Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su na kraju ožujka u RH, nakon Zagreba, najviše trgovačkih društava imale Splitsko-dalmatinska županija, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka i Osječko-baranjska županija. Najveći broj obrta i slobodnih zanimanja imala je Splitsko-dalmatinska županija, koja je ujedno imala i najveći rast broja trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja u tri mjeseca. U odnosu na broj stanovnika, prema našoj računici, najveći broj trgovačkih društava bio je u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Međimurskoj županiji. 

Prema podacima DZS-a ukupno je registrirano na kraju ožujka bilo 328.128 pravnih osoba, od čega je 143.097 bilo aktivno, dok je aktivnih trgovačkih društava bilo 142.404. To je gotovo 3.800 više trgovačkih društava nego na kraju prošle godine, dok je broj obrta i slobodnih zanimanja povećan za nešto iznad 800 u ta tri mjeseca. Ukupno je bilo 92.133 obrta i slobodnih zanimanja na kraju ožujka.

Podaci o strukturi poslovnih subjekata prema djelatnostima pokazuju da je više od polovice registriranih i aktivnih subjekata zastupljeno u četiri područja djelatnosti: Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla, s udjelom registriranih od 17,4% i aktivnih od 15,3%, Prerađivačka industrija, s udjelom registriranih od 7,8% i aktivnih od 8,9%, Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, s udjelom registriranih od 10,3% i aktivnih od 12,8%, te Ostale uslužne djelatnosti, s udjelom registriranih od 15,8% i aktivnih od 13%.

Podaci o teritorijalnoj raspoređenosti poslovnih subjekata na županijskoj razini pokazuju da je nešto manje od jedne trećine ukupno registriranih poslovnih subjekata (pravnih osoba) smješteno u Gradu Zagrebu. Udio Grada Zagreba za subjekte obrta i slobodnih zanimanja bitno je manji i iznosi 20%. Splitsko-dalmatinska županija na drugom je mjestu po brojnosti registriranih pravnih i fizičkih osoba, s udjelom od 10,4% pravnih osoba i 13,7% fizičkih osoba. Tri županije imaju više od 5% udjela registriranih pravnih osoba: Primorsko-goranska (8,4%), Istarska (7,5%) i Zagrebačka (6,4%). Isti je redoslijed tih županija i u broju fizičkih osoba.

Najviše aktivnih trgovačkih društava imao je također Grad Zagreb, pa Splitsko-dalmatinska županija, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka i Osječko-baranjska županija. Najveći broj obrta i slobodnih zanimanja imala je također Splitsko-dalmatinska županija, a potom je poredak isti kao i kod broja tvrtki – PGŽ, IŽ, ZGŽ i OBŽ.

Na kraju 2022. godine odnos veličina broja tvrtki po županijama bila je ista kao i na kraju ožujka. Kako smo tada izračunali, u odnosu na broj stanovnika, najveći broj tvrtki bio je u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Međimurskoj županiji. Kod obrta i slobodnih zanimanja na 1.000 stanovnika, umjesto Međimurske, u vodećih pet je lani bila Zadarska županija.

U odnosu na kraj prošle godine, početkom godine, kako pokazuju podaci DZS-a, povećan je broj trgovačkih društava kao i obrta i slobodnih zanimanja. Primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji broj tvrtki povećan je s 14.836 na 15.277, odnosno za oko 550, a obrta i slobodnih zanimanja s 12.209 na 12.605 tj. za oko 400. U Primorsko-goranskoj županiji broj trgovačkih društava povećan je s 11.487 na 11.804, tj. za preko 300, a obrta i slobodnih zanimanja s 9.437 na 9.620, tj. za gotovo 200. U Istarskoj županiji broj trgovačkih društava porastao je na 11.191 s 10.916 koliko ih je bilo na kraju prosinca 2022., tj. za oko 270, dok je broj obrta i slobodnih zanimanja na kraju ožujka bio 8.028, a na kraju prosinca 7.959. U Osječko-baranjskoj nešto je smanjen broj obrta i slobodnih zanimanja, ali je broj trgovačkih društava povećan s 5.861 na 6.018 u tri mjeseca. U Zadarskoj županiji broj aktivnih trgovačkih društava povećan je za oko 200, u Varaždinskoj županiji broj aktivnih trgovačkih društava bio je veći za oko 100 u tri mjeseca, u Međimurskoj, Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Šibensko-kninskoj županiji broj trgovačkih društava bio je veći za gotovo 80, za oko 70 u Sisačko-moslavačkoj, za oko 60 u Krapinsko-zagorskoj i Karlovačkoj županiji…

STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA PO ŽUPANIJAMA, STANJE 31. OŽUJKA 2023.

Od početka godine počele su i objave o potporama za poduzetnike i obrtnike za 2023. godinu koji se dodjeljuju iz županijskih proračuna.

Primorsko-goranska županija raspisala je Javni poziv poduzetnicima za dodjelu potpora male vrijednosti iz “Programa mjera za razvoj poduzetništva Primorsko-goranske županije za razdoblje 2022.-2025.” u 2023. godini. Riječ je o novom županijskom programu vrijednom 827 tisuća eura, a zaključkom Skupštine, 400 tisuća eura namijenjeno je poduzetnicima u Gorskom kotaru. Potpora se odobrava u 80 postotnom iznosu prihvatljivih troškova, a najviše do 3.000 eura za financiranje dokumentacije za obnovljive izvore energije, 10.000 eura za nabavku opreme u prerađivačkoj industriji i do 8.000 eura za potporu novoosnovanim tvrtkama i obrtima na području Gorskog kotara i otoka.

Istarska županija je početkom ove godine dodijelila sredstva na temelju lani raspisana dva javna poziva za potpore gospodarstvu. Ukupno je dodijeljeno gotovo 190 tisuća eura.

„U posljednje vrijeme učestalo se priča o potrebi ulaganja u IKT sektor i digitalnu transformaciju, a Istarska županija je putem ova dva javna poziva željela pružiti i konkretnu, financijsku potporu gospodarstvu. Želimo poticati konkurentnost istarskog gospodarstva te biti regija koja svoj daljnji razvoj koncipira na modernoj industriji temeljenoj na znanju i inovacijama“, istaknuo je tada župan Boris Miletić.

Prvi Javni poziv odnosio se na dodjelu potpora za poticanje konkurentnosti i razvoja IKT sektora, a drugi za poticanje digitalne transformacije malih i srednjih poduzetnika.

Krapinsko-zagorska županija izdala je 5 građevinskih dozvola velikim tvrtkama koje će ući u velike investicije, što će donijeti novo zapošljavanje, a tri su sada u fazi projektiranja i pripreme dokumentacije i kojima će se  izdati građevinska dozvola u lipnju ili srpnju ove godine te će te investicije krenuti na kasnu jesen ili rano proljeće iduće godine, najavio je početkom godine župan Željko Kolar.

Za 2023. godinu planira se izdvajanje od 1,1 milijun eura za gospodarstvo.

Na od potresa stradalom području Sisačko-moslavačke županije s pomoći se uključila država.

Svaka novootvorena tvrtka koja se otvori na području Sisačko-moslavačke županije dobije 15 tisuća eura za pokretanje poslovanja od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i dodatno 7 tisuća eura ukoliko su se preselili iz drugih dijelova Hrvatske i promijenili prebivalište. Na snazi su i mjere za zapošljavanje na području SMŽ koje omogućavaju poslodavcima da zaposle osobe i za njih ostvare bespovratno ukupni trošak plaće za 12 mjeseci. Kroz potpore za samozapošljavanje HZZ-a lani je odobreno 226 potpora, preklani 321, u 2020. 231…

U veljači su u Petrinji uručeni ugovori petrinjskim poduzetnicima ukupne vrijednosti 15,5 milijuna eura za razvoj poduzetništva na potresom pogođenom području. Kroz nove mjere politike zapošljavanja za područje Županije iz državnog proračuna u ovoj godini osigurano je dodatnih 6 milijuna eura.

Osječko-baranjska županija godinama osigurava beskamatne kredite, a kreditni potencijal iznosio je lani 90 milijuna kuna za skoro 30 mjera poticanja poduzetništva za što je osigurano 7,5 milijuna kuna. Županija također pomaže nezaposlenim osobama, i to kroz projekte poticanja zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba, zapošljavanje za deficitarna zanimanje i za ciljane skupine, dok zaposlenim osobama Županija subvencionira kamatu za kupuju nekretninu na području županije (kamata je bila već od 0,08%, a kreditni potencijal ove je godine povećan s 20 na 30 tisuća eura. Potpisan je ugovor s 22 JLS-a, a sa subvencioniranjem kamate s 2 postotna boda, za korisnike je kamata već od 0,78 %.

U cilju poticanja “start-up” poduzetnika, pa i osoba koje imaju ideju o proizvodu ili usluzi kojom tek razmišljaju o ulasku u svijet poduzetništva, Osječko-baranjska županija od 2006. godine provodi projekt “Najbolja poduzetnička ideja”. Program usavršavanja managera – PUMA Hrvatske udruge poslodavaca provodi se od 1996. godine u Županiji.

Virovitičko-podravska županija ove godine kroz Program potpora za mikro i male poduzetnike izdvaja 132,7 tisuća eura, za Mrežu inkubatora  149 tisuća eura, a za VIP Start UP mrežu dodatnih 13,3 tisuće eura…

Virovitičko-podravska županija je i u 2023. godini u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) osigurala financijska sredstva za subvenciju kamate na poduzetničke kredite za sva trgovačka društva, obrte, fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), zadruge i ustanove koje ulažu na području Županije neovisno o sjedištu, odnosno prebivalištu, kao prihvatljive korisnike da sudjeluju u programu “Poduzetništvo mladih, žena i početnika”. S ciljem poticanja poduzetništva na području Županije, kreditna sredstva za korisnike kredita osigurat će HBOR izravno ili posredstvom poslovnih banaka, a sredstva subvencije kamate u visini do 2 posto korisnicima kredita će osigurati Županija koja je za navedeno u 2023. planirala izdvojiti 13,3 tisuće eura.

Kreditna sredstva namijenjena su za ulaganja u osnovna sredstva (materijalnu i nematerijalnu imovinu) s ciljem pokretanja poslovanja, modernizacije poslovanja, uvođenja novih tehnologija, povećanja kapaciteta, uključujući i turističke, razvoja i uvođenja novih proizvoda ili usluga, poticanja novog zapošljavanja, te obrtna sredstva najviše do 30 % ugovorenog iznosa kredita.

I ove godine daju se i potpore za tradicijske obrte. (L. Kiseljak)