U akademskoj godini 2021/2022. najveći broj upisanih studenata, ujedno i upisanih na 1.000 stanovnika, došao je iz Splitsko-dalmatinske županije. Slijede Zagrebačka, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska i Zadarska županija koja je ujedno uz Požeško-slavonsku, Dubrovačko-neretvansku i Zagrebačku među vodećima po broju upisanih studenata u odnosu na broj stanovnika. Zagrebačka, Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županije bile su jedine tri koje su imale rast upisanih studenata. U odnosu na broj stanovnika najveći broj upisanih doktoranada došao je iz Osječko-baranjske županije, Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske, Varaždinske i Zagrebačke županije. Osječko-baranjska predvodi i po rastu broja upisanih doktoranada na godišnjoj razini, dok je u relativnom iznosu najveći rast bio u Virovitičko-podravskoj županiji. Pokazuju to objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku, o broju upisanih studenata i doktoranada iz pojedinih gradova i općina, a na temelju čega smo zbrojili i analizirali rezultate za županije.

U zimskom semestru akademske godine 2021./2022. na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj bila su upisana 154 894 studenata, dok ih je godinu prije bilo upisano 155 627. Od ukupnog broja studenata upisanih na visoka učilišta, 81,3% bilo je upisano na fakultete, 13% na veleučilišta i 3,9% na visoke škole, dok ih je 1,8% bilo upisano na umjetničke akademije.

Najviše studentica studira na fakultetima i umjetničkim akademijama. Na stručnom studiju fakulteta studira ih 53,3%, na sveučilišnom studiju fakulteta 61,1%, a na umjetničkim akademijama 66,3%.

Na redoviti studij bilo je upisano 72,6%, a na izvanredni studij 27,4% studenata. Na umjetničkim akademijama studira najviše redovitih studenata, 92,6%.

Prema znanstvenim i umjetničkim područjima na koja se odnose studijski programi, najviše je zastupljeno područje društvenih znanosti (43,1%), slijedi područje tehničkih znanosti (26%), područje biomedicine i zdravstva (12,2%), područje humanističkih znanosti (6,3%), područje biotehničkih znanosti (4,6%), područje prirodnih znanosti (3,8%), umjetničko područje (2,1%) te interdisciplinarna područja znanosti (1,9%).

Podsjetimo da podaci iz eRudnika pokazuju da najviše maturanata upisuje  zagrebački Ekonomski fakultet, pa Sveučilište Sjever u Koprivnici, a slijede zagrebački Pravni fakultet, FER i Filozofski fakultet.

Osim što gradovi i općine pomažu kroz prije svega stipendije svojim studentima, i velik broj županija prakticira stipendije, ali i daje niz drugih potpora, od besplatnog prijevoza do mjesta studiranja, nagrađivanja najboljih ideja, rad klubova studenata…

Kako pokazuju podaci DZS-a, najveći broj upisanih studenata u akademskoj godini 2021./2022., izuzme li se Grad Zagreb, došao je iz gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije, njih 17.534, iz Zagrebačke županije 11.280, iz Osječko-baranjske 9.351, Primorsko-goranske 8.977 i Zadarske županije 6.515. Na 1.000 studenata najviše ih je upisano također  iz gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije, njih 41,4, iz Zadarske županije 40,8, Požeško-slavonske 38,4, Dubrovačko-neretvanske 38,2 i Zagrebačke županije 37,6 studenata na 1.000 stanovnika. Najveći rast upisanih studenata imala je Zagrebačka županija, 337, odnosno 3,08 posto više, Vukovarsko-srijemska 85, odnosno 1,66 posto više te Sisačko-moslavačka 19 više, odnosno 0,42 posto. Svi ostali gradovi i općine, odnosno županije, imale su pad upisanih studenata.

I prije nego li je država lani pokrenula pilot-projekt povoljnijeg prijevoza redovnih studenata po cijeni od 9,95 eura mjesečno, Splitsko-dalmatinska županija je tu mogućnost već imala, a sada pokriva i iznos od 9,95 eura zbog čega je za studente prijevoz besplatan isključivo u 2. razredu redovnih vlakova na području Republike Hrvatske.

Iz te je Županije, tj. njezinih gradova i općina upisano 17.534 studenata odnosno 41,4 na 1.000 stanovnika.

Kombinirajući s demografskom mjerom, Županija ima projekt jednokratne novčane pomoći studentima iz višečlanih obitelji (s pet i više djece) u troškovima studiranja. Javni poziv objavljen je i ove godine, a lani je kroz tu mjeru potporu od po 2.285 kuna primilo 175 studenata.

Velika pozornost Županija daje ICT sektoru, a provodi i projekt Studentske poduzetničke projekte, putem kojih studenti mogu prijaviti svoje ideje i projekte, a najbolje se novčano nagrađuju.

Osječko-baranjska županija od akademske 2018./2019. godine dodjeljuje stipendije u četiri kategorije; daroviti studenti, za zanimanja iz STEM područja, za deficitarna zanimanja te  studentima iz slabijeg socijalnog statusa. Stipendira se studente od četvrte godine integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili prve godine diplomskog studija tijekom jedne školske, odnosno akademske godine.

Za tekuću  akademsku godinu dodijeljeno je 65 studentskih stipendija u iznosu od po 159,27 eura.

I Osječko-baranjska županija je i prije Vladine mjere studentima omogućila besplatan prijevoz.

U prošloj akademskoj godini upisan je 9.351 student iz Osječko-baranjske županije na neka od visokih učilišta.

Također, i Primorsko-goranska županija  u cijelosti financira prijevoz vlakom redovnih studenata s prebivalištem na području županije u 2023. godini, a za tu svrhu u proračunu je osigurano 20 tisuća eura.

Financirani prijevoz obuhvaća neograničena svakodnevna putovanja od mjesta stanovanja do mjesta studiranja i povremena putovanja, kao što su jednodnevni izleti, odlasci liječniku ili na ljetovanje, i to u kategoriji 2. razreda redovnih vlakova na području RH. PGŽ od 2020. godine sufinancira ovu mjeru, a protekle godine tu pogodnost koristilo je 326 studenata.

Primorsko-goranska županija dodijelila je 17 novih stipendija za deficitarna zanimanja u akademskoj 2022./2023. godini. Uz financiranje 20 postojećih stipendista, Županija je ukupno izdvojila 370 tisuća kuna za stipendiranje 37 studenata u 2023. godini.

Iz Županije je na neko od visokih učilišta upisano 8.977 studenta.

Vukovarsko-srijemska županija jedna je od samo tri županije iz koje je u prethodnoj akademskoj godini upisano više studenata nego godinu prije, 85 više, tj. 1,66 posto.  Kako stoji u Planu razvoja do 2027. godine, Županija planira iznos od 5,7 milijuna kuna  za mjeru stipendiranja učenika i studenata za deficitarna zanimanja te  usavršavanje obrazovnih djelatnika kroz programe i projekte.

U planu stoji i jačanje visokoobrazovnog sustava na području županije te  osiguravanje smještajnih kapaciteta za učenike i studente.

Za razvoj visokoobrazovnog sustava na području Županije,  otvaranje dislociranih studijskih programa na području Županije,  dodjele stipendija studentima,  kreditiranje studenata uz povoljne uvjete te sufinanciranje prijevoza studenata planiran je iznos od  64,9 milijuna kuna.

Veći broj upisanih studenata imala je i Sisačko-moslavačka županija, 19 više, odnosno 0,42 posto.

Visina studentske stipendije iznosi 5.000 kuna po godini, a utvrđena je dodjela 30 stipendija  za redovite studente s područja Sisačko-moslavačke županije.  Inicijativom župana Ivana Celjaka, i novo uvedenom mjerom o dodjeli jednokratnih novčanih pomoći od 5.000 kuna svim studentima s prebivalištem na području Sisačko-moslavačke županije koji redovito upišu studij na području Sisačko-moslavačke županije za akademsku godinu 2022./2023., dodijeljena je 41 jednokratna pomoć studentima čime je ukupno 96 novih mladih ljudi uključeno u sustav potpora obrazovanju Sisačko-moslavačke županije. S novim ugovorima, u županijskom programu stipendiranja i jednokratnih novčanih pomoći trenutno je ukupno 247 učenika i studenata, a u županijskom proračunu osigurano je nešto više od 265.446 eura za stipendije i jednokratne studentske novčane pomoći.

‘Mjera jednokratne novčane pomoći pokazala je već svoje rezultate: akademske godine 2022./2023. bilježi se povećanje broja upisanih studenata za 33 posto u odnosu na prošlu godinu što jasno govori da području županije žive studenti  koji vjeruju u studijske programe koji se provode u našoj županiji.’ – navode u Županiji.

Što se tiče broja upisanih doktoranada, izuzme li se opet Grad Zagreb, najviše ih je bilo iz Splitsko-dalmatinske županije, 430, iz Primorsko-goranske županije 354, Osječko-baranjske županije 352, Zagrebačke županije 244 i Istarske županije 151. U odnosu na broj stanovnika najviše ih je upisanih bilo iz Osječko-baranjske županije, 1,36 na 1.000 stanovnika, u Primorsko-goranskoj županiji 1,33, Splitsko-dalmatinskoj 1,02, Varaždinskoj županiji 0,83 i Zagrebačkoj županiji 0,81 upisani doktorand na 1.000 stanovnika. Najveći rast upisanih doktoranada u godinu dana imala je Osječko-baranjska županija, za 80, Zagrebačka 35 više, Istarska 32 više, Varaždinska 22 više i Vukovarsko-srijemska županija 17 više doktoranada. U postocima najveći rast bilježi Virovitičko-podravska županija, za 41,18 posto, Ličko-senjska županija za 40 posto, Osječko-baranjska za 29,41 posto, Vukovarsko-srijemska za 27,87 posto i Brodsko-posavska za 27,12 posto. (L.K.)