Geotermalni potencijal novi je izvor energije na kojeg računa dio županija, nadalje, velik dio županija financijski pomaže vlasnicima kuća u ulaganju o obnovljive izvore energije – postavljanje fotonaponskih ćelija, dizalica topline, solarnih panela i postavljenje ili kupnju kotlova na pelete. Uočena su područja na kojima bi potencijal bile vjetroelektrane na moru. Velika sredstva za zelenu energiju na raspolaganju su kroz europska sredstva. Kroz Program Konkurentnost i kohezija osigurano je tako 79 milijuna eura, a do kraja godine trebao bi biti raspisan javni poziv. Velika sredstva usmjerena su kroz mehanizam Europski gospodarski prostor i kroz NPOO. U susret usklađivanju s novom regulativom REPowerEU do 2026. godine nameće se obveza ugradnje fotonaponskih sustava u sve javne i višestambene zgrade, a prema zelenoj direktivi EU-a treba napustiti sva fosilna goriva do 2030. Provjerili smo koji su to najvažniji projekti obnovljivih izvora energije u pojedinim županijama.
Plan razvoja geotermalnog potencijala Republike Hrvatske do 2030. godine određen je prostor na kojem će se istraživati, razvijati i eksploatirati geotermalni potencijal, metode pridobivanja geotermalne vode u energetske svrhe, tehniku i tehnologiju pridobivanja, način upotrebe od strane krajnjeg korisnika te usmjeravanje energetskog razvoja Republike Hrvatske u smjeru zelene energije. Obuhvaća sljedeće županije: Karlovačka županija, Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Međimurska županija, Krapinsko – zagorska županija, Varaždinska županija, Koprivničko – križevačka, Sisačko – moslavačka, Bjelovarsko – bilogorska , Virovitičko – podravska županija, Brodsko – posavska županija, Osječko – baranjska županija, Požeško – slavonska i Vukovarsko – srijemska županija.
Istraživanje geotermalnih potencijala, ali i rezultati, već su u nekim županijama poznati.
Neki dan je Ministarstvo gospodarstva izdalo dozvole za istraživanje pet geotermalnih ležišta uz Dravu na području četiri županije (Međimurska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska) ukupne površine od preko 200 četvornih kilometara.
Akcijski plan za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj naziv je studije koja identificira optimalna područja za izgradnju vjetroelektrana na moru, a identificirano je više od 29.000 četvornih kilometara područja raspoloživog za obnovljive izvore energije (OIE) na moru, uključujući pučinske vjetroelektrane, fiksne i plutajuće, kao i plutajuće fotonaponske elektrane.
U Europskoj uniji se proizvodi pet posto energije od sunca, a u Hrvatskoj tek desetina toga. Solarna električna energija ima također velike potencijale. Ujedno, nakon početne investicije troškovi održavanja solarne elektrane izuzetno su niski, fotonaponski uređaji rade minimalno 20 godina. Upravo zato, država, ali i niz županija uključilo se je u sufinanciranje tog projekta za obiteljske kuće.
Varaždinska županija je lani za tu svrhu isplatila 250.000 tisuća kuna za 71 korisnika, odnosno 33,2 tisuće eura ,dok je taj iznos ove godine povećan na 100.000 eura. Ujedno od ove godine osim za pripremu projekta, Županija odobrava do 1.000 eura za ugradnju te kupnju sustava za obnovljive izvore energije.
Županija priprema niz projekata energetske obnove javnih objekata, a među njima su energetska obnova Doma zdravlja u Ludbregu, županijske zgrade u Ivancu, Glazbene škole u Varaždinu i zgrade Grada Novoga Marofa… Kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora (EGP) od strane Islanda, Lihtenštajna i Norveške i nacionalno sufinanciranje te dijelom i same Županije, kroz projekt vrijedan 351 tisuću eura na 12 škola su postavljeni solari, u pripremi je još deset, a 20 škola već ima od prije određeni vid proizvodnje električne energije.
Zajedno s Općinom Mali Bukovec osnovano je društvo Bukotermal s ciljem da se iz geotermalne vode proizvodi električna energija.
Istraživanja su nedavno privedena kraju nakon pune dvije godine.
– Utvrđeno je da je na dubini od 2.430 metara nalazište geotermalne vode topline 142,03 stupnja, što je odličan potencijal za proizvodnju električne energije. Sljedeći korak je izrada idejnog rješenja te ishođenje okolišnih uvjeta. Nakon toga će početi projektiranje same geotermalne elektrane. Što će se sve na ovom području graditi uz geotermalnu elektranu, ovisi, naravno, o odluci županijskih vijećnika, no toplinsku energiju svakako planiramo iskoristiti za grijanje plastenika i staklenika u ovom kraju poznatom po poljoprivrednoj proizvodnji. Uz to, postoji i mogućnost korištenja geotermalnih voda u turističke svrhe – istaknuo je župan Andelko Stričak.
Županija je lani predstavila program školski DIZEL- Digitalno i Zeleno, a riječ je o smjernicama za primjenu digitalnih tehnologija kao i za primjenu obnovljivih energija i zaštite okoliša u osnovnim i srednjim školama.
Splitsko-dalmatinska županija također sufinancira fotonaponske elektrane za potrebe kućanstva te topline na obiteljskim kućama. Ove godine uvedene su i mjere za poticanje uvođenja električnih vozila u taxi prijevoz te za Poticanje uvođenja električnih vozila u segment lakih dostavnih vozila.
Za mjeru poticanja uvođenja električnih vozila u taxi prijevoz potpora iznosi 2.654,46 eura po pojedinom vozilu, za poticanje uvođenja električnih vozila u segment lakih dostavnih vozila potpora za ulaganje nabavke električnog vozila poslovnom subjektu iznosi od 3.981,68 eura po pojedinom vozilu. Za poticanje smanjenja potrošnje energije i svjetlosnog zagađenja javne rasvjete potpora se odobrava jedinicama lokalne samouprave za izradu projektne dokumentacije(plana, akcijskog plana, glavni projekt i dr.), modernizaciju postojećih sustava (zamjena starih – neučinkovitih s novim – učinkovitijim žaruljama), izgradnju nove javne rasvjete i uspostavu sustava upravljanja javnom rasvjetom, a u maksimalnom iznosu od 4645,3 eura po jedinici lokalne samouprave. Jedinicama lokane samouprave unutar Županije daje se i potpora za provedene edukacije fizičkih osoba o potrebi prelaska na zelenu energiju tj. obnovljive izvore energije u visini od 80% od ulaganja sukladno Zahtjevu , odnosno do najviše od 2.654,46 eura po pojedinom zahtjevu. Visokim učilištima se pak daje potpora za provedene edukacije fizičkih osoba o potrebi prelaska na zelenu energiju tj. obnovljive izvore energije u iznosu od 80% ulaganja sukladno Zahtjevu , a najviše u iznosu od 1.327,23 eura.
Za potpore poticanja korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama provele su se pak ove godine dvije mjere – fotonaponske elektrane za potrebe kućanstva instalirane snage do 10kW (izvan sustava poticaja) i dizalice topline za ovu godinu. Za prvu mjeru, fotonaponske elektrane za potrebe kućanstva instalirane snage do 10kW moglo se je dobiti do 2.000 eura, do 8 kW 1.500 eura, dok se 1.000 eura može dobiti za fotonaponske elektrane snage do 5 kW. Kroz mjeru potpore za dizalicu topline, potpora se odnosila na ulaganje u opremu i ugradnju dizalice topline za grijanje potrošne tople vode i za hlađenje tipa zrak – voda (COP ( nazivni koeficijent iskoristivosti) > 3,2 ) voda – voda i zemlja – voda ( COP ( nazivni koeficijent iskoristivosti) > 4,45 ) i to u iznosu od 2.500 eura po pojedinoj obiteljskoj kući.
Karlovačka županija je ove godine u proračunu osigurala 100.000 eura za pripremu ugradnje solara na obiteljskim kućama.
Za sjeverozapadne županije, među kojima su i Krapinsko-zagorska i Karlovačka, veliku ulogu već godinama u jačanju energetske učinkovitosti ima agencija REGEA.
Lani je REGEA prijavila na LIFE program ambiciozan projekt pod nazivom CROSS (Establishment of Croatian One-Stop-Shop-Facility in North-West Croatia), s ciljem sveobuhvatne obnove zgrada javne namjene, a u rujnu je počeo s provedbom. Ovaj projekt namjerava stvoriti “One-Stop-Shop” servisni centar koji će služiti kao potpora obnovi i unapređenju upravljanja zgradama u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj županiji, Karlovačkoj županiji i Krapinsko-zagorskoj županiji. Osim toga, projekt ima opciju proširenja na ostale jedinice lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj nakon završetka projekta te stoga ima ulogu svojevrsnog „svjetionika“. Specifični ciljevi i aktivnosti projekta CROSS obuhvaćaju podršku obnovi zgrada javnog sektora, kroz uspostavu stručne potpore za jedinice lokalne i regionalne samouprave, promicanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i principa održive gradnje, razvoj financijskih modela i uključivanje šireg kruga dionika u procese upravljanja i obnove fonda zgrada. CROSS je dio sveobuhvatnog pristupa koji će usavršiti procese upravljanja zgradama, značajno unaprijediti energetsku učinkovitost zgrada javnog sektora, smanjiti njihove račune za energiju ali i njihove emisije stakleničkih plinova. Za 100 odabranih zgrada će se izraditi detaljan plan i pripremiti studije izvodljivosti za sveobuhvatnu obnovu.
“Mi smo prije 15 godina osvijestili potrošnju energije i tada smo upravo zahvaljujući REGEA-i shvatili koliko je posla ispred nas. Puno smo toga napravili, iza nas su 84 projekta realizirana europskim novcem, a REGEA nam je pri tom pomogla da osvijestimo i energiju sunca i energiju zemlje. Mi smo zajedno s Regeom prvi započeli sa sufinanciranjem energetske obnove obiteljskih kuća, tu smo participirali zajedno s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a onda se to pokazalo kao dobra motivacija građanima. I u tom valu, na početku, je 430 objekata obnovljeno”, rekla je županica Martina Furdek Hajdin prilikom nedavnog obilježavanja 15 godina REGEA-e koja je u tom razdoblju provela projekt vrijednosti pola milijarde eura.
U Krapinsko-zagorskoj županiji, od pojedinačnih projekata tu su potpuna obnova i revitalizacija dvorca Bračak, prve zgrade gotovo nulte potrošnje energije, a koja je ujedno i zgrada povijesne baštine iz 1886. godine. Prvi projekt sunčanih elektrana po modelu prodaje električne energije provedeni su na krovovima bolnica u Zaboku, Krapinskim Toplicama te u Karlovcu u Karlovačkoj županiji.
REGEA je za svoje županije prva u Hrvatskoj osmislila koncept poticanja građana za ugradnju obnovljivih izvora energije. Pioniri su bili i u projektima financiranja energetske obnove škola kroz uštede.
“ Prvi smo napravili strateški dokument koji je bio vezan za korištenje obnovljivih izvora energije, prvi smo krenuli u energetsku obnovu škola za što smo 2014. godine dobili i prestižnu nagradu Energy Globe, prvi smo imali program za sufinanciranje energetske učinkovitosti obiteljskih kuća te se možemo pohvaliti i činjenicom da je taj program preuzelo i resorno ministarstvo”, rekao je tom prigodom krapinsko-zagorski župan Željko Kolar.
KZŽ će uz potporu REGEA-e omogućiti povezivanje svih postojećih i budućih sunčanih elektrana u koncept prve zagorske, ali i prve hrvatske virtualne elektrane. U ovome će moći sudjelovati sunčane elektrane što je zasada jedinstveni koncept u Hrvatskoj. Drugom inicijativom u prostorno planiranje na području županije uvodi se obaveza kojom sve nove građevine moraju imati sunčane elektrane na krovovima. Nitko do sada u Hrvatskoj nije učinio ništa slično.
„Najavljujemo investicijski ciklus u obnovljive izvore energije kroz izgradnju sunčanih elektrana na više od 45 zgrada naših zdravstvenih i obrazovnih ustanova 1,2 megavata i vrijednost cijele investicije će biti negdje oko 1,3 milijuna eura. Uspostava ovakve mreže sunčanih elektrana na krovovima zgrada u vlasništvu KZŽ rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora energije za preko 30 posto ukupne potrošnje električne energije ustanova te smanjenjem njihovih financijskih izdataka za preko 10 posto. Dva strateška dokumenta koja smo ove godine donijeli, a to je ‘Akcijski plan energetske učinkovitosti’ i ‘Program ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskih promjena’ temelj su na kojem ćemo graditi programe za buduće razdoblje i povlačiti sredstva iz EU fondova, a isto tako raditi na modelima praktički javno – privatnog partnerstva gdje ćemo za nula kuna dobiti mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije“ – poručio je nedavno župan Kolar.
Županija je pokrenula projekt HyPoKraT s ciljem istraživanja i valorizacije geotermalnog potencijala na području Općine Krapinske Toplice. Priprema projekta financirana je od strane Islanda, Lihtenštajna i Norveške putem Financijskog mehanizma EGP, a za provedbu čeka se na poziv za bespovratna EU sredstva. Osnovni korisnik takve geotermalne energije bit će Specijalna bolnica Krapinske Toplice, ali i nekoliko zgrada javne namjene.
“Kapaciteti nisu dovoljno veliki da bi se iz ove bušotine radila proizvodnja električne energije, ali su dovoljni da pokrijemo kapacitete grijanja kompletne bolnice, a dijelom i drugih objekata. Također, ta bi se energija mogla koristiti i u poljoprivrednoj proizvodnji, gdje bi OPG – ovi bliži toj bušotini mogli koristiti njene geotermalne izvore za proizvodnju povrća”, rekao je župan Kolar.
Međimurska županija je energetski obnovila niz javnih zgrada, a na neke od njih ugradila je obnovljive izvore energije – obnovljene su škole, Učenički dom u Čakovcu, radionice Tehničke škole Čakovec, Dom umirovljenika Čakovec i niz zdravstvenih ustanova, četiri zgrade Županijske bolnice Čakovec…
Energetska agencija Međimurske županije MENEA intenzivno radi na novim projektima u duhu zelene tranzicije, te u svjetlu porasta interesa za obnovljive izvore energije. U nizu projekata je i analiziranje bušotina u Međimurju na kojima je završena eksploatacija s ciljem njihove prenamjene u izvore geotermalne energije.
Istražni prostor „Međimurje 5“ nalazi se na području općina Selnica i Sveti Juraj na Bregu. Geotermalni potencijal otkriven je izradom istražnih bušotina šezdesetih i sedamdesetih godina. Konačna dubina bušotine Međimurje-5 iznosi 3079 metara s temperaturom na dnu od 133 stupnja. Testiranjem svih bušotina utvrđen je geotermalni potencijal s temperaturama od 110 do 139 stupnjeva. Istražni prostor „Kotoriba“ nalazi se na području općina Kotoriba i Donja Dubrava, a geotermalni potencijal otkriven je izradom četiri istražne bušotine sedamdesetih i osamdesetih godina.. Konačna dubina bušotina je od 3450 do 4000 metara s temperaturama u rasponu od 130 do 170 stupnjeva.
U okviru Fonda za bilateralne odnose, potpisan je na proljeće ugovor vrijednosti 1,1 milijun eura kroz poziv “Jačanje bilateralne suradnje s Norveškom u području Zelene tranzicije” u okviru kojeg su dodijeljena bespovratna sredstva i za lokalne jedinice. Među potpisnicima ugovora je i bila Istarska Regionalna Energetska Agencija IRENA kao nositelj 99.920,40 eura vrijednog projekta COOPwind – bilateralna suradnja za proizvodnju energije vjetra na moru.
„Dobra energija – solarna energija za energetsku tranziciju“ je projekt zahvaljujući kojem će do proljeća u rad biti pušteno 6 solarnih elektrana ukupne snage 340 kW u Istarskoj županiji. Riječ je o projektu koji obuhvaća 22 solarne elekrtrane u RH, a osim Poreča i Pule i još četiri grada – Zaprešić, Cres, Čakovec i Ivanić-Grad.
Projekt Dobra energija – SEET usmjeren je na povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, čime doprinosi ostvarenju ciljeva Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu i Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za RH, kao i plana Europske unije za zelenu tranziciju Spremni za 55 %. Projekt financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška putem Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP) 2014.–2021. uz nacionalno sufinanciranje Republike Hrvatske u iznosu od 1,1 milijun euro bespovratnih sredstava u okviru Programa „Energija i klimatske promjene”.
IRENA je ljetos predstavila i SECAP Kršana i Svete Nedelje, kojim je planirano formiranje energetskih zajednica „Industrijske energetske zajednice Kršan” i „Energija umjesto azbesta – Energetske zajednice Štrmac, Općina Sveta Nedelja”. Uspješna uspostava energetskih zajednica omogućila bi članovima izravno sudjelovanje u proizvodnji, potrošnji i dijeljenju električne energije. Šira uspostava također bi imala utjecaj na smanjenje nabavne cijene energije na duži rok, odnosno članove bi zaštitila od povećanja cijene energenata u budućnosti te svakako postizanje određenog stupnja energetske samodostatnosti.
Županija u suradnji s Energy Platform Living Lab pri FER-u, razvija projekt u svrhu održivog energetskog razvoja županije, a planira se, između ostalog, izgradnja nekoliko energetskih postrojenja obnovljivih izvora energije, odnosno solarne energije.
„Moramo se preorijentirati na proizvodnju električne energije iz energije sunca, stoga nam je cilj izgradnja fotonaponskih solarnih panela na više lokacija na području Istarske županije, ukupne instalirane snage od cca 400 MW, zatim i 150 MW snage iz kapaciteta vjetra na moru. Također, i razvoj baterijskog sustava, koji će podržati takvu proizvodnju, kao i daljnji razvoj infrastrukture za punjenje električnih vozila te proizvodnja zelenog vodika, s obzirom na to da je Istra autodestinacija i da je iznimno važno osigurati dostupnu infrastrukturu za punjenje električnih automobila. Istarska županija želi postati energetski samodostatna do 2030. godine koristeći u potpunosti obnovljive izvore energije. Zbog toga smo i pokrenuli postupak izmjena i dopuna županijskog Prostornog plana, a koje se u prvome redu odnose upravo na sektor energetike, odnosno upotrebu obnovljivih izvora energije“, rekao je nedavno župan Boris Miletić.
Županija ove godine s 40.000 eura subvencionira izradu projektno-tehničke dokumentacije za ugradnju sunčane elektrane za proizvodnju električne energije u kućanstvima, a kako bi bili spremni za dobivanje novca od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje ugradnje sunčanih elektrana na obiteljskim kućama.
„Sisačko-moslavačka županija je trenutno u postupku izmjene Prostornog plana čime ćemo omogućiti gradnju 20 sunčanih elektrana na području županije, a prema podacima s kojima raspolažemo u planu je gradnja i oko 5 elektrana u poslovnim zonama. Želimo pratiti razvoj u Hrvatskoj i osigurati održivi razvoj, ali i biti jedna od županija predvodnica u korištenju obnovljivih izvora energije. Osim sunčeve energije, za Sisačko-moslavačku županiju značajna je geotermalna energija. Tu se svakako ističe Topusko gdje geotermalnom vodom grijemo cijeli sustav Lječilišta Topusko i Top Termi, zgrade škole i općine te dvije stambene zgrade“ – istaknuo je nedavno župan Ivan Celjak.
U posljednjih nekoliko godina geotermalni projekti postaju ključna komponenta zelene tranzicije, a svi gradovi koji imaju dokazan geotermalni potencijal imaju priliku postati pametni termalni gradovi, poput Topuskog. Na području općine Topusko provodi se nekoliko projekata od kojih se svakako ističu „Topusko pametni termalni grad“ i „REWARDheat“ koji uključuju proširenja i sanaciju toplovodne mreže, korištenje geotermalne vode u energetske svrhe, povećanje broja korisnika te veću iskorištenost geotermalne vode kao obnovljivog izvora energije.
Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i riječki Tehnički fakultet potpisali su ljetos sporazum o suradnji na razvoju pametnih sustava za dekarbonizaciju energije kojim će se razviti CO2 neutralno područja lokalne i regionalne samouprave i poticati, pored ostalog, strateško planiranje dekarbonizacije energetskog sektora, korištenje energije iz obnovljivih izvora, održivo korištenje vlastitih prirodnih resursa i smanjenje utjecaja uporabe fosilnih goriva.
„Ugljikovodici će biti u upotrebi još određeno vrijeme, dok ne stasaju svi obnovljivi izvori energije, ali moramo se pripremiti, i Grad Rijeka i prostor županije, za prelazak na zeleni plan u što kraćem periodu te postupeno s našim znanjem i strukom osigurati zdraviji okoliš i ostaviti čišći planet generacijama koje dolaze“, rekao je tom prigodom župan Zlatko Komadina.
Sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. kroz poziv za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra obnavlja se Guvernerova palača u Rijeci. Projektom će se ostvarit ušteda u godišnjoj potrošnji primarne energije od 71,81 posto i smanjiti emisije CO2 jer zgrada se više neće grijati lož-uljem već će se putem dizalice topline za grijanje i hlađenje koristiti električna energija.
Još prije četiri godine Cresko-lošinjsko otočje ušlo je u krug 26 europskih otočnih zajednica određenih za orijentaciju na obnovljive izvore energije. Prostorni plan Županije predvidio je mogućnost realizacije šest sunčanih elektrana (Barbičin, Orlec-Trinket-Zapad, Orlec-Trinket-Istok, Ustrine, Gusta Draga, Belinovica), ukupno 25 MW sunčevih elektrana. HEP na otoku Unije gradi podnu sunčanu elektranu snage do 1 MW, a na tu investiciju bi se trebala nadovezati instalacija baterijskog postrojenja za pohranu energije proizvedene u sunčanoj elektrani.
Početkom godine je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, probnim ispitivanjem s hidrodinamičkim mjerenjima započela provedba Projekta istraživanja i eksploatacije izvora geotermalnih voda u Gospodarskoj zoni „Krčevine“ u Babinoj Gredi, u vlasništvu tvrtke PPD – ENNA Renew. Prije više od 40 godina prvi su nalazi pokazali mogućnosti geotermalne energije na tom području, čije je iskorištavanje od velike važnosti kako za općinu Babina Greda, tako i za područje Vukovarsko – srijemske županije i cijele Republike Hrvatske. „Svjetska kriza i ratovi doveli su do velike energetske krize i traženja alternative kao što su geotermalni izvori koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju električne energije, ali imaju i niz dodatnih pogodnosti kao što su izgradnja toplovoda, grijanje stambenih blokova cijelih naselja i izgradnja plasteničko – stakleničke proizvodnje. Smatram da ovo područje, konkretno Babine Grede, ima itekako velik potencijal i da će se to i dokazati“, prilikom obilaska početka radova rekao je tada vukovarsko – srijemski župan Damir Dekanić dodavši kako na relativno maloj udaljenosti od mjesta početka radova imaju dvije koncesije. Jedna u vlasništvu tvrtke PPD – ENNA Renew, a druga u vlasništvu Županije i Općine Babina Greda. „U nadolazećem razdoblju provest će se ocjenjivanje vrijednosti koncesije te će se i ona naći na tržištu kako bi stanovnicima s područja županije osigurala trajnost prihoda u narednim godinama.“, istaknuo je župan. Velik je ovo i važan projekt za Babinu Gredu, ali i okolna mjesta – Štitar, Gundince, Slavonski Šamac i Cernu jer će gospodarska zona veličine 43 hektara sadržavati niz gospodarskih aktivnosti, pa uz to i otvaranje novih radnih mjesta.
‘Prošle godine započela je aktivnosti kojima je cilj utvrditi najpovoljnije lokacije na području Virovitičko-podravske županije za gradnju pogona kojima će cilj biti pretvorba geotermalne energije, iskoristive za privatni i javni sektor, s proizvodnjom koja se odnosi na električnu energiju, toplinarstvo, ali i korištenje energije u poljoprivredne svrhe. Konačni rezultati projekta bit će dostupni krajem ove godine. Potpisan je ugovor za izradu studija procjene geotermalnog potencijala za područja, Slatine, Orahovice i Nove Bukovice te izradu Studije procjene hidrogeotermalnog potencijala Virovitičko-podravske županije. Naš je prioritet upotreba geotermalne energije u javnom i privatnom sektoru, ali i u poljoprivredi, primjerice za grijanje plastenika, što bi omogućilo produljenje sezone uzgoja raznih kultura. Time bi se dugoročno smanjili troškovi proizvodnje, a povećali proizvodni kapaciteti, što bi imalo pozitivne učinke na jednu od najznačajnijih grana na našem području, poljoprivredu – rekao je župan Igor Andrović. Velik interes za geotermalni potencijal na području Virovitičko-podravske županije iskazuju privatni investitori. Primjer je eksploatacijsko polje geotermalne vode “Slatina 2” na području općine Čađavica gdje je počela jedna od najvećih privatnih investicija na području Županije. Trenutno je završena prva faza istražnih radova, slijedi druga faza, a rezultat radova trebala bi biti gradnja i stavljanje u pogon najveće geotermalne elektrane u Hrvatskoj – Zagocha, ali i Europe, snage 20 MW. Vrijednost investicije procijenjena je na oko 90 milijuna eura.
Župan je na nedavnom skupu istaknuo da Virovitičko-podravska županije daje značajan doprinos dekarbonizaciji, odnosno smanjenju emisije ugljika u atmosferi. Primjerice, od 2016. godine, do danas, na području VPŽ je provedeno 30 projekata energetske obnove javnih zgrada, uz prosječnu uštedu emisije CO2 za oko 60 posto. Vrijednost tih projekata je bila 9 milijuna kuna. Poticali smo i potičemo i nadalje građane na energetsku obnovu stambenih objekata u privatnom vlasništvu i višestambenih zgrada u čemu značajnu ulogu igra naša razvojna agencija VIDRA. Tu je i projekt „solarnih krovova“ grada Virovitice, tj. postavljanja solarnih elektrana na krovu Dvorca Pejačević, Palače Pejačević, Dječjeg vrtića Cvrčak, tvrtke Virkom i Opće bolnice Virovitica čime će uštede biti značajne.
Još 2018. godine u Osječko-baranjskoj županiji počelo se je raditi na studiji iskoristivosti izvora geotermalne energije, a koja je pokazala kako na pet lokacija postoji potencijal za njihovu eksploataciju. Za toplinarske svrhe mogu se iskoristiti lokacije u Donjem Miholjcu i Osijeku, dok su za proizvodnju električne energije prikladni izvori u Bockovcu, Marijancima, Gatu i Čamagajevcima.
Nedavno je dano odobrenje za istraživanje geotermalnih potencijala na istražnom prostoru „Sječe“ koje se nalazi se na području gradova Belišće i Donji Miholjac te općina Magadenovac i Marijanci. Na istražnom prostoru nalazi se osam istražnih bušotina koje su bile izrađene tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina. Temperatura u ležištu je 146 stupnjeva.
U Slavonskom Brodu i Lužanima u lipnju su puštene u rad i otvorene tri fotonaponske elektrane u okviru projekta “Inovativnim umom do pametnih ICT škola – PAMETNE ŠKOLE 2”. Riječ je o prekograničenom projektu u okviru kojeg će 18 školskih objekata u Tuzlanskom kantonu (Bosna i Hercegovina) zamijeniti peći na fosilna goriva pećima na drvnu biomasu/pelete, dok se na 15 školskih objekata u Brodsko-posavskoj županiji instalirani solarni fotonaponski sustavi te se trenutačno postavljaju na još jednoj školi.
Zadarska županija osiguala je u proračunu 100.000 eura ove godine za sufinanciranje izgradnje sunčane elektrane za proizvodnju električne energije u kućanstvima, za vlastitu potrošnju. Koprivničko-križevačka županija je ove godine povećala sredstva s 90 tisuća eura na 205 tisuća, kao i broj korisnika – 78 u odnosu na prošlogodišnjih 34, za postavljanje fotonaponskih elektrana za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe, u mrežnom radu, na postojeće obiteljske kuće koje su energetskog razreda minimalno D ili boljeg. Sufinanciranje je bilo moguće u vrijednosti 50 posto projekta, a prosječni iznos subvencije po korisniku je oko 2.660 eura. Razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije prijavila je projekt GECO2 2 u sklopu programa Interreg Italy-Croatia, a kao nastavak provedenog GECO2 projekta kroz koji je uspostavljeno i testirano eksperimentalno dobrovoljno tržište ugljika u poljoprivrednom sektoru. Tako će se, kažu nam, sljedeći EU razvojne i okolišne strategije i politike, raditi na poboljšanju regionalnog tržišta ugljika temeljenog na poljoprivredi, povećanju ekonomske i ekološke održivosti poljoprivrednika proizvodnjom CO2e kredita, stručnoj podršci poljoprivrednika u provedbi ekološki prihvatljivih poljoprivrednih metoda koje im omogućuju smanjenje emisija stakleničkih plinova i pohranu CO2e u tlu te poboljšanje kvalitete tla. Također, planirane su aktivnosti nadogradnje operativnih alata korištenih u projektu za izračun ugljičnih kredita te tržišne platforme. (L. Kiseljak)
