Šibensko-kninska županija izdvojila je najviše sredstava za zaštitu okoliša, gleda li se udjel u proračunu i izdvajanja u odnosu na broj stanovnika. Slijede Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Virovitičko-podravska, i Zadarska županija. Po rastu izdvojenih sredstava u odnosu na 2021. godinu, u apsolutnom iznosu, predvode Splitsko-dalmatinska, Brodsko-posavska, Varaždinska, Sisačko-moslavačka i Zadarska županija, a u relativnom, Brodsko-posavska županija, Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska županija. Pokazala je to naša analiza napravljena iz podataka konsolidiranih proračuna za 2022. godinu, posljednju za koju su dostupni podaci o izvršenju proračuna.
Do prije nekoliko godina zaštita prirode i okoliša bila je usputna tema, štoviše gledalo se da je to i ograničavajući faktor razvoja. Danas je to glavni cilj u svim planovima razvoja.
Povećanje recikliranja otpada, smanjene plastike, pročišćavanje vode, energetske obnove… teme su koje se posljednjih godina jače spominju kada se govori o zaštiti okoliša, s obzirom na veličinu štete koju otpad proizvodi. Mnogi EU projekti usmjereni su upravo na područje zaštite okoliša.
Europska agencija za okoliš (EEA) izradila je nekoliko procjena koje vrlo jasno pokazuju da su okoliš i dobrobit ljudi povezani. Unatoč tome što je proteklih desetljeća ostvaren napredak, onečišćenje i drugi rizici za okoliš i dalje štete zdravlju ljudi u Europi. Kako se navodi u izvješću EEA, kada je riječ o zgradama, energetskom obnovom i drugim mjerama za uštedu energije smanjila bi se potreba za grijanjem. Onečišćenje bi se moglo smanjiti i prelaskom na moderna rješenja za grijanje, kao što su dizalice topline, solarni termalni kolektori i sustavi centraliziranoga grijanja koji se temelje na obnovljivim izvorima energije. Oko polovina konačne potrošnje energije unutar EU odlazi na grijanje, što ga čini ključnim područjem za poboljšanje u smislu energetske sigurnosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova.
EEA je inače uspostavila indeks kvalitete zraka u Europi, koji prikazuje najnovija mjerenja iz postaja za praćenje kvalitete zraka u cijeloj Europi, odnosno kvalitete zraka u gotovo 400 gradova Europe.
Cilj je europskog zelenog plana poboljšati kvalitetu zraka u Europi i standarde kvalitete zraka unutar EU bolje uskladiti s najnovijim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. Zelene planove izradile su i neke naše županije.
Kada se govori o zaštiti okoliša, važna je i voda. Sve su intenzivnije suše i poplave. Poplave su bile najskuplji ekstremni događaj povezan s klimom te su u protekla četiri desetljeća prouzročile štetu veću od 233 milijardi eura. Kako navodi EEA, nestašica vode bit će još ozbiljnija i utjecat će na sve sektore, posebno u južnoj Europi. Približno 65 % vode za piće u EU dolazi iz podzemnih voda. Kemijsko onečišćenje otkriveno je u približno četvrtini podzemnih voda EU, dok se kod gotovo 10 % podzemnih voda bilježe neodržive razine zahvaćanja. Nadalje, prekomjerne razine jednog ili više pesticida otkrivene su na između 4 % i 11 % mjesta za praćenje podzemnih voda.
Drugi razlozi za zabrinutost u pogledu zdravlja odnose se na onečišćenja plastikom, mikroplastiku iz tekstila i kemijske onečišćujuće tvari, kao što su PFAS_ovi, koji se u cijeloj Europi nalaze u tlu i vodi.
Obilježavanje ovogodišnjeg Dana planeta Zemlje koji danas obilježavamo, bio je namijenjen borbi protiv plastike koja u velikoj mjeri utječe na opterećenje okoliša otpadom koji završava u tlu, jezerima, rijekama i morima, a vodene i zračne struje prenose fragmente plastike diljem planeta. Većina plastike koju danas koristimo proizvodi se iz nafte, a već sam taj proces doprinosi povećanju emisija stakleničkih plinova. Samo u oceanima svake godine završi 14 milijuna tona plastičnog otpada (580.000 kamiona).
Po stanovniku, najviše je za zaštitu okoliša izdvojila Šibensko-kninska županija, gotovo 145 kuna, slijedi Dubrovačko-neretvanska sa 116 kuna, Virovitičko-podravska s gotovo 76 kuna, Splitsko-dalmatinska s 59 kune i Zadarska s 57 kune po stanovniku. Po udjelu iz proračuna predvodi po izdvojenim sredstvima za zaštitu okoliša također Šibensko-kninska županija, koja je izdvojila 1,43 posto, više od 1 posto izdvojile su još Splitsko-dalmatinska (1,21%) i Dubrovačko-neretvanska (1,18%), slijedi Virovitičko-podravska s izdvojenih 0,82 posto i Zadarska s 0,63 posto. Po rastu izdvojenih sredstava u odnosu na 2021. godinu, u apsolutnom iznosu, predvodi Splitsko-dalmatinska županija, koja je povećala sredstva za 7,3 milijuna kuna, Brodsko-posavska za 2,3 milijuna, Varaždinska za 2,2 milijuna, Sisačko-moslavačka za 911,7 tisuća kuna i Zadarska za 833,3 tisuće kuna. U postocima, najveći rast izdvojenih sredstava imala je Brodsko-posavska županija, za 129 posto, Varaždinska za 110 posto, Bjelovarsko-bilogorska za 86 posto, Sisačko-moslavačka za 54 posto i Ličko-senjska za 43 posto.
Šibensko-kninska županija: Fokus na gradnji solarnih elektrana
Šibensko-kninska županija izdvojila je po stanovniku 144,59 kuna (20 eura) za zaštitu okoliša u 2022. godini, odnosno iz proračuna 1,43 posto, što ju je svrstalo na vodeću poziciju među županijama.
‘Šibensko-kninska županija, na čelu sa županom dr. sc. Markom Jelićem, nastavlja sustavno voditi brigu o zaštiti okoliša i održivom razvoju, a sudjelovanjem u nekolicini europskih projekata i vlastitim ulaganjima, aktivno pruža potporu i podršku inicijativama koje za cilj imaju očuvanje okoliša, posebice u kontekstu obnovljivih izvora energije i očuvanja bioraznolikosti.’, poručuju iz Županije.
Kao primjer dobre prakse, izdvajamo projekt izgradnje pet fotonaponskih elektrana pod nazivom „Šibensko-kninska organizacija za lokalne izvore čiste energije – ŠKOLICE“, koji je u provedbi od svibnja 2022. godine, a završava krajem ovog mjeseca. U sklopu projekta, postavljeno je pet fotonaponskih elektrana, ukupne snage 324,86 kW, na krovove četiriju škola – Tehničke škola Šibenik, OŠ Domovinske zahvalnosti Knin, OŠ Dr. Franje Tuđmana Knin te SŠ Lovre Montija Knin te jednog doma za starije i nemoćne – Cvjetni dom Šibenik. Projekt ŠKOLICE, ukupne vrijednosti 291.988 eura, većim se dijelom financira iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, a 15% izdataka pokriva Šibensko-kninska županija.
Uzevši u obzir značajan porast cijena električne energije na tržištu, ovim projektom želimo ostvariti velike financijske uštede, ali i dati svoj doprinos postizanju ciljeva zelene tranzicije.
Za projekt neintegrirane fotonaponske elektrane na saniranom odlagalištu otpada u Općini Kistanje, kojeg većim dijelom sufinancira Županija (85%), već je izrađena projekta dokumentacija. Projekt je to kojim bi se saniranom odlagalištu otpada dala nova korisna namjena, a proizvedena struja koristila za javnu rasvjeta.
Uz navedene primjere dobre prakse, naglašavaju da Županija potiče korištenje obnovljivih izvora energije, pa su stoga u trenutno aktualnom Prostornom planu Šibensko-kninske županije označena veća polja za instaliranje solarnih-fotonaponskih elektrana na području Općine Promina i Grada Drniša.
– Kroz aktualne Izmjene i dopune Prostornog plana Šibensko-kninske županije, čiji je postupak u tijeku, bit će omogućen smještaj solarnih elektrana na tri lokacije već izgrađenih vjetroelektrana te na neaktivnim eksploatacijskim poljima čvrste mineralne sirovine, što predstavlja jedan drugačiji smjer planiranja i korištenja „potrošenih“ prostora – kazala nam je službenica ovlaštena za privremeno obavljanje poslova pročelnika Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove, Sanja Slavica Matešić.
Splitsko-dalmatinska županija: Potpore građanima za ugradnju obnovljivih izvora energije i za uvođenje električnih vozila u taxi prijevoz
Splitsko-dalmatinska županija vodeća je bila u 2022. godini po rastu izdvojenih sredstava za zaštitu okoliša, za 7,3 milijuna kuna (970,5 tisuća eura), u odnosu na 2021. godinu. Po stanovniku je izdvojila 59,03 kune (7,83 eura), a iz proračuna 1,21 posto, što ju je također svrstalo u vodećih pet.
Splitsko-dalmatinska županija sufinancira korištenje obnovljivih izvora energije za potrebe kućanstava. Lani su uvedene i mjere za poticanje uvođenja električnih vozila u taxi prijevoz te za poticanje uvođenja električnih vozila u segment lakih dostavnih vozila. Za poticanje smanjenja potrošnje energije i svjetlosnog zagađenja javne rasvjete potpora se odobrava jedinicama lokalne samouprave za izradu projektne dokumentacije(plana, akcijskog plana, glavni projekt i dr.), modernizaciju postojećih sustava (zamjena starih – neučinkovitih s novim – učinkovitijim žaruljama), izgradnju nove javne rasvjete i uspostavu sustava upravljanja javnom rasvjetom. Jedinicama lokane samouprave unutar Županije daje se i potpora za provedene edukacije fizičkih osoba o potrebi prelaska na zelenu energiju tj. obnovljive izvore energije, visokim učilištima se pak daje potpora za provedene edukacije fizičkih osoba o potrebi prelaska na zelenu energiju…
Za potpore poticanja korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama provele su se lani dvije mjere. Za prvu mjeru, fotonaponske elektrane za potrebe kućanstva instalirane snage do 10kW moglo se je dobiti do 2.000 eura, do 8 kW 1.500 eura, dok se 1.000 eura dobilo za fotonaponske elektrane snage do 5 kW. Kroz mjeru potpore za dizalicu topline, potpora se odnosila na ulaganje u opremu i ugradnju dizalice topline za grijanje potrošne tople vode i za hlađenje tipa zrak u iznosu od 2.500 eura po pojedinoj obiteljskoj kući.
Kako stoji u Planu razvoja SDŽ, Županija želi pružiti adekvatan i pravovremen odgovor na klimatske izazove, poboljšati učinkovitost resursa i poštivati načela zelenog rasta.
Niz je i EU projekata vezanih za zaštitu okoliša.
Kroz projekt Improve River LIFE će se provoditi aktivnosti uklanjanja vodenih pregrada na rijeci Jadro. Ukupna vrijednost projekta iznosi 4,7 milijuna eura, s udjelom EU sufinanciranja od 75 posto osiguranim kroz LIFE program za prirodu i bioraznolikost. Cilj projekta će se postići uklanjanjem umjetnih pregrada i osiguravanjem prohodnosti za neometano nizvodno i uzvodno kretanje ribljih vrsta u rijekama Jadro i Vrljika. Uz to, kroz projekt će se izraditi katastar umjetnih pregrada na vodotocima u Hrvatskoj te će se identificirati prioritetne lokacije za obnovu prohodnosti.
Morsko zaštićeno područje Pakleni otoci projekt je s ciljem očuvanja morskih i kopnenih ekosustava i krajobraza Paklenih otoka pojačanom zaštitom morskog područja čime se omogućuje integrirano kopneno-morsko upravljanje arhipelagom.
Splitsko-dalmatinska županija i tvrtka Eupolis grupa provele su u periodu od veljače do travnja 2024. godine sedam inovativnih interaktivnih konferencija i radionica, pod nazivom „Zelenom tranzicijom do održivog razvoja javnog i privatnog sektora – mapiranje interesa i potencijala za financiranje razvoja i unapređenja projekata, proizvoda i usluga“. Radionice su provedene u okviru Akcijskog plana Zelena Splitsko-dalmatinska županija – Akcijski plan za dinamičnu i integriranu zelenu tranziciju Splitsko-dalmatinske županije. Akcijski plan uključuje niz mjera te predlaže 14 integriranih i međusobno povezanih strateških programa i projekata za zelenu tranziciju Županije.
Brodsko-posavska županija: Solarne elektrane na školama
Brodsko-posavska županija najviše je povećala izdvajanja u relativnom pokazatelju, za 129 posto, odnosno za gotovo 2,3 milijuna kuna (305 tisuća eura) u apsolutnom iznosu, što ju je također svrstalo u top pet županija po ulaganju u zaštitu okoliša u 2022. godini, u odnosu na 2021. godinu.
Virovitičko-podravska županija: Prioritet – upotreba geotermalne energije
Virovitičko-podravska županija izdvojila je 75,76 kuna po stanovniku, odnosno iz proračuna 0,82 posto za zaštitu okoliša. Županija je završila projekt istraživanja geotermalnog potencijala, a rezultati istraživanja potvrdili su postojanje geotermalnih potencijala u regijama Virovitice, Orahovice, Slatine i Nove Bukovice. Studija je pokazala da županija leži na geotermalnom bazenu. Na području Čađavice je završena istražna bušotina koja je otkrila geotermalni izvor na dubini od 4300 metara. Planira se izgradnja geotermalne elektrane snage 20 megavata, koja bi mogla postati najveća u Europi.
‘Naš je prioritet upotreba geotermalne energije u javnom i privatnom sektoru, ali i u poljoprivredi, primjerice za grijanje plastenika, što bi omogućilo produljenje sezone uzgoja raznih kultura. Time bi se dugoročno smanjili troškovi proizvodnje, a povećali proizvodni kapaciteti, što bi imalo pozitivne učinke na jednu od najznačajnijih grana na našem području, poljoprivredu. Velik interes za geotermalni potencijal na području Virovitičko-podravske županije iskazuju privatni investitori. Primjer je eksploatacijsko polje geotermalne vode “Slatina 2” na području općine Čađavica gdje je počela jedna od najvećih privatnih investicija na području Županije. Trenutno je završena prva faza istražnih radova, slijedi druga faza, a rezultat radova trebala bi biti gradnja i stavljanje u pogon najveće geotermalne elektrane u Hrvatskoj – Zagocha, ali i Europe, snage 20 MW. Vrijednost investicije procijenjena je na oko 90 milijuna eura, rekao je nedavno župan Igor Andrović i dodao da Županija daje značajan doprinos dekarbonizaciji, odnosno smanjenju emisije ugljika u atmosferi. Primjerice, od 2016. godine, do danas, na području VPŽ je provedeno 30 projekata energetske obnove javnih zgrada, uz prosječnu uštedu emisije CO2 za oko 60 posto. Vrijednost tih projekata je bila 9 milijuna kuna. Poticali smo i potičemo i nadalje građane na energetsku obnovu stambenih objekata u privatnom vlasništvu i višestambenih zgrada u čemu značajnu ulogu igra naša razvojna agencija VIDRA. Tu je i projekt „solarnih krovova“ grada Virovitice, tj. postavljanja solarnih elektrana na krovu Dvorca Pejačević, Palače Pejačević, Dječjeg vrtića Cvrčak, tvrtke Virkom i Opće bolnice Virovitica čime će uštede biti značajne.
U Županiji se nalaze dva zaštićena UNESCO-ova područja, rijeka Drava i Park prirode Papuk.
Varaždinska županija: Udvostručena sredstva za zaštitu okoliša
Varaždinska županija povećala je u odnosu na 2021. godinu za gotovo 110 posto sredstva za zaštitu okoliša, odnosno za 2,2 milijuna kuna (297,5 tisuća eura).
Varaždinska županija, Općina Mali Bukovec i njihova tvrtka Bukotermal kreću s projektiranjem i ishođenjem dozvola za izgradnju prve geotermalne elektrane na sjeveru i druge u Hrvatskoj. Bukotermal je, naime, ostvario i posljednji uvjet da se krene u realizaciju ovog najvećeg projekta u povijesti Varaždinske županije: potpisan je ugovor s INA-om o kupoprodaji zemljišta na kojem se nalazi bušotina Lunjkovec-1, čime su riješeni svi imovinsko-pravni odnosi.
Na području otpada značajna je gradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica u Koprivničko-križevačkoj županiji, a kojem će se zbrinjavati i komunalni otpad iz Varaždinske županije. Županija je nedavno objavila i za ovu godinu javni poziv vrijedan 100.000 eura namijenjen građanima s ciljem povećanja energetske učinkovitosti i poticanje projekata korištenja obnovljivih izvora energije na kućama.
– S obzirom na klimatske promjene, sve razornije i češće elementarne nepogode, pokrenuli smo projektiranje, a potom krećemo i u izgradnju Regionalnog centra civilne zaštite Varaždin, projekta ukupno vrijednog 14,2 milijuna eura, a na samo projektiranje odlazi 217 tisuća eura – istaknuo je lani župan Anđelko Stričak.
Završen je nedavno i projekt „Povećanje kapaciteta obrazovnih ustanova Varaždinske županije za proizvodnju solarne energije“, ukupne vrijednosti 351,2 tisuće eura, u sklopu kojeg su postavljene solarne elektrane na 12 škola kojima je osnivač Varaždinska županija.
– Kao županija želimo osigurati održivi razvoj te biti jedna od županija predvodnica u korištenju obnovljivih izvora energije. O tome svjedoče i naši projekti. Od Projekta Školski DIZEL – DIgitalno i ZELeno, do energetske obnove 12 osnovnih i srednjih škola gdje su izgrađene i dograđene fotonaponske elektrane. Time, osim što ćemo ostvariti uštedu sredstava koja ćemo prenamijeniti u nove razvojne programe i daljnje podizanje kvalitete obrazovanja na području Varaždinske županije, istovremeno kroz edukaciju djelatnika i učenika osvješćujemo širu javnost o važnosti zelenog i digitalnog promišljanja. Osim energije dobivene iz sunca za Varaždinsku županiju značajna je i energija dobivena iz geotermalnog izvora. Tako zajedno s Općinom Mali Bukovec provodimo projekt Bukotermal, odnosno izgradnju geotermalne elektrane – rekla je nedavno zamjenica župana Silvija Zagorec.
Sisačko-moslavačka županija: Gradit će se 25 sunčanih elektrana
Sisačko-moslavačka županija povećala je sredstva za 54,12 posto u godinu dana, odnosno za 911,7 tisuća kuna (121 tisuću eura).
„Sisačko-moslavačka županija je trenutno u postupku izmjene Prostornog plana čime ćemo omogućiti gradnju 20 sunčanih elektrana na području županije, a prema podacima s kojima raspolažemo u planu je gradnja i oko 5 elektrana u poslovnim zonama. Želimo pratiti razvoj u Hrvatskoj i osigurati održivi razvoj, ali i biti jedna od županija predvodnica u korištenju obnovljivih izvora energije. Osim sunčeve energije, za Sisačko-moslavačku županiju značajna je geotermalna energija. Tu se svakako ističe Topusko gdje geotermalnom vodom grijemo cijeli sustav Lječilišta Topusko i Top Termi, zgrade škole i općine te dvije stambene zgrade“ – istaknuo je lani župan Ivan Celjak.
U posljednjih nekoliko godina geotermalni projekti postaju ključna komponenta zelene tranzicije, a svi gradovi koji imaju dokazan geotermalni potencijal imaju priliku postati pametni termalni gradovi, poput Topuskog. Na području općine Topusko provodi se nekoliko projekata od kojih se svakako ističu „Topusko pametni termalni grad“ i „REWARDheat“ koji uključuju proširenja i sanaciju toplovodne mreže, korištenje geotermalne vode u energetske svrhe, povećanje broja korisnika te veću iskorištenost geotermalne vode kao obnovljivog izvora energije.
Sisačko-moslavačka županija posljednjih godina aktivno provodi politiku poboljšanja energetske učinkovitosti što je vidljivo iz niza energetski obnovljenih objekata.
„Veći dio objekata u vlasništvu Županije ili u vlasništvu ustanova kojima je Županija osnivač već je energetski obnovljen. Također, u ovome trenutku Sisačko-moslavačka županija obnavlja i niz objekata oštećenih potresom u području zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi i važno je istaknuti kako će svi objekti biti obnovljeni prema najvišim standardima energetske učinkovitosti, uključujući postavljanje energetski učinkovite vanjske ovojnice, ugradnju toplinske izolacije prema vanjskim i negrijanim prostorima, zamjenu stolarije, rasvjete, ali i sustava grijanja koji će osigurati manju potrošnju energije“, istaknuo je nedavno zamjenik župana Mihael Jurić.
Ličko-senjska županija: U energetsku obnovu ide gotovo 400 zgrada
Ličko-senjska županija povećala je izdvajanja u 2022. godini, u odnosu na 2021. za 42,84 posto.
Ovaj mjesec uručene su 4 milijuna eura vrijedne odluke za sufinanciranju projekata koji se odnose na energetsku učinkovitost, a obuhvaćaju sportske dvorane u Senju i Novalji, sportsko-rekreacijski kompleks u Brinju, te značajne investicije za obnovu školskih zgrada u Gospiću, gdje će najveća suma, oko dva milijuna eura, biti uložena u Strukovnu školu i Gimnaziju. Prije nešto više od dvije godine Vlada je donijela Program „Ublažavanje energetskog siromaštva na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi“ kojim je predviđena cjelovita i energetska obnova 387 stambenih zgrada koje su bile u stopostotnom ili većinskom vlasništvu RH. Na području Ličko-senjske županije Programom je obuhvaćeno ukupno 56 stambenih zgrada.
Fond za zaštitu okoliša i Županija financirale su postavljanje solarne elektrane na Razvojnom centru Ličko-senjske županije, koji je nedavno pušten u rad. (L. Kiseljak)
