BDP Grada Zagreba čak je 40 puta veći od BDP-a Ličko-senjske županije, a samo četiri županije su prema posljednjim podacima iz 2018. imale bruto domaći proizvod po stanovniku iznad RH prosjeka. U odnosu na 2014. godinu najdinamičniji rast BDP-a po stanovniku imale su Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Varaždinska županija. Kod bruto dodane vrijednosti najveći udio prerađivačke industrije s više od 35 posto imale su Međimurska, Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija dok su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo stvarali čak petinu BDV-a Bjelovarsko-bilogorske županije. Poduzetnici županija Kontinentalne Hrvatske u 2020. godini ostvarili su čak 80 posto ukupnih prihoda poduzetnika na nacionalnoj razini, a sudjelovali su u ukupnom broju poduzetnika sa 63 posto. Poduzetnici Vukovarsko-srijemske županije su u 2020. ostvarili najveći prihod po zaposlenome te najveći udio prihoda od izvoza u ukupnim prihodima. Prema novoj metodologiji najmanju stopu nezaposlenosti imala je u 2020. godini Varaždinska županija. HGK-ov Indeks gospodarske snage županija za 2021. godinu, pokazuje da se samo šest županija nalazilo iznad prosječnog indeksa za RH. Neki su to od podataka u najnovijoj publikaciji Hrvatske gospodarske komore „Županije – razvojna raznolikost i gospodarski potencijali“.
Bruto domaći proizvod po županijama RH, koji znatno kasni za podacima na nacionalnoj razini te je raspoloživ tek za 2018. godinu, istodobno otkriva iznimno velike razlike u proizvodnoj razini razvijenosti među njima, ali i znatne razlike u dinamici kretanja. Tako je, na primjer, BDP Grada Zagreba, kao gospodarski najjače regije, čak 40 puta veći od BDP-a Ličko-senjske županije i čini približno 34 posto ukupnog BDP-a Hrvatske. Znatne razlike prisutne su i šire, pa je, primjerice, BDP pet gospodarski najjačih županija gotovo 10 puta veći od BDP-a pet gospodarski najslabijih županija. Pomaci su u tom smislu u dužem razdoblju bili tek manji.
Promatrano od 2000. godine, prva i posljednja tri mjesta na ljestvici drže iste županije – Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija kao gospodarski najjače te Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska kao najslabije županije, a usporedba podataka tijekom cijelog razdoblja pokazuje da je, uz manje oscilacije, zabilježen trend rasta udjela triju gospodarski najjačih županija u gospodarstvu RH uz istodoban trend pada udjela najslabijih.
Prema pokazatelju bruto domaći proizvod po stanovniku (per capita) Hrvatska se je u 2020. godini nalazila na 64 posto prosječne razine razvijenosti Europske unije, po čemu je dijelila predzadnje mjesto među članicama s Grčkom, dok je jedina manje razvijena članica bila Bugarska.
Usporedba županija po ovom pokazatelju također pokazuje veliku razliku u razini razvijenosti. Najrazvijeniji Grad Zagreb u 2018. godini bio je čak 3,5 puta razvijeniji od Virovitičko-podravske županije s najmanjim BDP-om per capita. Također je važno napomenuti da Grad Zagreb zbog visoke vrijednosti ovog pokazatelja snažno utječe na ukupan prosjek RH. Stoga su se u 2018. godini samo četiri županije nalazile iznad tog prosjeka, točnije, Grad Zagreb, Primorsko-goranska, Istarska te Dubrovačko-neretvanska županija. Istodobno su se četiri županije nalazile na manje od 60 posto tog prosjeka, a radilo se, nažalost, o četirima županijama s područja Slavonije; Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj te Požeško-slavonskoj županiji što upozorava na znatno zaostajanje jedne velike regije unutar RH. Iznimka je donekle bila samo Osječko-baranjska županija koja je u 2018. godini, po BDP-u per capita, bila na 70,8 posto prosjeka RH.
BDP po stanovniku po županijama
Promatrano tijekom dužeg razdoblja, snažniji rast Grada Zagreba i nekoliko manjih županija doveo je do dinamičnijeg rasta prosjeka BDP-a per capita RH od njegova rasta u većini županija. Stoga, kada se podaci za 2018. godinu usporede s podacima za 2000., pokazuje se da je pozicija u odnosu na prosjek RH poboljšana kod tek pet županija, točnije, kod Grada Zagreba, Dubrovačko-neretvanske, Zadarske, Šibensko-kninske te Međimurske županije. Sve ostale županije zabilježile su pad u odnosu na prosjek RH pri čemu se najviše isticala Koprivničko-križevačka županija koja je 2000. godine bila 9,1 posto razvijenija od prosjeka RH, a 2018. godine na 71 posto tog prosjeka. Nešto bolji trendovi zabilježeni su i u razdoblju oporavka od krize nakon 2014. godine, u kojem je, prema podacima za 2018., približno polovina županija zabilježila rast u odnosu na prosjek RH. Najdinamičniji rast ovog pokazatelja u odnosu na druge županije zabilježen je kod Zadarske, Dubrovačko-neretvanske i Varaždinske županije, dok je s druge strane najveći pad u odnosu na prosječnu razinu razvijenosti svih županija zabilježen kod Sisačko-moslavačke županije.
Struktura gospodarstva, odnosno bruto dodane vrijednosti (koja se od BDP-a razlikuje za iznos poreza na proizvode i dodijeljene subvencije) pokazuje koliko pojedine djelatnosti sudjeluju u ukupnoj proizvodnji roba i usluga. Vidljiva je znatna razlika između županija Kontinentalne i Jadranske Hrvatske. Kod prvih su najzastupljenije djelatnosti u strukturi gospodarstva najčešće bile prerađivačka industrija te trgovina na veliko i malo, dok su kod županija Jadranske Hrvatske prevladavali poslovanje nekretninama te smještaj, priprema i usluživanje hrane.
Najveći udio prerađivačke industrije s više od 35 posto istodobno su imale Međimurska, Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija, dakle županije sa sjevera Hrvatske, ali ipak treba napomenuti da se najveća bruto dodana vrijednost prerađivačke industrije realizirala u Gradu Zagrebu te Primorsko-goranskoj županiji, točnije, prema podacima za 2018. godinu, 21,1 posto te 12,5 posto BDV-a prerađivačke industrije na nacionalnoj razini. Više udjele poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u strukturi gospodarstva očekivano su imale županije s područja Slavonije te Bjelovarsko-bilogorska županija u kojoj su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo stvarali čak petinu BDV-a, a poslovanje nekretninama pojavljivalo se među dvjema najzastupljenijim djelatnostima kod čak sedam županija Kontinentalne Hrvatske.
Županije Jadranske Hrvatske zajedno su realizirale približno 25 posto ukupnog BDV-a prerađivačke industrije Hrvatske, gotovo 75 posto BDV-a smještaja, pripreme i usluživanja hrane te oko 45 posto BDV-a poslovanja nekretninama. Među županijama Jadranske Hrvatske nalazila se i županija s najmanjim udjelom prerađivačke industrije u toj industriji na nacionalnoj razini, odnosno Ličko-senjska županija s udjelom od tek 0,2 posto, ali je ta županija istodobno
jedina među županijama Jadranske Hrvatske imala i izraženiji udio poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u strukturi svojega gospodarstva, od približno 13 posto.
Poslovanje poduzetnika u 2020. godini najviše je obilježeno negativnim gospodarskim posljedicama pandemije koronavirusa, ali i znatnom pomoći koju je pružila država, ponajviše mjerama očuvanja radnih mjesta. Stoga je na razini cijeloga gospodarstva došlo do znatnijeg smanjenja ukupnih prihoda, izvoza, investicija i dobiti poslovanja, dok je pad broja zaposlenih na godišnjoj razini, prema predanim financijskim izvještajima, iznosio tek 0,3 posto. Pandemija
je ipak različito utjecala na pojedine djelatnosti, tako da je kod pojedinih, poput poljoprivrede ili građevinarstva, zabilježen rast prihoda, a kod pojedinih je i dobit poslovanja povećana u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, kod većine djelatnosti prihod je bio manji nego u 2019. godini, a zabilježeno je i veće ili manje pogoršanje konsolidiranoga financijskog rezultata poslovanja. Pritom su se posebno isticale djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te poslovanja nekretninama što je dovelo do ukupnoga konsolidiranoga gubitka poslovanja županija u Jadranskoj Hrvatskoj. Točnije, sve županije koje su poslovale s konsolidiranim gubitkom u 2020. godini bile su iz te NUTS 2 regije. Najveći gubitak poslovanja pritom je ostvaren u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Sama struktura podataka o financijskim rezultatima poslovanja nije znatnije odstupala od prethodnih godina. Poput podataka o BDP-u, i podaci o poslovanju pokazuju velike razlike među županijama. Primjerice, poduzetnici u Gradu Zagrebu čine čak trećinu ukupnog broja poduzetnika na razini RH, sudjeluju u ukupnom broju zaposlenih kod poduzetnika s gotovo 40 posto te u ukupnim prihodima s gotovo 50 posto. Tako je i broj poduzetnika u Gradu
Zagrebu 48 puta veći nego u Ličko-senjskoj županiji, koja ih ima najmanje, a njihov prihod je istodobno gotovo 150 puta veći. Također se može napomenuti da su, već i zbog razlike u broju županija, udjeli Kontinentalne Hrvatske u financijskim pokazateljima znatno veći od onih Jadranske Hrvatske. Npr., poduzetnici županija Kontinentalne Hrvatske u 2020. godini ostvarili su čak 80 posto ukupnih prihoda poduzetnika na nacionalnoj razini, a sudjelovali su u ukupnom broju poduzetnika sa 63 posto.
Uspješnost pojedinih županija ipak se ne mjeri samo ukupnim veličinama nego i relativnim pokazateljima, pa su, primjerice, poduzetnici Vukovarsko-srijemske županije u 2020. ostvarili najveći prihod po zaposlenome, a ostvarili su i najveći udio prihoda od izvoza u ukupnim prihodima.
U 2020. godini prekinut je petogodišnji trend rasta broja osiguranika mirovinskoga osiguranja na razini RH (-1,2 posto). Pritom su sve županije regije Jadranske Hrvatske zabilježile pad, a u regiji Kontinentalne Hrvatske manje od polovine županija. Naime, zbog Vladinih mjera očuvanja radnih mjesta održana je određena stabilnost na tržištu rada, ali su neke djelatnosti, osobito one koje imaju naglašen sezonski karakter, u većoj mjeri smanjile prosječni godišnji broj zaposlenih jer je izostalo veće sezonsko zapošljavanje. To se prije svega odnosi na djelatnosti turizma, zbog čega su i županije Jadranske Hrvatske imale znatniji pad broja osiguranika. Najveći pad zabilježen je kod Dubrovačko-neretvanske županije, koja je imala i najznačajniji pad broja turističkih noćenja zbog svoga položaja kao turističke aviodestinacije (-71,1 posto).
Osiguranici HZMO-a, prosjek godine
Broj zaposlenih prema administrativnim izvorima, prosjek godine (nova metodologija)
Do sada je administrativni podatak o broju zaposlenih na razini županija objavljivan samo jednom godišnje, i to stanje na dan 31. ožujka, što je uvelike umanjilo kvalitetu praćenja administrativne zaposlenosti. No, 2021. godine DZS je uveo novi podatak o broju zaposlenih, koji se objavljuje kvartalno, a za 2020. godinu izrađen je retroaktivno. Može se primijetiti da je ovaj broj zaposlenih vrlo blizak broju osiguranika pa, kako navode u HGK, iako nema podataka za 2019. godinu za usporedbu, može se pretpostaviti da su trendovi jednaki kao i kod osiguranika.
Prosječan godišnji broj nezaposlenih RH registriran pri HZZ-u, očekivano je, u skladu s okolnostima, porastao u 2020. godini, čime je prekinut niz od šest godina pada. Broj nezaposlenih porastao je u svim županijama, a dinamičniji je rast zabilježen u županijama Jadranske Hrvatske gdje je ukupno broj nezaposlenih povećan za četvrtinu. Pritom se visinom rasta izdvajaju Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija, u kojima turističke djelatnosti imaju
najveći značaj u gospodarstvu županija. Ove se dvije županije izdvajaju i u dinamici kretanja nezaposlenosti u razdoblju od pet godina. Istarskoj županiji ovo je bila druga uzastopna godina u kojoj je zabilježen rast nezaposlenosti, a ona je ujedno jedina županija u kojoj je broj nezaposlenih 2020. godine bio najviši u posljednjih pet godina. U Dubrovačko-neretvanskoj bila je najviša unutar četiri godine, a u ostalim županijama unutar dvije odnosno tri godine.
Naime, kod većine županija (15) rast broja nezaposlenih u 2020. godini bio je takve dinamike da je prestigao razinu iz 2019., no ne i 2018. godine. Tek je kod šest županija Jadranske Hrvatske (sve osim Ličko-senjske) broj nezaposlenih bio viši nego 2018. godine, a samo kod Istarske i Dubrovačko-neretvanske najviši od 2015. (Istarska) odnosno 2016. (Dubrovačko-neretvanska).
Broj nezaposlenih, prosjek godine
Nova vrsta podataka objavljena je i za stopu nezaposlenosti na razini županija, za prosjek godine, a ne samo, kao do sada, za stanje 31. ožujka. Kako je već u ožujku vidljiv negativan utjecaj epidemije na poslovne procese (osobito na uslužni sektor, primarno turizam), usporedba s istim razdobljem prethodne godine pokazuje negativne naznake kod nekih županija, poglavito iz regije Jadranske Hrvatske, no u 11 od 21 županije stopa je bila niža nego prethodne
godine. Naime, stopa nezaposlenosti porasla je kod svih županija Jadranske Hrvatske osim Splitsko-dalmatinske, ali i samo kod tri županije Kontinentalne Hrvatske (Požeško-slavonska, Međimurska i Varaždinska). Kako za usporedbu nemamo 2019. godinu kada je riječ o podatku prosječne godišnje stope nezaposlenosti, ne možemo konstatirati kolika je godišnja promjena stope bila kod koje županije. Možemo samo vidjeti da su, prema novoj metodologiji, najmanju stopu u 2020. godini imali Grad Zagreb (5,2 posto) i Varaždinska županija (4,1 posto), a najvišu Virovitičko-podravska (16,6 posto) i Osječko-baranjska županija (15,5 posto). Od jadranskih županija najvišu stopu imale su Splitsko-dalmatinska (14,0 posto) i Šibensko-kninska županija (12,9 posto).
Stopa registrirane nezaposlenosti (%)
U okolnostima pada gospodarske aktivnosti za snažnih 8,1 posto logično se trebao dogoditi snažniji poremećaj na tržištu rada. No, zbog opredjeljenja izvršne vlasti za politiku očuvanja radnih mjesta, tržište rada ostalo je stabilno. Naime, Vlada je već krajem ožujka, odmah s prvim rigoroznim epidemiološkim mjerama koje su ograničile ili potpuno onemogućile gospodarske aktivnosti, uvela mjeru očuvanja radnih mjesta subvencioniranjem plaća (prve isplate obavljene su već 25. ožujka, i to tri dana nakon snažnog potresa u Zagrebu), koja je kasnije proširivana, bila na raspolaganju poduzetnicima do kraja godine te se produžila i na 2021. godinu. Zbog brojnosti poslodavaca i zaposlenih, najviši je apsolutni iznos potpora za ORM isplaćen poslodavcima na području Grada Zagreba te Splitsko-dalmatinske županije. S druge strane, najmanji omjer zaposlenih za koje je isplaćena potpora za očuvanje radnih mjesta i ukupnoga prosječnog registriranog broja zaposlenih na tom području u tom razdoblju imale su Koprivničko-križevačka i Sisačko-moslavačka županija (oko četvrtine). U odnosu na veličinu županije (mjerene veličinom BDP-a), najviše je potpora u sklopu mjere za ORM isplaćeno Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj županiji, a od županija iz regije Kontinentalne Hrvatske Požeško-slavonskoj i Krapinsko-zagorskoj.
Državni zavod za statistiku 2021. godine prvi je put objavio podatke o prosječnim godišnjim plaćama na razini županija za 2020. godinu. Kako za usporedbu nije dostupna prethodna godina, na temelju podataka za cijelu RH možemo samo pretpostaviti da je rast plaća nastavljen u svim županijama. Naime, prosječna neto plaća je, na razini prosjeka RH, primarno zbog promjena u oporezivanju dohotka (povećanje osobnog odbitka na 4 tisuće kuna) te povećanja bruto minimalne plaće (s 3.750 kuna na 4.062,51 kunu), a unatoč smanjenju gospodarske aktivnosti i zaposlenosti, nastavila rasti sedmu uzastopnu godinu. Iz novih je podataka vidljivo da su u 2020. godini najvišu prosječnu neto plaću imali Grad Zagreb (8.025 kuna) i Zagrebačka županija (6.815 kuna), koje su i jedine dvije županije s iznosom neto plaća iznad prosjeka RH. Najnižu prosječnu neto plaću imala je Virovitičko-podravska (5.808 kuna) i Vukovarsko-srijemska županija (5.988 kuna), i to 14,1 posto (Virovitičko-podravska) odnosno 11,5 posto (Vukovarsko-srijemska) nižu od prosjeka RH.
Kod podataka o inozemnim izravnim ulaganjima treba napomenuti da se ona bilježe prema sjedištu tvrtke, a ona može obavljati djelatnost i u drugim županijama. Zato podaci pokazuju veliku koncentraciju ulaganja u Gradu Zagrebu, gdje su često sjedišta tvrtki, osobito velikih. Zbog takve koncentracije u Gradu Zagrebu, godišnja ostvarenja ukupnih ulaganja u RH uglavnom se kreću u skladu s onima u Gradu Zagrebu (ranije ostvarena vlasnička ulaganja
svake godine utječu na visinu godišnjih ulaganja visinom reinvestirane dobiti kompanija u inozemnom vlasništvu, ali i dužničkim odnosima vlasnički povezanih tvrtki). Tako je i u 2020. godini najviša vrijednost ulaganja ostvarena u Gradu Zagrebu (49,3 posto od ukupnih ulaganja u RH te 87,1 posto od ulaganja u regiju Kontinentalna Hrvatska). U svim županijama Kontinentalne Hrvatske, osim Grada Zagreba, ulaganja su zajedno iznosila tek 86,6 milijuna eura, odnosno 85,1 posto manje nego u Gradu Zagrebu. Pored Grada Zagreba, ulaganja viša od 100 milijuna eura zabilježena su u nekoliko županija Jadranske Hrvatske (Primorsko-goranska, Istarska, Zadarska). Ipak, ukupna ulaganja u cijeloj regiji Jadranske Hrvatske bila su 12,9 posto niža od ulaganja u Gradu Zagrebu.
I robna razmjena po županijama se prati prema sjedištu tvrtke izvoznika ili uvoznika, odnosno raspoloživi podaci ne prate stvarno mjesto proizvodnje izvezenih roba ili potrošnju uvezenih roba, pa nisu u potpunosti realni i „napuhuju“ vrijednost robne razmjene s inozemstvom, ponajprije Grada Zagreba, ali i drugih većih županija. Tako se na Grad Zagreb odnosi 29,1 posto ukupnoga robnog izvoza RH te čak 49 posto ukupnog uvoza, odnosno izvoz
Grada Zagreba je čak 93 puta veći od robnog izvoza Dubrovačko-neretvanske županije koja izvozi najmanje. Međutim, pojedini drugi pokazatelji daju detaljniju sliku regionalne robne razmjene s inozemstvom. Npr. Grad Zagreb bilježi daleko najveći deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom, dok je u 2020. godini 12 manjih županija ostvarilo vanjskotrgovinski suficit, jedna više nego u prethodnoj 2019. godini. Pritom su najveći suficit ostvarile Koprivničko-križevačka i Sisačko-moslavačka županija.
Također se može promatrati udio robnog izvoza u BDP-u (prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018. godinu) koji pokazuje da su izvozno najviše orijentirane Varaždinska i Međimurska županija, a isto pokazuju i podaci o vrijednosti izvoza po glavi stanovnika.
U regiji Jadranske Hrvatske samo je u Istarskoj županiji izdano više građevinskih dozvola u 2020. nego godinu prije, a treba naglasiti kako se u ovoj županiji uobičajeno izdaje najviše dozvola već duže razdoblje. U 2020. godini 15 posto svih dozvola izdano je u ovoj županiji, što je bio njezin najveći udio do sada. Poredak županija u kojima je izdano najviše dozvola bio je isti kao i prethodne godine, s Istarskom na čelu, a koju slijede Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Grad Zagreb, Primorsko-goranska te Zagrebačka županija.
Kako se navodi u analizi, stvaranjem novih statističkih regija na razini NUTS 2 i izdvajanjem Grada Zagreba, koji premašuje prosječnu razinu razvijenosti EU-a, povećavaju se mogućnosti financiranja i sufinanciranja projekata u županijama Sjeverne i Panonske Hrvatske, a postignuta je i veća homogenost u
statističkim obilježjima novih regija. Konkretnije, stopa sufinanciranja za velika poduzeća u županijama Sjeverne i Panonske Hrvatske povećavaju se na 50 posto (za srednja se ta stopa povećava za 10 postotnih bodova, a za mala za 20 postotnih bodova) što je 25 postotnih bodova više nego po staroj statističkoj podjeli. Ova stopa za Jadransku Hrvatsku iznosi 40 posto, a za Grad Zagreb 35 posto.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori osmišljen je Indeks gospodarske snage županija, s ciljem njihova realnijeg rangiranja i promatranja njihova položaja u odnosu na prosjek RH. Indeks se računa kao zbroj ponderiranih indeksa osnovnih gospodarskih pokazatelja u trogodišnjim prosjecima te demografskih projekcija, nakon čega se provodi rangiranje dobivenih indeksa. Pritom indeksi gospodarske snage po županijama veći od 100 pokazuju da se županija nalazi iznad prosjeka RH, dok oni manji od 100 pokazuju da je županija ispod prosjeka RH. Višegodišnja izrada indeksa gospodarske snage županija omogućuje i usporedbu položaja županija po godinama, odnosno trendove kretanja gospodarstva pojedinih županija u odnosu na druge županije. Indeks obuhvaća sljedeće pokazatelje, pri čemu najveću težinu, odnosno ponder, u njegovu izračunu ima BDP po stanovniku, pa ukupni prihod poduzetnika po zaposlenom, prosječne neto plaće, konsolidirani financijski rezultat poslovanja poduzetnika po zaposlenom, prihod na inozemnom tržištu poduzetnika po zaposlenom, stopa nezaposlenosti te promjena broja stanovnika, zadnja procjena DZS-a u odnosu na popis 2011. godine.
Indeks gospodarske snage županija za 2021. godinu, koji uglavnom obuhvaća prosjek razdoblja 2018. do 2020., ali i nešto starije posljednje raspoložive podatke za BDP per capita, pokazuje da se samo šest županija nalazilo iznad prosječnog indeksa za RH, pri čemu je Grad Zagreb premašivao taj prosjek za visokih 54,6 posto. Istodobno se preostalih 15 županija nalazilo ispod prosjeka, pri čemu su zadnje četiri županije bile ispod 70 posto prosjeka RH. Međutim, indeks gospodarske snage za razliku od samog BDP-a pokazuje osjetno drukčiji poredak županija, odnosno među zadnje četiri županije nalaze se dvije s područja Slavonije, a među županijama s najnižim indeksom našla se i jedna s područja Jadranske Hrvatske.
Poredak županija prema odabranim pokazateljima i HGK-ovom Indeksu gospodarske snage županija
U usporedbi s prethodnim godinama ipak se osjetno povećao broj županija iznad prosjeka za RH; u prvim izračunima iznad prosjeka bile su samo tri županije, a posljednje tri godine četiri. Točnije, ove godine su se malobrojnom društvu priključile Zagrebačka i Međimurska županija. Najveći broj županija je zadržao jednake pozicije kao i prošle godine, ali je ovogodišnji indeks ipak pokazao specifični utjecaj pandemije koronavirusa i znatno slabijih ostvarenja u turizmu na županije Jadranske Hrvatske. Točnije, kod svih županija Jadranske Hrvatske pao je indeks u odnosu na prosjek RH, u usporedbi s prošlogodišnjim indeksom gospodarske snage. Najveći pad indeksa zabilježen je kod Istarske županije, sa 127,3 na 115,9, ali je ona ipak zadržala drugo
mjesto u poretku županija, dok je istodobno nešto manji pad indeksa doveo do znatnog pada Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije na ljestvici županija. Točnije, Šibensko-kninska županija pala je za čak pet mjesta, na predzadnje mjesto u poretku, a Dubrovačko-neretvanska županija za četiri. Najveći utjecaj na njihov pad imao je konsolidirani gubitak poslovanja poduzetnika u 2020. godini pretežno izazvan pandemijom, a kod Šibensko-kninske županije i u 2018. godini, kada je na negativan rezultat poslovanja najviše utjecao rezultat društva TLM Aluminium u stečaju.
Od ostalih podataka, zanimljiv je da je najveći godišnji rast broja diplomiranih studenata (iznad 10 posto) zabilježen je u Brodsko-posavskoj županiji i Gradu Zagrebu, a Grad Zagreb ostaje županija gdje diplomira više od petine studenata. (L.K.)
