Varaždinska, Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska, Međimurska i Splitsko-dalmatinska županija pet je najboljih po povučenim EU sredstvima za županijske projekte u razdoblju od 2014. do 2022. godine. U odnosu na broj stanovnika, predvodi po povučenim sredstvima iz europskih fondova Ličko-senjska županija. Pokazala je to naša analiza napravljena iz podataka županijskih konsolidiranih proračuna od 2014. do 2022. godine, za kada su i dostupni posljednji podaci o izvršenju proračuna.
Od 2014. godine do 2022. godine županije su povukle ukupno 5,6 milijardi kuna (743,2 milijuna eura), uključi li se i Grad Zagreb koji ima status županije, iznos se povećava na 7,1 milijardu kuna (942,3 milijuna eura). Ne računa li se Grad Zagreb, prvih pet županija, a to su Varaždinska, Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska, Međimurska i Splitsko-dalmatinska županija, povukle su trećinu ukupno povučenih sredstava iz europskih fondova među ukupno 20 županija.
Upravo se ovih dana u Šibeniku održavaju Dani regionalnog razvoja i fondova EU te ujedno obilježava 10 godina članstva u EU i završetka prve financijske perspektive. Kako je istaknuo resorni ministar Šime Erlić od ukupno dostupnih bespovratnih 12 milijardi eura u prijašnjoj financijskoj perspektivi,13 milijardi eura je odobrenih zahtjeva za nadoknadu EU sredstava u idućoj godini.
Još nekoliko dana traje zatvaranje omotnice 2014. – 2020., korisnici privode kraju svoje projekte. Konkretno, to znači da intenziviraju aktivnosti i troškove i prema tijelima u sustavu šalju zahtjeve za nadoknadu sredstava. Račune moraju podnijeti do 31. prosinca, no isplata i pravdanje prema Europskoj uniji, odnosno ovjeravanje, trajat će do lipnja 2024.
Hrvatskoj je u financijskom razdoblju 2021.-2027. na raspolaganju 25 milijardi eura za EU projekte. Fokus je na jačanju gospodarstva i poduzetništva te poslovne konkurentnosti. Nadalje, znatan novac bit će na raspolaganju i za projekte obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i zeleni razvoj te ravnomjerni regionalni razvoj u kojemu će veliku ulogu igrati industrijska tranzicija regija kao i ITU mehanizam. Znatna sredstva bit će usmjerena i na potpomognuta i brdsko-planinska područja, otoke i planove industrijske tranzicije.
U prethodnom razdoblju veća je pomoć pri povlačenju sredstava iz EU dana na području Slavonije, Baranje i Srijema kroz istoimeni program koji obuhvaća pet županija. Prema podacima od ljeta, od listopada 2016. godine, do 30. lipnja 2023., za 5 slavonskih županija ugovoreno je 2,92 milijarde eura.
Varaždinska županija je od 2014. do 2022. godine povukla najviše EU novca, 439,3 milijuna kuna, slijedi Virovitičko-podravska županija s 399,2 milijuna, Osječko-baranjska s 370,6 milijuna, Međimurska s 354 milijuna i Splitsko-dalmatinska s 348,2 milijuna kuna. U odnosu na broj stanovnika, najviše je povukla Ličko-senjska županija, 6,9 tisuća kuna, Virovitičko-podravska 5,7 tisuća, Međimurska 3,4 tisuće, Požeško-slavonska gotovo 3 tisuće po stanovniku županije te Varaždinska županija 2,8 tisuća kuna. Po udjelu povučenih sredstava u odnosu na ukupno povučena od svih županija, predvodi Varaždinska županija s udjelom od 6,16 posto, slijedi Virovitičko-podravska s 5,60 posto, Osječko-baranjska s 5,20 posto, Međimurska s 4,96 posto i Splitsko-dalmatinska s 4,88 posto.
Varaždinska županija je povukla u 9 godina najviše EU sredstava, 439,3 milijuna kuna, što je udjel od 6,16 posto u odnosu na ukupno povučena sredstva. U top pet je i po povučenim sredstvima po stanovniku, s 2,8 tisuća kuna.
Kako su nam odgovorili, ova 2023. godina je povijesna za zdravstvo Varaždinske županije. Nakon otvorenja Objedinjenog hitnog bolničkog prijema, dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije Opće bolnice Varaždin, u rujnu je svečano otvoren Nacionalni rehabilitacijski centar za osobe s bolestima i oštećenjima kralježnične moždine Specijalne bolnice u Varaždinskim Toplicama. Objekt je otvoren ove godine, a opremljen je i najsuvremenijim uređajima za robotsku rehabilitaciju, čime je osigurana sva potrebna skrb za pacijente iz cijele Hrvatske s teškim ozljedama ili bolestima kralježnice. Započela je realizacija najvećeg EU projekta za Županiju, izgradnje novog objekta Centralnog operacijskog bloka Opće bolnice Varaždin vrijednog 45 milijuna eura, koja se sufinancira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Pokrenut će biti natječaj za izgradnju nove zgrade Zavoda za javno zdravstvo.
Izgradnja i uspostava dva regionalna centra kompetentnosti najveći su pak projekti Varaždinske županije u obrazovanju ukupno vrijedni 31,6 milijuna eura. Centar kompetentnosti u poljoprivredi pri Srednjoj školi „Arboretum Opeka“ jedan je od tri takva centra u cijeloj Hrvatskoj, a u njemu će biti i genetska baza sjemenja, laboratoriji za ispitivanje kakvoće biljnih ulja, vina, meda, tla, centar za floristiku, vinski praktikum i drugi sadržaji. Drugi je u području zdravstva pri Medicinskoj školi Varaždin s naglaskom na inovativne zdravstvene tehnologije, u kojem će se obrazovati zdravstveni kadar kakvog danas nema na tržištu, ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe. U sklopu njega već je otvoren iznimno važan Centar za mentalno zdravlje Varaždinske županije, a svečano otvorenje Regionalnog centra inovativnih zdravstvenih tehnologija upriličen je prije nekoliko dana.
Uz 22 projekta izgradnje i dogradnje škola za potrebe cjelodnevne nastave, u planu je projekt obnove dvorca Šaulovec za Europski centar za darovite – Centre izvrsnosti Varaždinske županije, kao i dogradnja Glazbene škole u Varaždinu.
Od ranije završenih projekata, zapaža se energetska obnova zgrade Vodotornja, kao i niza škola.
Kad je u pitanju turizam, na javni poziv resornog ministarstva prijavljena je obnova smještajnog objekta Minerve u Varaždinskim Toplicama, kao i projekt revitalizacije arboretuma Opeka, najstarijeg zaštićenog i najvećeg hrvatskog arboretuma. Uz to je pokrenuto projektiranje posjetiteljskog centra Gaveznica, na lokaciji na kojoj se nalazi jedini sačuvani fosilni vulkan i jedino nalazište poludragog kamena ahata u Hrvatskoj, kao i posjetiteljskog centra Gomila, na lokaciji na kojoj se nalazi jedan od najvrednijih primjera prapovijesne grobne arhitekture tog tipa u cijeloj Europi.
Uz to treba istaknuti i da je za projekt izgradnje Regionalnog centra civilne zaštite Varaždin pokrenuta javna nabava za izradu projektno-tehničke dokumentacije. Ovo je dio najvažnijih projekata Varaždinske županije i ustanova kojima je osnivač, a tome bi trebalo pridodati i projekte gradova i općina s područja županije.
Virovitičko-podravska županija druga je najbolja po povučenim sredstvima, 399,2 milijuna kuna, što čini udjel od 5,60 posto u odnosu na ostale županije. Ujedno je i druga po povučenim sredstvima po stanovniku, 5,7 tisuća kuna.
U deset godina od članstva u EU u Županiji je provedeno više od 500 projekata ukupne vrijednosti preko 300 milijuna eura. Danas Županija ulaže u sustave navodnjavanja, Centar za pametnu poljoprivredu, geotermalni potencijal te obnovu dvoraca kao važnog dijela kulturne baštine. Ulaže se u zdravstvo, nove vrtiće i škole…
Nastavlja se s provedbom gradnja brze ceste prema Zagrebu, dionica od Virovitice do Špišić Bukovice. Centar za pametnu poljoprivredu te Sušionica povrća u Virovitici imaju građevinsku dozvolu. Nastavlja se s novim sustavima navodnjavanja, Čađavica, Lukač, Đolta II., Zdenci, Čačinci – Crnac… Planiraju se nove sportske dvorane u Suhopolju, Novoj Bukovici, Ćeralijama, kod OŠ Josipa Kozarca u Slatini. Tu je i nova Gimnaziju sa zvjezdarnicom i sportskom dvoranom u Virovitici. Nova osnovna škola sa sportskom dvoranom planira se u Pitomači, nova OŠ u Orahovici… Tu su i rekonstrukcije škola u Gradini, Maloj Črešnjevici, Čađavici, Novoj Bukovici, Okrugljači, OŠ Eugena Kumičića Slatina. Provodimo i projekt Regionalni znanstveni centar Panonske Hrvatske u kojem sudjeluju naše dvije škole, u Slatini i Suhopolju, kojim će se u OŠ Josipa Kozarca uspostaviti i opremiti podružnica regionalnog znanstvenog centra u STEM području. Obnavlja se rodilište u Općoj bolnici Virovitica. Nastavljamo davati subvencije za poduzetničke subvencije, kreditne linije za sjetvu ili poduzetničke ideje… S osam općina na našem području provodimo projekt širokopojasnog interneta, tu je i projekt vezan uz geotermalna istraživanja, Centar za kulturu zdravlja u Cabuni, završetak velikog turističkog projekta uređenja Orahovačkog jezera sa smještajnim kapacitetima.
Za predstojeći projekt Sušionice povrća odobreno je 536,1 tisuća eura bespovratnih sredstava, a 94,6 tisuća eura je pridodala Virovitičko-podravska županija. Županija planira izgradnju Sušionice povrća u poduzetničkoj zoni Zapad 2 na zemljištu veličine 103 000 m2 na području grada Virovitice, koja je i Županiji darovala zemljište.
Još jedan važan projekt u poljoprivredi je Centar za pametnu poljoprivredu i ICT djelatnosti ukupne vrijednosti 234,3 tisuće eura. Virovitičko-podravska županija je prepoznala potrebu za poslovnim centrom koji bi svojom veličinom i fleksibilnošću organizacije omogućio razvoj pametne poljoprivrede i ICT firmi. Uz pomoć suvremene i digitalne tehnologije svakom poljoprivrednom proizvođaču omogućit će se trenutan uvid u parcelu i stanje usjeva, kontrolu bolesti, navodnjavanja i zaštitnih sredstava. Napravit će se senzorika na poljoprivrednim površinama, koristiti bespilotne letjelice (dronove), snimati poljoprivredne usjeve i poljoprivredne površine. Uz pomoć naših ICT tvrtki podatci će se nalaziti u aplikaciji koja će biti instalirana na pametne telefone poljoprivrednika.
Virovitičko-podravska županija je prije desetak godina, s dostupnošću EU fondova, krenula s trendom obnove dvoraca, kurija i perivoja na području plemićkih obitelji. Centar za posjetitelje – Dvorac Janković je jedan od njih, a tu su još dvorac Janković u Cabuni – budući Centar za kulturu zdravlja te Kurija Janković u Kapela Dvoru.
Rekonstrukcijom zaštićenog kulturnog dobra, dvorca Janković u Suhopolju, arhitektonski vrijedna baština spašena je od daljnjeg propadanja, a uspostavom Centra za posjetitelje posjetiteljima koji svoje vrijeme odluče provesti na području Virovitičko-podravske županije na raspolaganju su brojni sadržaji prilagođeni posjetiteljima raznih interesa i dobrih uzrasta. Provedbom projekta uspostavljen je i opremljen suvremen, moderan, multimedijalni izložbeni prostor u dvorcu i sadržaji koji su objedinili turističke, prirodne, kulturne, umjetničke, materijalne znamenitosti i baštinu Županije na jednom mjestu. Nedavno je odobreno 5 milijuna kuna za uređenje, pa će Dvorac dobiti maleni bazen, wellness, vinski podrum.
Na području VPŽ je proteklih godina izgrađeno 11 novih vrtića, dva se trenutno grade, a u najavi su još četiri nova.
Lani je završen projekt Posjetiteljski centar “Kuća čaja – oaza mira” sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj i to u sklopu Razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem. Također je vrata otvorio i Centar za posjetitelje Križnica.
U planu je i daljnje ulaganje u kulturnu baštinu, poput Ružica grada u Orahovici. Bit će tu odmaralište za djecu, bungalovi s 14 apartmana, vanjska igrališta, sportski tereni, Edukativni centar Orahovica “Škola u prirodi”… Budući Turističko-rekreacijski centar “Jezero-Hercegovac-Ružica grad” vrijedan je 81,3 milijuna kuna.
S 370,6 milijuna kuna povučenog novca, odnosno udjelom od 5,20 posto Osječko-baranjska županija je treća među županijama.
Među završenim strateškim projektima su, primjerice, Regionalni distribucijski centar OBŽ za voće i povrće, sustavi navodnjavanja, Gospodarski centar OBŽ, Regionalni centri kompetentnosti, Regionalni znanstveni centar Panonske Hrvatske, izgradnja Srednje škole Donji Miholjac i 10 nastavno-sportskih dvorana…
Kroz program ruralnog razvoja odobrena su sredstva za gradnju 17 vrtića.
Nakon uspješne energetske obnove 54 školskih i zdravstvenih objekata, među kojima su i tri doma za starije i nemoćne osobe, u djelatnosti školstva Osječko-baranjske županije osobito je važan projekt izgradnje I. gimnazije u Osijeku. Na području zdravstva u tijeku je izgradnja zgrade Objedinjenog hitnog bolničkog prijema unutar Kliničkog bolničkog centra Osijek, investicija je vrijedna 169 milijuna kuna. Nakon pripreme projektno-tehničke i ostale dokumentacije, za što je osigurano 35 milijuna kuna, osobita pozornost se usmjerava na izgradnju novog KBC-a Osijek, vrijednog više od dvije milijarde kuna.
Osječko-baranjska županija sustavno ulaže u izgradnju 16 sustava navodnjavanja koji su u različitim fazama izgradnje, od onih već u funkciji ili je izgradnja/dogradnja u tijeku do onih za koje se priprema projektna dokumentacija.
Samo u ovoj godini dovršena su četiri kapitalna infrastrukturna projekta, Regionalni distribucijski centar Osječko-baranjske županije za voće i povrće, Gospodarski centar Osječko-baranjske županije i dva regionalna centra kompetentnosti Ugostiteljsko-turističke i Elektrotehničke i prometne škole Osijek. Riječ je o investicijama ukupno vrijednim više od 45 milijuna eura.
Projekt izgradnje prve faze Gospodarskog centra, vrijedan oko 9,5 milijuna eura, sufinanciran je iz fondova EU, a s obzirom na veliki interes za prostorom i događanjima možemo najaviti i drugu fazu vrijednu 115 milijuna eura. Riječ je o stvaranju velikog poslovnog parka sa više od 70.000 m2 izgrađenog prostora. Slijedi i izgradnja poslovnog tornja kao dodatnog prostora za poslovanje samih poduzetnika, pa i gospodarske komore drugih država koje želimo dovesti u Osijek kako bi pokrenuli gospodarsku suradnju i dolazak investitora. Treba izgraditi i dodatne zgrade koje će služiti za neke nove manifestacije.
Aktualni radovi na obnovi osječke Tvrđe su najveći u povijesti, a riječ je o jednom od strateških projekata Grada Osijeka vrijednom 16,9 milijuna eura, od čega je 8,9 milijuna eura bespovratnih sredstava. Na području grada Osijeka provode se EU projekti vrijedni 200 milijuna eura, poput modernizacije tramvajske infrastrukture, nedavno otvorenog podvožnjaka na ”Čepinskoj”, pročistača otpadnih voda, obnove Zračne luke Osijek, luke za rasute terete i drugih…
Sve prepreke su riješene i KBC Osijek će već iduće godine biti spreman za izgradnju. Gradi se i I. gimnazija, za sada županijskim novcem, a za daljnje financiranje čeka se natječaj iz NPOO. U novoj zgradi I. gimnazije planirano je 25 razrednih odjela za 610 učenika, očekuje se 70 zaposlenika od čega 57 profesora.
Međimurska županija četvrta je najbolja po povučenim EU sredstvima od 2014. godine. Riječ je o 354 milijuna kuna, 3,4 tisuće po stanovniku, a to je udjel od 4.96 posto u odnosu na povučeni novac svih županija.
Kako su nam odgovorili iz Županije, Međimurska županija bila je spremna za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju i otvaranje novog poglavlja vezanog uz privlačenje sredstava europskih fondova. Prilagodba je počela znatno ranije strateškim potezima, poput osnivanja županijskih razvojnih agencija, prvenstveno Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA-e, te Međimurske energetske agencije MENEA-a, koje su odigrale i igraju važnu ulogu u projektnoj aktivnosti. Štoviše, danas su najrazvijenije ustanove te kategorije u državi te važna podrška našim jedinicama lokalne samouprave, ustanovama te gospodarstvu.
Rezime projektne aktivnosti u Međimurju tijekom prvog desetljeća članstva Hrvatske u Europskoj uniji svjedoči o više od 200 projekta financiranih ili sufinanciranih sredstvima europskih fondova, bilo da je riječ o projektima kojima je nositelj ili partner bila Međimurska županija, neka od njezinih agencija i ustanova ili je riječ o projektima naših jedinica lokalne samouprave i ustanova realiziranih uz snažnu podršku razvojnih agencija Međimurske županije.
Bilo je to desetljeće u kojem je Međimurska županija pokrenula dva najveća ulagačka ciklusa ikada: investicijski ciklus u zdravstvo te u kulturu. Danas imamo u potpunosti energetski obnovljene zgrade svih naših zdravstvenih ustanova, novu medicinsku opremu te smo privukli i stručni kadar,a velikim projektom rekonstruirana je i revitalizirana utvrda Staroga grada u Čakovcu u Muzej nematerijalne baštine – Riznicu Međimurja, koja je trenutno u konkurenciji za najbolji muzej Europe.
Osnovali smo, uredili te opremili prvi znanstveni centar u vlasništvu regionalne samouprave u Hrvatskoj – Metalsku jezgru, te u partnerstvu s Tehničkom školom Čakovec prvi u Hrvatskoj uspostavili Regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu Sjever u kojem se danas, u suvremeno opremljenim kabinetima, obrazuju učenici, ali Centar Sjever podjednako podržava gospodarstvo Međimurja programima cjeloživotnog učenja za odrasle i edukacijama za gospodarstvenike. Prije nekoliko dana otvorili smo suvremeni Centar za podršku osobama s invalidnošću, projekt u kojem je Međimurska županija bila partner, gradi se edukativni centar za djecu i mlade s poteškoćama, te je pred otvorenjem Regionalni centar za ranu intervenciju u djetinjstvu. Na području socijalne skrbi, ušli smo u projekt formiranja centra za starije i nemoćne osobe s institucionalnim i izvaninstitucionalnim uslugama, a na području zdravstva u projekt izgradnje palijativnog centra.
Dosezi Međimurske županije u turizmu također su daleko odjeknuli te smo postali prva regija u Hrvatskoj, te četvrta na svijetu s oznakom Green Destination za postignuća na planu održivog turizma, te se profilirali u predvodnike kontinentalnog turizma Hrvatske.
„Iza projektne snage Međimurske županije stoji dobro balansiran proračun, mudra, sveobuhvatna razvojna strategija, te visoka politička svijet. Sve naše velike projekte sufinancirali smo sredstvima Europske unije, te oslobodili proračun za potrebe naših ljudi. Nizom oblika potpora osnažujemo njihove djelatnosti, aktivnosti te pomažemo u financiranju obrazovanja djece i mladih, ulazeći podrškom u svaku poru društva. Svi provedeni projekti generirali su neki oblik dobra, novog sadržaja i nove vrijednosti, odnosno nove snage za budućnost“, kaže župan Međimurske županije Matija Posavec naglašavajući da je Međimurska županija svojim rezultatima zaslužila da je i država snažnije prati u razvoju.
Splitsko-dalmatinska županija povukla je 348,2 milijuna kuna u devet godina, što je udjel od 4,88 posto u odnosu na ostale županije, a što ju je svrstalo također u top pet županija.
Splitsko-dalmatinska županija bila je nositelj EU projekta pod nazivom Skriveni habitati koji se od provodio u sklopu poziva „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine“. Projekt, čija je ukupna vrijednost iznosila 4,5 milijuna eura od čega su čak 2,5 milijuna eura bespovratnih sredstava, financiran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a provodio se u suradnji sa sedam partnera. Cilj projekta bio je razvoj edukacijsko-interpretacijske infrastrukture radi stvaranja sustava upravljanja posjetiteljima te održive turističke valorizacije elemenata prirodne baštine, unaprjeđenje turističke vidljivosti zaštićenih dijelova prirode kao i jačanje svijesti o važnosti očuvanja i zaštite prirodne baštine među posjetiteljima.
Posebno treba izdvojiti i 5 strateških projekata iz programa prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska, kažu u Razvojnoj agenciji RERA-i. Tako, unaprjeđenje postojećih sustava praćenja klimatskih promjena kroz poticanje razvoja strateških dokumenata i planova prilagodbe aktualnim promjenama glavni su ciljevi projekta ADRIACLIM. Projekt je okupio ukupno 19 partnera – istraživačkih instituta, sveučilišta, institucije i ustanova raznih poslovne djelatnosti iz dviju zemalja, Italije i Hrvatske. Provedba projekta započela je u siječnju 2020. godine i trajala je 36 mjeseci. Slijedi projekt STREAM, čiji je cilj poboljšati praćenje rizika i povećati upravljačku sposobnost za brzo reagiranje na katastrofalne poplave izradom karata rizika i razvojem plana upravljanja rizikom od poplava. Poboljšanje kapaciteta žurnih službi u svrhu povećanja prekogranične učinkovitosti u borbi protiv katastrofa koje su nastale prirodno ili su izazvane ljudskim utjecajem, cilj je projekta FIRESPILL, financijski najvrjednijeg strateškog projekta, a čak 9,5 milijuna eura, od kojih je 85% bespovratnih EU sredstava, odnosi se na aktivnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je u Vučevici izgrađen Centar za naprednu obuku za vatrogastvo i civilnu zaštitu odakle će se koordinirati, ali i educirati i osposobljavati osoblje za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, te su izgrađeni i opremljeni simulacijski objekti. Riječ je o najvećem i najmodernijem trening centru za vatrogasce u ovom dijelu Europe Na gotovo 60 tisuća četvornih metara prostora izgrađena su tri objekta ukupne zatvorene površine 12 tisuća kvadrata čime je ukupno 1800 dobrovoljnih i profesionalnih gasitelja s područja srednje Dalmacije dobilo prostor za usavršavanje, trening, edukacije, simulacije požara i ostale vježbe spašavanja.
Jedan od projekata kojim se ustanova RERA S.D. može pohvaliti svakako je projekt Tehničke pomoći ‘Savjetom do fondova’, kroz koji RERA besplatno pruža tehničku podršku i savjetovanje javnopravnim tijelima s područja Splitsko-dalmatinske županije u pripremi i provedbi razvojnih projekata financiranih kroz fondove Europske unije.
Nadalje, treba spomenuti i projekte iz domene socijalne skrbi koji su usmjereni u prvom redu na potporu socijalno osjetljivim skupinama u nepovoljnom položaju, ali i na razvoj socijalnih usluga. Tako su gradovi, općine i javnopravna tijela na području Splitsko-dalmatinske županije u proteklom razdoblju provodili čitav niz uspješnih projekata upravo iz ove domene. “Sretna obitelj – zdrava zajednica” hvalevrijedan je projekt Centra za socijalnu skrb u Trogiru, koji također provodi aktivnosti za razvoj socijalnih usluga u zajednici. Slična investicija provedena je i u Splitu, i to realizacijom projekta ”Obitelj u centru”, čiji je nositelj bio Centar za socijalnu skrb Split.
Među primjerima dobre prakse svakako se ističu projekti financirani iz programa ”Zaželi – program zapošljavanja žena” u koje su se uključili JLS-ovi.
Odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja Obrtna tehnička škola Split imenovana je Regionalnim centrom kompetentnosti u strukovnom obrazovanju za sektor elektrotehnika i računalstvo na razdoblje od 5 godina s mogućnošću ponovnog imenovanja. Ukupna vrijednost bespovratnih sredstava (što je ujedno i vrijednost projekta) iznosi 6,6 milijuna eura. Isto tako, odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja SŠ Turističko ugostiteljska škola Split imenovana je Regionalnim centrom kompetentnosti u strukovnom obrazovanju za sektor turizma i ugostiteljstva. Ukupna vrijednost bespovratnih sredstava (što je ujedno i vrijednost projekta) iznosi 9,85 milijuna eura.
U proteklom financijskom razdoblju, Splitsko-dalmatinska županija je povukla sredstva ESF-a za projekt „Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Splitsko-dalmatinskoj županiji“ ukupne vrijednosti oko 2,5 milijuna eura od čega 85% čine bespovratna sredstva. Prvi projekt koji povezuje znanost, inovacije i poljoprivredu u jednu cjelinu koja za rezultat ima stvaranje inovativnih proizvoda je projekt Centar kompetencija CEKOM 3LJ. Ustanova CEKOM zaživjela je u sklopu Poslovno-uslužnog centra Trilj (PUC 3LJ) u koji je uloženo oko 4 milijuna eura, od čega je 2.7 milijuna bespovratnih sredstava EU fondova, a ostatak sredstava osigurali su Grad Trilj i Splitsko-dalmatinska županija. (Lidija Kiseljak)
