U 2020. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 33 414 osoba, a u inozemstvo se odselilo 34 046 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -632. Najveći međužupanijski migracijski saldo (više doseljenih nego iseljenih među županijama) imale su Zagrebačka, Zadarska i Istarska županija. Najveći inozemni migracijski saldo (više doseljenih iz inozemstva nego iseljenih u inozemstvo) imale su Istarska, Dubrovačko-neretvanska i Krapinsko-zagorska županija. Najveći ukupan migracijski saldo imala je Istarska županija. U odnosu na 2019. godinu, u 2020. godini rast doseljenih uz istodobni pad iseljenih osoba imale su Karlovačka, Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Osječko-baranjska županija. 

U 2020. iz inozemstva se doselilo 25,3% hrvatskih državljana i 74,7% stranaca, a odselilo se 61,4% hrvatskih državljana i 38,6% stranaca.

U ukupnom broju doseljenih i odseljenih znatan je udio stranaca u okviru godišnjih kvota dozvola za zapošljavanje.

U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2020. najveći su udio imali Grad Zagreb (20%) i Istarska županija (11,4%). Prema ukupnom broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvome je mjestu bio Grad Zagreb (17,6%), slijedile su Splitsko-dalmatinska županija (9,6%) i Primorsko-goranska županija (7,7%).

U 2020. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 64 155 osoba. Najveći broj preseljenog stanovništva bio je u dobi od 20 do 39 godina (47,1%). Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2020., najviše osoba (41,2%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 38,7% osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 20,1% osoba. Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2020. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji.

Od ukupno dvadeset županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je pet županija i Grad Zagreb, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji, 1 315 osoba, Zadarskoj 290 osoba, Istarskoj 249, Primorsko-goranskoj 29 i Varaždinskoj 15 osoba. Negativan saldo migracije među županijama imalo je petnaest županija, a zbog potresa, najveći je bio u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Pozitivan migracijski saldo s inozemstvom imalo je osam županija, najviše  Istarska 1213 osoba, Dubrovačko-neretvanska 488 osoba, Krapinsko-zagorska 333 osobe, Zadarska i Karlovačka 189 osoba, Zagrebačka i Varaždinska 24, dok je u Primorsko-goranskoj sedam osoba više doselilo iz inozemstva nego odselilo.

Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2020. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imao je Grad Zagreb,1 623 osobe. U Istarskoj županiji je iznosio 1 462, Zagrebačkoj 1 339 te Zadarskoj 479. Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Vukovarsko-srijemska  i Osječko-baranjska županija.

Iz inozemstva je u Istarsku županiju došlo lani najviše stranaca, njih 3 813, a iz drugih županija 1240. Istodobno je u inozemstvo odselilo 2 600 osoba, a u druge županije 991 osoba. Migracijski saldo u Zagrebačkoj županiji bio je 1 339, iz drugih županija doselilo je najviše stanovnika u odnosu na ostale županije, 3 919 osoba, a iz inozemstva 2 529. Istodobno je iselilo u druge županije 2 604, a u inozemstvo 2 505 osoba.

U odnosu na 2019. godinu, u 2020. godini rast doseljenih uz istodobni pad iseljenih osoba imale su Karlovačka, Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Osječko-baranjska županija. Tako je u Karlovačkoj županiji lani doseljeno  1 177 osoba, a godinu ranije 933, dok je iselilo 988 osoba, a godinu prije 1 310. U Osječko-baranjskoj županiji lani je doselilo 1 328 osoba, a preklani 1225, dok su lani iselile 2 032 osobe, a preklani 3 069. U Požeško-slavonskoj županiji lani je doselilo 375 osoba, a preklani 373, a iselile 1 436 osoba u 2020., odnosno 2 073 u 2019. godini. U Bjelovarsko-bilogorsku županiju lani je doselilo 335 osoba, a preklani 294, a iselilo lani 634, a preklani 920 osoba.

U Osječko-baranjsku županiju je tijekom 2019. godine u inozemstvo odseljeno 3.069 osoba, dok je ta brojka u 2020. godine manja za 33,8 i iznosi 2.032 osobe. Odseljenih stanovnika u drugu županiju tijekom 2019. godine bilo je 1.971, a tijekom 2020. godine 1.511, što je smanjenje od 23,34%. Nastavak je to pozitivnog trenda započetog 2018. godine kada je odseljavanje u druge županije smanjeno za 2,1%, a ono u inozemstvo za značajnih 28,6%. Tijekom 2019. godine u usporedbi s godinom ranije smanjenje je odseljavanje u druge županije za 5,3%, a u inozemstvo za 15,6%. ‘Uvažavajući činjenicu da pozitivni demografski trendovi imaju značaja utjecaj na cjelokupno društvo te da su stimulirajući faktor gospodarskog rasta, Osječko-baranjska županija i nadalje će kroz svoju razvojnu politiku sveobuhvatnim i dugoročnim pristupom te konkretnim projektima nastojati poboljšavati i ublažavati demografske procesa na svom području. Osječko-baranjska županija je tijekom protekle četiri godine višestruko povećala izdvajanja za potpore u gospodarstvu te osigurala niz mjera koje su jedinstvenu u Hrvatskoj. Poboljšanju kvalitete življenja u Slavoniji i Baranji zasigurno doprinose i sufinanciranje kamata na stambene kredite, poduzetnički krediti bez kamata, besplatan školski obrok za sve osnovnoškolce kao i realizacija kapitalnih projekata. U tijeku je izgradnja regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće kojim će Županija malim poljoprivrednicima osigurati prostor za skladištenje proizvoda kako bi ih na tržište plasirali u najpovoljnijem trenutku, izgradnja Gospodarskog centra kojim će se sajmovanje vratiti u Osijek kao središte istoka Hrvatske te dodatno osnažiti gospodarska aktivnosti, izgradnja Srednje škole u Donjem Miholjcu, a uskoro kreće i izgradnja I. gimnazije u Osijeku. Uz dodjelu 1.000,00 kuna za svako novorođeno dijete, Županija nizom drugih mjera nastoji osigurati povoljnije okruženje za ostanak i povratak mladih obitelji.’ – komentiraju u toj Županiji.

Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku, 28,2% osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, najviše osoba odselilo se u Njemačku (34,2%). S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (74,6%). U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (64,4%). Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (47,1%). (L.K.)