko-kninskoj županiji (26,3%) i u Ličko-senjskoj županiji (25,3%), a najmanje u Međimurskoj županiji (19,4%). (L.K.)

UDIO STANOVNIŠTVA STAROG 65 I VIŠE GODINA U UKUPNOM STANOVNIŠTVU PO ŽUPANIJAMA