Splitsko-dalmatinska, Istarska, Zadarska, Varaždinska i Vukovarsko-srijemska županija imale su lani najveći porast broja rođenih beba. Mogla bi ih po broju premašiti i Zagrebačka županija, s obzirom da je broj predanih zahtjeva za naknade za bebe u toj Županiji znatno veći nego 2020. godine. Zagrebačka županija naime nema bolnicu, pa se podaci mogu izvući samo kroz predane zahtjeve. Ukupno je u bolnicama u deset županija rođeno više beba nego lani, a doda li se Zagrebačka rast broja beba bio je lani u 11 županija. Računamo li i Zagreb kao županiju, i u četiri zagrebačke bolnice rođeno je gotovo 400 beba više. I ukupan broj rođenih beba u RH pokazuje da ih je više nego godinu prije. Lani ih je prema podacima iz 28 rodilišta rođeno više od 36 tisuća beba, a preklani oko 35,5 tisuća.
Naravno, podaci iz bolnica nisu uvid u pravo stanje rođenih po županijama. Taj će podatak objaviti MUP pa DZS, koji će uzeti u obzir rođene bebe u susjednim županijama, broj rođenih u Zagrebačkoj županiji, stane državljane i sl. No većih odstupanja u trendu ne bi trebalo biti, isto kao što nije bilo ni u lanjskom našem pregledu rođenih iz bolnica tj. predanih zahtjeva za naknade u odnosu na naknadne podatke DZS-a.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji rođeno je 140 beba više, Istarskoj 92, Zadarskoj 87, Vukovarsko-srijemskoj 74,Varaždinskoj 71 beba više, Krapinsko-zagorskoj 47, Virovitičko-podravskoj 30 više, Osječko-baranjskoj 29, Ličko-senjskoj 21 i Primorsko-goranskoj 14 beba više nego 2020. godine.
Podsjetimo da je prema već prikupljenim i obrađenim podacima Matice rođenih u devet mjeseci 2021. godine trend pokazao da je upravo tih deset županija imalo porast broja rođenih beba. Podaci DZS-a su pak pokazali da je u 2020. godini devet županija imalo rast rođenih beba, a niti jedna županija nije imala pozitivan prirodni prirast.
Ipak, zanimljivi su trendovi. Slavonija koja je bilježila najveći broj iseljavanja i pada rođenih lani je imala tri županije s rastom broja rođenih beba.
Splitsko-dalmatinska županije je preklani imala manji broj rođenih i s ovakvim povećanjem u 2021. nadoknadila tu brojku. I Varaždinska županija je okrenula trend, s obzirom da je u 2020. imala manji broj rođenih u odnosu na godinu prije. Isto i računamo li Zagreb, koji je za razliku od preklani, lani imao veći broj rođenih beba.
Promijenili su se i trendovi u odnosu na godine prije većih vala iseljavanja i pada nataliteta. Tako je broj poroda u Istarskoj županiji došao na razinu od 2010. godine., a u Primorsko-goranskoj je lani po prvi puta zabilježen rast od 2008. godine, kada je krenuo pad rođenih.
Brojeve o broju rođenih dobili smo u rodilištima. Naravno, konačni podaci koje će objaviti MUP pa DZS, razlikovat će se, jer, primjerice, u Zagrebačkoj županiji, koja nema rodilište nepoznat je i broj rođenih, pa smo u analizu uključili broj predanih zahtjeva za naknadom za rođeno dijete. Naime ta Županija za rođene bebe daje 1.000 kuna naknade, isto na koliko je od ove godine naknadu povećala Bjelovarsko-bilogorska županija s dosadašnjih 500 kuna. Naknade za rođene bebe daju i Osječko-baranjska županija, Karlovačka, Krapinsko-zagorska, Zadarska te ovisno o stupnju razvijenosti područja i Splitsko-dalmatinska županija.
Osim naknada, uvode se i nove demografske mjere. Primjerice, Zadarska uvodi subvenciju stambenih kredita za višečlane obitelji, Splitsko-dalmatinska besplatnu prehranu za učenike na nerazvijenim područjima…
Kao i preklani, i lani je, pokazuju podaci iz nekih bolnica, rođeno više muških beba.
PODACI IZ BOLNICA O BROJU ROĐENE DJECE
*Zagrebačka županija nema bolnicu, a prema podacima o broju predanih zahtjeva za naknade za novorođene bebe više ih je oko 300 za prošlu godinu u odnosu na 2020. godinu
U Splitsko-dalmatinskoj županiji rođeno je 140 beba više. U 2021. u KBC Split je rođeno 4.410 beba, a u 2020. godini 4.270. Podaci DZS-a su pak pokazali da je u toj Županiji u 2020. rođeno 4.028 beba, pri čemu je razlog tome, kao što smo spomenuli, ili rođene bebe iz drugih županija ili primjerice rođeni stranci, a što će naknadno DZS utvrditi.
Minutu iza ponoći u splitskom rodilištu rođena je prva beba u 2022. godini. Djevojčicu je prirodnim putem rodila majka s otoka Brača, a prigodne poklone donio im je župan Blaženko Boban.
Podsjetimo, Županija ima niz demografskih mjera s kojima se je odlučila boriti protiv pada rođenih i iseljavanja.
Osim naknada za bebe, nastavljaju se projekti Tu je tvoj dom – poticaj mladim obiteljima iz ruralnih područja za izgradnju i adaptaciju kuća, pa projekt Budi tu – jednokratna novčana pomoć studentima iz višečlanih obitelji (obitelji s pet i više djece) u troškovima studiranja, sukladno postavljenim kriterijima.
Nagrađuju se najbolji učenici i njihovi mentori, sufinancira projekt asistenata u nastavi, provode se projekti dvaju centara kompetentnosti, a u planu je i gradnja i dogradnja novih škola.
U Istarskoj županiji rodilište u OB Pula posljednjih godina povećava broj poroda te je 2021. godine dosegnuta rekordna 2010. godina. Odnosno, lani je bolnica imala 1.515 poroda isto kao i 2010. godine. Lani je bilo 77 poroda više, preklani 106 više… Najveći pad zabilježen je 2011. i 2015. godine.
U navedenih 1.515 poroda novorođeno je 1.543 djece (92 djece više od 2020 godine). U 2021. godini rođeno je 28 para blizanaca što je za 6 para blizanaca više nego prethodne godine. Rođeno je, u 2021. godini, više muške djece (838 muške djece / 705 ženske djece). Za usporedbu sa 2020. godinom tijekom koje je rođeno više ženske djece (733 ženske djece, 718 muške djece).
Najsnažnije mjere za ostanak i dolazak novog stanovništva u Županiju je visok standard od predškolskog do kasnijeg obrazovanja, odnosno visoka kvaliteta života, što su pokazale uostalom i naše analize te naše nagrade u izboru za najbolji grad, gdje upravo najviše gradova u Istarskoj županiji brani titulu najboljih.
U Zadarskoj županiji, odnosno u OB Zadar 2020.godine rođeno je 1504, a 2021.godine 1591 novorođenče, što je više za 87 beba. Službeni podaci DZS-a su pak pokazali da je preklani u Županiji rođeno 1.526 beba, onih čiji roditelji imaju prebivalište u Županiji.
I u Zadarskoj županiji napominju da se velik broj djece rađa izvan Županije, primjerice, oni iz Općine Gračac u gospićkom rodilištu, a iz općina Lišane i Stankovci uglavnom u Šibeniku.
Županija za prvo i drugo dijete isplaćuje 1.000 kuna pomoći te 5.000 kuna za treće i svako sljedeće rođeno dijete, a ove godine uvode i novu demografsku mjeru, subvenciju stambenih kredita za višečlane obitelji.
U 2021. godini do dana 30. prosinca 2021. godini ukupno je obrađeno 1434 zahtjeva za 1460 djece i isplaćeno 2,81 milijun kuna, od ukupno planiranih 3 milijuna za ovu namjenu. Preostali iznos od 190.000 kuna isplaćen je u mjesecu siječnju 2021. godine za djecu rođenu u 2020. godini.
Usporedi li se isto vremensko razdoblje u 2020. godini, kada je zabilježeno 1390 zahtjeva za 1414 djece, bilježi se povećanje od 44 zahtjeva za 46 djece, što je 3,07% u broju zahtjeva i 3,16% u broju djece. Taj broj nije konačan s obzirom da se za djecu rođenu u 2021. godini zahtjevi mogu podnositi do 31. siječnja 2022. godine te će se konačni podaci znati u veljači.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji rođeno je lani 74 beba više nego godinu prije. Kao su nam odgovorili iz vukovarske bolnice, u 2020. godini u NMB Vukovar na Odjelu ginekologije i opstetricije bilo je 390 poroda, od toga muške novorođenčadi 204, a ženske novorođenčadi 186. U 2021. godini bilo je 414 poroda, (6 blizanačkih trudnoća) muške novorođenčadi bilo je 242 , a ženske novorođenčadi 178. Broj muške djece bio je veći i u vinkovačkoj bolnici gdje je lani rođeno ukupno 735 beba, a preklani 691. Ukupno je u dvije bolnice rođeno lani 1.155 mališana, a 2020. 1.081, odnosno 74 više. Podaci iz DZS-a pokazali su ipak u konačnici da je u 2020. bio veći broj rođenih koji imaju prebivalište u Županiji, pa tako službeni podatak kaže da je u 2020. godini u VSŽ rođeno 1.233 beba. Za očekivat je da će i ove godine biti korekcije, ali što ne bi trebalo utjecati na trend.
U Varaždinskoj županiji, prema podacima iz Opće bolnice Varaždin u 2021. godini rođene su 1.403 bebe, dok su u 2020. godini bile rođene 1.332 bebe, odnosno 71 više.
U Krapinsko- zagorskoj županiji rođeno je više 47 beba više, uz 52 više poroda. Tako je u 2021. godini u rodilištu OB Zabok i BHV bilo 902 poroda, od čega 6 blizanaca, dječaka je rođeno 450, a djevojčica 458. Ujedno je to i najveći broj rođenih od 2014. godine. Godinu prije bilo je 850 poroda, ukupno 861 beba, od čega dječaka 439, a djevojčica 422.
Županija daje naknade za treće i svako daljnje rođeno dijete u obitelji, za treće je naknada 1.000 kuna, za četvrto 2.000, peto i šesto 3.000 kuna, sedmo, osmo i deveto 4.000 kuna, a za svako daljnje 5.000 kuna.
Pozitivan trend nastavljen je i u Virovitičko-podravskoj županiji. U Općoj bolnici Virovitica i u ovoj godini zabilježen je „baby boom“. U Općoj bolnici Virovitica rođeno je 649 beba, odnosno 32 više nego lani, ali i 73 djece više nego u 2019. godini“.
‘Već dvije godine zaredom, na području Virovitičko-podravske županije bilježimo porast broja novorođene djece. Pokazatelj je to dobre socijalne i demografske politike, kako Vlade RH, tako i Virovitičko-podravske županije, gradova i općina, uz brojne subvencije mladim obiteljima i roditeljima koji im daju sigurnost za i perspektivu za budućnost’ – naglasio je župan Igor Andrović.
Podsjetimo da je Županija u svrhu što boljih uvjeta za život, osigurala iz EU novac za gradnju 11 vrtića, spremni su i projekti za nove škole i školske dvorane kroz NPOO, sufinancira prijevoz učenicima, daje studentske i srednjoškolske stipendije, sufinancira udžbenike i radne materijale školarcima, adaptirat će se i rodilišta bolnice…
U Osječko-baranjskoj županiji je rođeno 29 beba više nego 2020. godine.
U KBC Osijek u 2021. godini je bilo ukupno 1964 poroda, odnosno 37 poroda više nego u 2020.godini kada je broj poroda iznosio 1927. Pri tome je lani rođeno 2017 djece dok je u 2020. bilo rođeno 1980 beba.
U Primorsko-goranskoj županiji, prema informacijama koje je dao v. d. predstojnik Klinike za ginekologiju i porodništvo KBC-a Rijeka doc. dr. sc. Marko Klarić, dr. med. u KBC Rijeka je u 2020. g. rođeno 2335 beba, a lani 14 više, odnosno 2349. Kako navodi, lani je i prva godina u kojoj se bilježi porast broja novorođenčadi od 2008. godine, kada je krenuo pad broja beba rođenih u riječkoj bolnici. Službeni podaci DZS-a su pak pokazali da je već lani u Županiji okrenut trend, pa je bilo 2.070 rođenih u odnosnu na 2.060 rođenih u 2019. godini.
Kao što smo naveli Zagrebačka županija nema bolnicu tj. rodilište, pa se gotovo sve bebe rađaju u zagrebačkim bolnicama. Ali Županija daje naknade za rođene bebe iz kojih se vidi trend. Kako su nam odgovorili, Zagrebačka županija je prema najsvježijim podacima isplatila 2850 naknada jednokratne novčane pomoći za novorođeno dijete, a još je 30 pristiglih zahtjeva u obradi. Usporedbe radi, u 2020. godini bilo je isplaćeno 2570 naknada, a u 2019. godini 2.378 naknada. Iz tog podatka je vidljivo da bi broj više rođenih u Županiji mogao biti oko 300 u odnosu na godinu ranije, što bi ujedno bio i najveći rast u odnosu na ostale županije.
Županija daje 1.000 kuna naknade za novorođeno dijete, a rok za podnošenje zahtjeva je najkasnije četiri mjeseca od dana rođenja djeteta.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji rođeno je svega pet beba manje. U 2020. godini rođene su 902 bebe, a u 2021. je bilo 897 beba.
Županija isplaćuje jednokratne novčane potpore za obitelji s četvero i više djece, a koje ostvaruju pravo na doplatak za navedenu djecu.
U Šibensko-kninskoj županiji rođeno je 10 beba manje. U kninskoj bolnici lani je rođeno 138 beba, a u OB ŠKŽ 625, ukupno 763, dok je u 2020 u bolnici u Kninu rođeno 147 beba, a u šibenskoj 626, ukupno 773.
Manji broj rođenih beba bio je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u Općoj bolnici Bjelovar je u 2020. godini rođeno 579 beba, a u 2021. godini 560, odnosno 19 manje. Županija je ove godine udvostručila naknade za rođene bebe, sa 500 na 1.000 kuna.
‘Svjestan sam da su to mali pomaci i da će prava demografska mjera biti stvaranje povoljnijih uvjeta za život i rad ljudi, jer samo tako će se obitelji odlučiti imati više djece’ – rekao je župan Marko Marušić.
U Koprivničko-križevačkoj županiji rođeno je 20 beba manje u 2020. godini. Lani je bilo 773 poroda, a rođena je 781 beba.
‘Demografija je izuzetno bitna u razvoju svakog društva, ona je zapravo preduvjet za njega i svi moramo, svatko na svoj način, dati doprinos. Negativni su trendovi loši, to je nažalost slika u cijeloj europskoj zajednici. Mi s našeg aspekta činimo koliko možemo, stvaramo uvjete kako bi ljudi imali motiv ostati živjeti ovdje i imati djecu. Koliko smo uspješni pokazat će razdoblje pred nama, a neki trendovi već pokazuju kako se usporava odljeva stanovništva u druge zemlje. Važno je i koliko se ljudi vraća, svi na tome moramo puno raditi’, istaknuo je župan Darko Koren prilikom posjeta prvorođenoj bebi u ovoj godini.
U Brodsko-posavskoj županiji rođena je 31 beba manje. U OB “Dr. Josip Benčević” broj rođene djece u 2021. godini iznosio je 973, a u 2020. godini 985 rođene djece. U novogradiškoj bolnici lani je bilo 284 rođenih beba, a preklani 303. Ukupno je u dvije bolnice lani rođeno 1.257 beba, a u 2020. 1.288.
U Međimurskoj županiji u 2020. godini bilo je 1120 poroda, odnosno 1134 beba, a u 2021. 1082 poroda, a djece 1100.
Negativan trend imala je i Požeško-slavonska županija gdje je lani rođeno u dvije bolnice 49 beba manje. Prema riječima dr. Domagoja Dokozića, voditelja Službe za ginekologiju i porodništvo Opće županijske bolnice Požega, u 2021. godini požeška bolnica imala je 407 poroda što je za 37 poroda manje nego godinu prije. Nastavio se je tako negativan trend, a zadnji puta preko 500 rođene djece bilo je 2014. godine. U Općoj županijskoj bolnici Pakrac lani je rođeno 484 beba, a u 2020. 496 beba.
U Karlovačkoj županiji, zajedno u karlovačkoj i ogulinskoj bolnici, rođene su 872 bebe, a preklani 950, odnosno broj rođenih beba manji je bio u 2021. za 78. Županija daje naknadu od 800 kuna za prvo dijete, 900 za drugo i 1.000 za treće i svako drugo dijete te daruje paket za novorođenče u vrijednosti od 700 kuna. Županija ima i mjeru dodjele bespovratne novčane pomoći pri kupnji, gradnji ili rekonstrukciji obiteljskih kuća na ruralnim područjima.
I na kraju, čak 88 beba manje rođeno je u Sisačko-moslavačkoj županiji. U Službi za ginekologiju i porodništvo Opće bolnice dr. Ivo Pedišić Sisak u 2020. godini rođeno je 749 beba, a u 2021. godini 661 beba. No, treba uzeti u obzir velik broj iseljenog stanovništva zbog potresa te činjenicu da će u konačnici broj rođene djece čiji roditelji imaju prebivalište u Županiji biti veći.
Podsjetimo se, prema službenim podacima DZS-a , broj živorođene djece je u 2020. u odnosu na prethodnu godinu bio manji za 0,8%, tj. rođeno je 290 djece manje nego u 2019. Rođeno je u 2020. godini 35 845 beba, od čega 18 389 ili 51,3% muške djece i 17 456 ili 48,7% ženske djece. U devet županija broj rođenih beba je bio veći. U 2019. godini rođeno je 36 135 djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2020. iznosila je 8,9. Kao što smo spomenuli, prema podacima Matice rođenih u devet prošlogodišnjih mjeseci deset županija imalo je rast rođenih beba. (Lidija Kiseljak)
