Podaci iz Matice rođenih za devet prošlogodišnjih mjeseci pokazuju da su najveći rast rođenih beba imale Splitsko-dalmatinska i Krapinsko-zagorska županija, a isti trend pokazuju i podaci iz bolnica s područja tih županija za tri zadnja mjeseca u 2024. Prema podacima iz rodilišta, veći broj rođenih u 2024. osim splitske i zabočke bolnice bilježe još i riječka, bjelovarska, šibenska, zadarska, pulska, požeška, koprivnička, vinkovačka bolnica… Podaci iz Matice rođenih za devet mjeseci pokazuju, pak, da je trend pada rođenih znatno manji nego godinu prije.
Na početku godine prikupljaju se podaci o rođenim bebama u 2024., uz nadu i želju za zaustavljanjem negativnih demografskih trendova i povećanjem broja rođene djece. Ovogodišnje statističko izvješće Državnog zavoda za statistiku potvrdilo je da je u 2023. godini rođeno 32.170 živorođenih beba. Za prošlu godinu podatke će DZS objaviti sredinom godine, kada se prikupe svi točni podaci odakle su rodilje. Naime, mnogi roditelji se odlučuju na rodilišta u susjednim županijama, neki se zateknu slučajno u drugoj županiji, a također ima i stranaca koji se zateknu u Hrvatskoj…
Podaci iz Matice rođenih pokazuju da je u devet prošlogodišnjih mjeseci rođeno 300-tinjak manje djece nego godinu prije u istom razdoblju, što je za sada puno bolji trend nego prethodnih godina, kada su razlike bile i nekoliko tisuća djece manje. U devet mjeseci, prema podacima Matice rođenih prijavljeno je 24.348 beba, a u devet mjeseci 2023. godine 24.651 beba.
Za sada, dobre vijesti o više rođenih beba u 2024. stigle su iz splitske bolnice (+204), zabočke (+202), bjelovarske (+78), zadarske (+63), šibenske (+57), riječke (+44), požeške (+27), vinkovačke (+6), virovitičke (+5), pulske bolnice (+4) i koprivničke (+3). Podatke za rodilišta u Gradu Zagrebu nismo prikupili.
Najveći rast rođenih, prema podacima upisa u Maticu, u devet prošlogodišnjih mjeseci bilježi se u Krapinsko-zagorskoj županiji u kojoj je rođeno 90-tak više beba nego u istom razdoblju 2023. godine. Slijede Splitsko-dalmatinska županija sa 80-tak više rođenih beba, Bjelovarsko-bilogorska sa 70-tak više rođenih te Šibensko-kninska sa nešto više od 40 beba više rođenih u 2024. u odnosu na 2023. godinu.
Prema podacima iz splitskog rodilišta u cijeloj lanjskoj godini rođeno je 204 više beba nego godinu prije, što se, naravno, najvećim dijelom odnosi na male nove stanovnike Splitsko-dalmatinske županije. Prema podacima DZS-a u 2023. godini je u toj županiji rođeno 3.627 beba.
Prema podacima iz zabočke bolnice, lani je rođeno 929 beba, godinu prije 727, u 2022. 814… Odnosno, u godinu dana u bolnici je rođeno 200-tinjak više beba. No, podaci DZS-a će tek utvrditi koliko je od tog broja stanovnika Krapinsko-zagorske županije. Službeni podaci Zavoda za 2023. pokazuju da je u Krapinsko-zagorskoj županiji rođeno 950 beba.
‘Izuzetno smo zadovoljni što smo u prošloj godini u našoj bolnici imali 919 poroda i dalje nastavljamo s modernizacijom najsuvremenije medicinske opreme koja se koristi na ginekološkom odjelu. Na odjelu ginekologije radi izuzetan medicinski kadar kojem moramo omogućiti najbolje moguće uvjete za rad“, poručio je prilikom posjeta prvoj bebi župan Željko Kolar. Bez obzira na to što, rekao je, Županija više nema osnivačka prava, to ne mijenja suradnju OB Zabok s Krapinsko-zagorskom županijom koja županija kontinuirano ulaže u rast i razvoj Bolnice i rodilišta. Tako je ovih dana u OB Zabok stigla nova donacija Krapinsko-zagorske županije, a to su dva monitora vitalnih funkcija te transportni respirator koji će uvelike olakšati i humanizirati porod te pridonijeti bržem oporavku majki i djece.
Podaci o većem broju rođenih beba dolazi i iz Bjelovarsko-bilogorske županije. U općoj bolnici dr. Anđelko Višić u Bjelovaru prošle godine u odnosu na 2023.godinu bilo je 78 poroda više. Prema podacima DZS-a u 2023. godini rođenih beba iz te Županije bilo je 878.
U zadarskom rodilištu u 2024. godini rođeno je ukupno 1495 djece, što je povećanje od 63 bebe u odnosu na godinu ranije. Prema podacima DZS-a u 2023. rođenih beba iz Zadarske županije bilo je 1.448.
U 2024. godini, u šibenskoj bolnici je bilo 615 poroda, što predstavlja porast broja novorođene djece naspram prethodne godine kada je zabilježeno 558 poroda, odnosno 57 više u godinu dana. U kninskoj je bolnici rođeno 151 dijete, što predstavlja pad u odnosu na 2023. godinu kada se u bolnici rodilo 164 djece. Odnosno. rođeno je 13 manje, pa je ukupno u oba rodilišta na području Šibensko-kninske županije zabilježen plus od 44. Podaci DZS-a pokazali su da je u 2023. godini rođeno 706 beba iz Šibensko-kninske županije.
U odnosu na 2023. rođeno je 44 djece više u KBC Rijeka, a bilo je i 28 poroda više, čime je nakon niza godina zaustavljen negativan trend. Lani je u KBC-u rođeno 2.017 beba, a godinu ranije 1.973. Prema podacima DZS-a u 2023. godini je rođenih beba iz Primorsko-goranske županije bilo 1.718.
Od lanjskog travnja otvorena je novo uređena i moderna Bolnica za majku i dijete na Sušaku gdje od tada rađaju sve bebe s riječkog područja.
U požeškoj bolnici rođeno je lani 373 beba, 27 više nego 2023. godine. U rodilištu u Pakracu je rođeno 380 djece, od čega 87 s područja Županije, a broj rođenih u bolnici manji je za 44 u odnosu na godinu ranije. Iz Požeško-slavonske županije u 2023. bilo je 489 rođenih beba, pokazuju podaci DZS-a.
Blagi rast rođenih beba bilježi i virovitička bolnica, lani je rođeno 523 beba, a godinu ranije 518. Podaci DZS-a pokazuju da je u 2023. iz Virovitičko-podravske županije bilo 574 rođenih beba te je Županija bila jedna od tek dvije u kojoj je zabilježen rast rođenih beba.
Rekonstrukcijom i obnovom rodilišta na Odjelu za ginekologiju i porodništvo Opće bolnice Virovitica, koje je završilo lani, nisu se samo značajno poboljšali fizičkih uvjeti unutar Odjela, već je on omogućio doprinos modernizaciji i pružanju kvalitetnije zdravstvene skrbi u Virovitičko-podravskoj županiji. Dvije moderno uređene, zasebne rađaonice osiguravaju privatnost rodilji, a po želji i njenoj pratnji. Rađaonice su opremljene modernim stolovima za porođaj, monitorima vitalnih funkcija, CTG aparatima za praćenje trudova i fetalnih otkucaja, aspiratorima te aparatom za dušični oksidul. U rađaonici su i druge pogodnosti, kao što su više vrsta pilates lopti, fotelja na napuhavanje i strunjača, kako bi trudovi i porod bili ugodniji i podnošljiviji. Pored rađaonice je operacijska dvorana za hitne carske rezove….
I iz Istarske županije, odnosno pulske bolnice, dolaze podaci o većem broju rođenih beba. Lani je bilo 1256 poroda, četiri više nego godinu ranije. A prema podacima DZS-a u 2023. broj rođenih beba iz Istarske županije bio je 1.381.
U koprivničkoj bolnici ukupan broj poroda lani je bio 670, što je četiri manje nego preklani, kada ih je bilo 674. No broj rođene djece bio je veći za troje, zahvaljujući većem broju blizanačkih trudnoća. Ukupno je broj rođenih beba iz Koprivničko-križevačke županije bio u 2023. godini 869.
Iz gospićke bolnice su izvijestili o 223 rođenih beba, jedno više nego godinu prije. No, jasno je da se velik broj djece rađa i u bolnicama susjednih županija, jer je ukupan broj rođenih beba iz Ličko-senjske županije u 2023. bio 348, pokazuju službeni podaci.
Iz vukovarske bolnice su izvijestili kako su u 2024. godini bila 403 poroda te da je rođeno 192 ženske i 212 muške novorođenčadi, odnosno 404 beba. U 2023. su u bolnici imali 451 porod. U vinkovačkoj bolnici lani je rođeno 629 beba, a godinu prije 6 manje. Odnosno u obje bolnice na području Vukovarsko-srijemske županije lani je rođeno 1.033 beba. Prema podacima DZS-a ukupno je u 2023. godini iz Županije bilo rođenih 1.182 beba.
Slavonskobrodska bolnica imala je lani isti broj rođenih, kao i u 2023. godini, 919. Prema podacima DZS-a broj rođenih beba iz Brodsko-posavske županije u 2023. godini bio je 1.116.
U varaždinskom rodilištu lani je rođeno 1209 djece, odnos jedno dijete manje nego 2023 godine. Ukupno je pak rođenih beba iz Varaždinske županije u 2023. godini bilo 1.184.
Manje beba rođeno je u osječkoj bolnici u 2024. Lani je bilo 1747 poroda, što je za 88 poroda manje nego u 2023. godini. Istodobno, u bolnici u Našicama u prošloj godini rođeno je 23 djece više no u 2023. godini, što je, kako su napomenuli, značajno povećanje nakon stagnacije u posljednjih nekoliko godina. Koliko je točno beba iz Osječko-baranjske županije znat će se sredinom godine, kao i za sve ostale županije, a podaci iz 2023. godine pokazuju da je iz te županije bilo 2.099 rođenih beba.
U rodilištu Opće bolnice u Dubrovniku lani je rođena 751 beba, a godinu ranije 769, odnosno 18 manje. U 2023. godini iz Dubrovačko-neretvanske županije na svijet došlo 1.049 beba, pokazali su lanjski podaci DZS-a.
U Županijskoj bolnici Čakovec lani je bilo 874 poroda, a godinu prije 973. Iz Međimurske županije bilo je u 2023. godini 1.107 beba.
Karlovačka županija u 2023. godini je bila jedna od dvije u kojoj je rođeno više beba, ukupno preklani 845. Podaci i trend iz bolnica u Karlovcu i Ogulinu za prošlu godinu nisu objavljeni, tek se je gradonačelnik Karlovca pohvalio o puno većem broju rođenih iz tog Grada, a što je vidljivo iz broja zahtjeva za naknadom za rođene bebe. Iz sisačke bolnice izvijestili su o 612 rođenih beba u 2024. godini. Ukupno je pak u 2023. godini iz Sisačko-moslavačke županije bilo 1.083 rođenih beba.
Zagrebačka županija nema rodilište, najveći broj djece rađa se u zagrebačkim bolnicama, pa će se taj broj tek znati naknadno, kada podatke objavi DZS. Ukupan broj rođenih iz Zagrebačke županije u 2023. bio je 2.612, a iz Grada Zagreba 6.995.
Prema nedavno objavljenom statističkom izvješću DZS-a, stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2023. iznosila je 8,3, dok je stopa totalnog fertiliteta iznosila 1,46, što je mnogo ispod razine jednostavne reprodukcije (2,1). Kao i u prethodnoj godini, tako je i u 2023. najviše bilo prvorođene djece, i to 45,1%, drugorođene je bilo 34%, trećerođene 12,8%, a četvrtorođene i višerođene 7%.
Izvan braka rođena su 8 382 živorođena djeteta, tj. 26,1% od ukupno živorođene djece.
Prosječna starost majke pri prvom porođaju u blagom je porastu već dugi niz godina, npr. u 1968. je iznosila 22,8 godina, dok je u 2023. iznosila 29,7 godina.
Stopa prirodnog prirasta u 2023. bila je negativna i iznosila je -5,0, a vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) iznosio je 62,7. (Lidija Kiseljak)
