Međimurska i Osječko-baranjska županija imale su u 2021. godini najveći udjel izdvojenih sredstva iz proračuna za kulturu, a vodeće su i bile u odnosu na ostale županije i po izdvajanju za kulturu po stanovniku. Gleda li se izdvajanje u odnosu na broj stanovnika slijede Zadarska, Istarska i Brodsko-posavska županija. Prema udjelu iz proračuna slijede Primorsko-goranska, Istarska i Zadarska županija. U odnosu na 2020. godinu u apsolutnom iznosu najviše su sredstva za kulturu povećale Brodsko-posavska i Splitsko-dalmatinska županija, a u relativnom Zagrebačka županija. Pokazala je to naša analiza napravljena iz podataka konsolidiranih proračuna županija za 2021. godinu.
Velika šansa za ulaganja u kulturu će i u sljedećem razdoblju biti EU sredstva. Tako će kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti biti na raspolaganju 936 milijuna kuna – za razvoj otpornog kulturnog i kreativnog sektora, uspostava digitalne infrastrukture izradom sustava konzervatorskih podloga, energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra te unaprjeđenje digitalne infrastrukture i usluga javnog sektora razvojem nacionalnog arhivskog informacijskog sustava i jačanjem nacionalne mreže arhiva. Kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija ukupne vrijednosti 80 milijuna eura financirat će se obnova temeljne kulturne infrastrukture s ciljem energetske obnove, digitalizacije i prilagodbe prostora potrebama osoba s invaliditetom. Nastavljaju se i projekti obnove nakon potresa te završetak i otvaranje niza investicijskih projekata.
Uz dostupna europska sredstva županije u svojim proračunima osiguravaju sredstva za različite manifestacije, festivale, knjižnice, muzeje… Prema dosadašnjim objavama za programe i projekte za ovu godinu, vidljivo je da su županije povećala sredstva u odnosu na lani.
Također, uz EU sredstva daju i svoje učešće, a proteklih godina najznačajnije su obnove velikih turističko-kulturnih atrakcija, kao što su projekti Putovima Frankopana, Riznica Međimurja, Dodir civilizacije ili Kuća kaštela.
Uglavnom, puno se ulaže u obnovu kulturne baštine, kulturnih centara, promicanje čitanja, muzeje, digitalizaciju…, a što potvrđuju nekoliko puta povećana izdvajanja za kulturu posljednjih godina u pojedinim županijama koje su povukle EU novac.
Što se tiče proračunskih izdvajanja za kulturu, najčešće iznose do 1 posto proračuna, u 2021. dvije županije imale su udjel veći od 1 posto i jedna preko 2 posto.
Međimurska županija izdvojila je u 2021. godinu najviše po stanovniku za kulturu iz proračuna, 195,47 kuna, odnosno 2,54 posto, a slijedi Osječko-baranjska županija s izdvojenih 76,47 kuna po stanovniku, odnosno 1,38 posto iz proračuna. Zadarska županija je po stanovniku izdvojila 75,38 kuna, Istarska 74 kune i Brodsko-posavska 66,38 kuna. Prema udjelu iz proračuna slijedi Primorsko-goranska županija s izdvojenih 1,17 posto, Istarska s 0,93 posto i Zadarska s 0,87 posto. U odnosu na 2020. godinu u apsolutnom iznosu najviše je sredstva za kulturu povećala Brodsko-posavska županija, za gotovo 3,5 milijuna kuna, Splitsko-dalmatinska za 2,6 milijuna, Zagrebačka za 2,3 milijuna, Zadarska za 2,2 milijuna i Istarska za 641 tisuću kuna. U postotnom iznosu, najveći je rast bio kod Zagrebačke županije, za 148,18 posto, Brodsko-posavskoj za 67,07 posto, Splitsko-dalmatinskoj za 47,01 posto, Karlovačkoj za 46,97 posto i Vukovarsko-srijemskoj za 27,62 posto.
Međimurska županija izdvojila je u 2021. godinu najviše po stanovniku za kulturu iz proračuna, 195,47 kuna, odnosno 2,54 posto, što ju je također svrstalo u vrh u odnosu na ostale županije.
‘Iza prvog mjesta na ljestvici stoji predan rad i precizno proračunsko planiranje kao te veliki napor uložen u pripremu dokumentacije, koji je potom nagrađen sredstvima iz europskih fondova.’ – komentiraju u Županiji i podsjećaju na najvažnije projekte.
Godinu 2021. obilježio je završetak najvećeg ulaganja u kulturu Međimurja ikada: u ljeto te godine otvoren je novi Muzej nematerijalne baštine – Riznica Međimurja, odnosno dovršen projekt kojim je revitalizirana fortifikacija Staroga grada u Čakovcu. Utvrda je obnovljena i revitalizirana ulaganjem koje je premašilo 45 milijuna kuna, od čega je 85% sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoja, a ostatak iznosa sufinancirala je Međimurska županija. Riznica Međimurja krajem 2022. godine dobiva najvišu nagradu struke u Hrvatskoj kada ju je Hrvatsko muzejsko društvo proglasilo najboljim stalnim postavom u 2021. godini. Postav Riznice Međimurja sadrži inovativna tehnološka rješenja te je priča o povijesnom i etnografskom blagu koje naš kraj baštini svakom posjetitelju izvor ushita.
Priču o ulaganju u najvrjedniji spomenik kulture – Stari grad u Čakovcu – Međimurska županija nastavila je već početkom ove godine sklapanjem novog ugovora o konstrukcijskoj obnovi palače Zrinskih. Radovi će obuhvatiti konstruktivnu obnovu sjeveroistočnog i sjeverozapadnog krila palače, a u sanaciju će biti uloženo 2.732.837 eura. Završetak radova koji će podrazumijevati i uređenje okoliša te parkirališta očekuje se početkom ljeta ove godine. Radovi se u cijelosti financiraju iz Fonda solidarnosti Europske unije te se izvode u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Varaždinu.
Uz kontinuiranu potporu koju Međimurska županija pruža udrugama koje djeluju na području kulture, našim vrijednim čuvarima baštine, ponosno podržavamo i manifestacije kojima se glas o kulturi Međimurja nadaleko pronosi. Među njima svakako je Božićni koncert u Nedelišću koji živi već 23 godine i koji je kvalitetom odavno nadmašio slične sadržaje iz mnogo većih europskih sredina od naše.
Čakovečki Ogranak Matice hrvatske najaktivniji je u Hrvatskoj što nam je također na ponos. Stalno podupiremo nakladništvo našega Ogranka, djelatnost koja je iznjedrila najviše nagrade te su krajem 2022. – po treći puta – nagrađeni Zlatnom poveljom Matice hrvatske za knjigu Ignacija Aurelija Fesslera „Tri prijatelja iz Novog Zrina – roman iz doba hrvatskoga bana Nikole VII. Zrinskoga“, tiskanu u sklopu Bibliothece Murodravana koju je 2016. Ogranak osnovao uz podršku Međimurske županije.
Bibliotheca Murodravana je utemeljena sa željom objavljivanja djela važnih za kulturnu povijest Međimurja. Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu i Međimurska županija zajedničkim nastojanjima žele predstaviti relevantne tekstove, istraživanja i zapise vezane uz široj javnosti manje poznate detalje te povijesti. Bibliotheca Murodravana snažan je iskorak u istraživanju i publiciranju djela koja osvjetljuju turbulentna razdoblja naše drevne i recentne kulturne povijesti.
Ulaganja u kulturu u razvojnoj strategiji Međimurske županije neodvojiva su od ulaganja u turističke potencijale. U narednom razdoblju slijede realizacije sadržaja koji će kulturu i povijesno nasljeđe Međimurja prikazati u punom sjaju pomno osmišljenim sadržajima turističke ponude. Slijedi nam revitalizacija Feštetićeva kaštela u Pribislavcu, jednog od najočuvanijih dvoraca sjeverozapadne Hrvatske, kojem ćemo dati atraktivne, suvremene sadržaje. Nastavljamo razvijati mrežu Ekomuzeja Međimurje malo, inovativne platforme koja umrežuje 30 baštinskih lokaliteta diljem našega kraja. Neki lokaliteti su već u pripremi poput palače međimurske popevke u Donjoj Dubravi, centra cekera u Nedelišću, svjetskog centra pušipela i centra sv. Jeronima u Štrigovi, zatim centra zlatarenja u Donjem Vidovcu, centra za interpretaciju rudarske baštine u Murskom Središću, Centra Halicanum Sv. Martin na Muri, interpretacijskog centra Drava u Prelogu, nekropole pod tumulima u Goričanu, te svjetskog centra dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu, dok su sadržaji za još čitav niz lokaliteta u fazi razrade.
Brodsko-posavska županija najviše je povećala izdvajanja za kulturu u 2021. godinu u odnosu na 2020. godinu, za 3.471.500 kuna, a bila je i u top pet županija po izdvojenim sredstvima po stanovniku, 66,38 kuna.
Programom javnih potreba u kulturi za 2021. godinu u Proračunu Brodsko-posavske županije osiguran su sredstva u iznosu od 7,5 milijuna kuna za sufinanciranje rada ustanova u kulturi kojima je osnivač ili suosnivač Brodsko-posavska županija i to: Muzej Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, Spomen galerija Ivana Meštrovića u Vrpolju i Hrvatski institut za povijest – Podružnica za Povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom. Županija je također pratila i sufinancirala aktivnosti u kulturi koje su od posebnog značaja za Brodsko-posavsku županiju, ustanove, udruge i pojedince koji pod stručnim vodstvom okupljaju veći broj članova s dugom tradicijom i uspješnim nastupima, programe i manifestacije, izdavačku i knjižničnu djelatnost, ulaganja u zaštitu spomeničke baštine i vjerskih objekata, potpore medijima, te nastavak radova na rekonstrukciji zgrade Muzeja Brodskog Posavlja. U 2022.godini Županija je započela izradu projektno-tehničke dokumentacije za realizaciju projekta Kulturno obrazovna zona za djecu i mlade-Šištat . Za sve navedene aktivnosti u 2022. godini županija je izdvojila gotovo 9,2 milijuna kuna.
Osječko-baranjska županija izdvojila je u 2021. godini 76,47 kuna po stanovniku za kulturu, odnosno 1,38 posto udjela iz proračuna, a što ju je svrstalo na drugu poziciju među županijama.
Osječko-baranjska županija je gotovo 30 godina bila jedina hrvatska županija koja je (su)osnivač nacionalnog kazališta, što je samo prošle godine značilo izdvajanje oko 13 milijuna kuna iz županijskog proračuna za tu namjenu. No, u rujnu prošle godine Županijska skupština je donijela o Odluku o prijenosu osnivačkih prava Osječko-baranjske županije nad Hrvatskim narodnim kazalištem na Grad Osijek, i to bez naknade. Istina, prijelaz će biti postupan, tijekom tri godine financijske obveze će se smanjivati da bi 2026. godine prestala obveza sufinanciranja.
Upravo osnivačka prava nad HNK-a znatno su limitirala financijski odnos Županije prema djelatnostima i ustanovama u kulturi. Županija pak ostaje osnivač Muzeja likovnih umjetnosti Osijek, jedne od najznačajnijih hrvatskih muzejskih institucija u grupi specijalnih umjetničkih muzeja, te – uz redovite aktivnosti – aktivno sudjeluje i u pripremi projekta njegove rekonstrukcije korištenjem sredstava iz fondova Europske unije.
Osječko-baranjska županija, naravno, prati niz kvalitetnih kulturnih sadržaja koje provode umjetničke organizacije, udruge, ustanove kulture, pojedinci i druge pravne osobe iz područja kulture. Polazna točka u tomu su njihovi programi koje Županija prati na temelju Odluku o financiranju javnih potreba u kulturi odnosno posebnim ugovorima, programima, projektima i aktivnostima koje udovoljavaju utvrđenim uvjetima i kriterijima.
Županija redovito objavljuje javne poziv za kulturu na koji se mogu javiti sve pravne i fizičke osobe kojima je kultura područje djelovanja, a u pravilu svake godine više od 250 kulturnih subjekata aplicira svoje programe ili projekte. Županija također sufinancira manifestacije i memorijale koji se tradicionalno održavaju te doprinose očuvanju kulturnog identiteta cijele Osječko-baranjske županije. To su Festival hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku, Tamburaški orkestar Osječko-baranjske županije, Đakovački vezovi, Tamburaško društvo “Dora Pejačević” Našice, Memorijal “Franjo Krežma” koji se izmjenjuje s memorijalom “Darko Lukić”, Glazbena srijeda, Strossmayerovi dani i drugi.
Županija svake godine sufinancira i znanstvene jedinice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku i Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu s kojima ima sklopljene ugovore o 10-godišnjoj suradnji koje su unatoč otežanim uvjetima održavanja planiranih programa bili aktivni.
Istarska županija izdvojila je u 2021. godini 74 kune po stanovniku za kulturu, odnosno 0,93 posto udjela iz proračuna. Iznos od 14,4 milijuna kuna bio je 641.216 kuna veći u odnosu na godinu prije, pa je i po kriteriju rasta u vodećih pet županija.
Temeljem Javnog poziva za financiranje javnih potreba u kulturi, u veljači su potpisani prvi ugovori s osam ustanova za 16 programa i projekta. Župan Boris Miletić je tom prilikom izrazio zadovoljstvo što je Županija, nakon dvije pandemijske godine, bila u mogućnosti povećati sredstva za javne potrebe u kulturi i to za 19,16 %, tako da je u 2023. godini za navedenu namjenu osigurano ukupno gotovo 616,6 tisuća eura. Tako su Pučkom otvorenom učilištu Grada Rovinja-Rovigno odobrena dva programa (XXVII. Dani Antuna Šoljana i Glazbeni poučak), a Pučkom otvorenom učilištu Poreč njih pet (13. POREČDOX – Međunarodni festival dokumentarnog filma; Izložbe u Galeriji Zuccato; 51. Susret pjevačkih zborova „Naš kanat je lip“, 62. Koncerti u Eufrazijani i 63. Annale: između mojih udisaja).
Gradska knjižnica Pazin prijavila je dva projekta (Put – Tugomil Ujčić: Digitalizacija odabranih djela i Kuća za pisce / Hiža od besid); Gradska knjižnica Umag – Biblioteca civica Umago jedan (24. Forum Tomizza, a Sveučilište Jurja Dobrile u Puli – Sveučilišna knjižnica, također, dva (Zaštita dviju rijetkih knjiga iz zavičajne zbirke “Histrica” i Istarske novine online (INO) – Digitaliziranje starih istarskih novina, časopisa i godišnjaka).
Među korisnicima sredstava su i dva muzeja, točnije Muzej grada Umaga s dva projekta (Konzervatorsko-restauratorski radovi na arheološkom lokalitetu Sipar: FAZA XI-2023. i programu „Grue – edukativne radionice“), te Muzej grada Pazina s jednim (Mreža motovunskih susreta / Izložba i katalog izložbe). Mara d.o.o., pak, i u ovoj godini nastavlja s projektom XIIxII.
„Istarska županija – Regione Istriana veliku pozornost pridaje gradnji zavičajnog identiteta te su ulaganja u kulturu jedan od načina kojim želimo, uz suradnju s umjetnicima i kulturnim djelatnicima, sačuvati istarsku baštinu i tradiciju koristeći suvremene umjetničke izričaje. Time želimo mlade generacije upoznati s ogromnim kulturnim bogatstvom Istre koje ih okružuje, a kojeg ponekad ne primjećuju u dovoljnoj mjeri ili ga smatraju datošću koja je nepromjenjiva. Zato iz godine u godinu povećavamo ulaganja u kulturnu infrastrukturu, produkciju i manifestacije posebice kako bi kvaliteta svakodnevnog života, čiji je kultura jedan od stupova, i dalje rasla i kako bi time doprinijeli ugodnom životu Istrijana i njihovih gostiju“. – rekao nam je pročelnik za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica.
Lani je na Trgu svetog Martina u Momjanu otvorena „Kuća kaštela – Casa dei Castelli”, projekt Istarske županije i Grada Buja realiziran uz potporu EU-a putem Programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014.-2020. Kuća kaštela ima tri etaže koje se sastoje od informativno-turističkog djela u sklopu kojeg su predstavljene poznate obitelji i proizvodi Momjanštine, radnog prostora u kojem će gostovati znanstvenici i umjetnici te izložbe posvećene Momjanu i njegovim žiteljima.
Kako se pak navodi u prijedlogu ovogodišnjeg proračuna, uvodi se Istarski filmski fond vrijedan gotovo 20 tisuća eura, putem kojeg će se sufinancirati filmaši koji snimaju u Istri, a čime će se doprinijeti dodatnoj promociji regije. Očekuje se izdavanje kapitalnih djela poput Istarskog bibliografskog leksikona, Apostolskih vizitacija biskupa Augustina Valiera za Pulsku biskupiju iz 1580. godine i Umjetničkog blaga istarske crkve III. dio – Slikarstvo, kao i donošenje Plana razvoja kulture Istarske županije do 2027. godine. Povećana su sredstva za kulturu mladih s 25 tisuća na 40 tisuća eura kako bi potaknuli i naglasili važnost stvaranja novih generacija umjetnika i kulturnih djelatnika. Osigurano je preko 13 tisuća eura za Festival Melodije Istre i Kvarnera, u svrhu dodatne popularizacije etno glazbe na „istarskoj ljestvici“, koju je zapisao i fiksirao Ivan Matetić Ronjgov. Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, a koje čini osnovu navedene glazbe, upisano je na UNESCO reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Primorsko-goranska županija izdvojila je 1,17 posto iz proračuna za kulturu u 2021. godini.
Primorsko-goranska županije za ustanove u kulturi u 2023. godini osigurala je 2,2 milijuna eura i to 1,48 milijuna eura za PPMHP, 680 tisuća eura za Prirodoslovni muzej Rijeka i 146 tisuća eura za Ustanovu Ivan Matetić Ronjgov.
Na nedavnoj konferenciji za novinare ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Nikolina Radić Štivić kao najvažnije lanjske projekte istaknula je novi stalni postava Muzejske zbirke Kastavštine, obnovu povijesnih fontana s rokom završetka do ljeta 2023., daljnju digitalizaciju Muzeja te rad Građanskog muzejskog vijeća. Također, u 2022. godini PPMHP postao je jedan od nositelja kulturnog nematerijalnog dobra „Umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera“. Što se ove godine tiče, očekuju nas tri izložbe posvećene arheologiji, izložba Boćanje i boćarsko prigovaranje gostovat će u Sloveniji, a nastavljaju se i aktivnosti projekta Kulturno-turističke rute Putovima Frankopana.
Prirodoslovni muzej Rijeka posjetilo je skoro 22 tisuće posjetitelja. Kroz obradu građe zaposlenici su objavili čak 18 znanstvenih radova. Održano je devet izložbi i 283 radionice te je otvoren novi postav „Špilja“ u u Kaštelu Zrinski, izvijestila je ravnateljica Željka Modrić Surina. U 2023. godini Muzej nastavlja s nadopunjavanjem postava u Brodu na Kupi interaktivnom digitalnom igrom o goranskim rudama dok će se u Rijeci nadograditi postav „Akvarij“ izradom digitalnog periskopa. U planu je izložba o nastanku Jadranskog mora, predstavljanje nove zbirke nematerijalne prirodne baštine i uspostava banke sjemena kao nove muzejske zbirke, jedinstven u ovom dijelu Europe. Muzej planira i nove mrežne stranice i mobilnu aplikaciju za interaktivno audio vodstvo.
Ustanova Ivan Matetić Ronjgov tijekom prošle godine provodila je tradicionalne manifestacije poput „Matetićevi dani“. Digitalizirana je kompletna audio arhiva te je u tijeku objava na webu Ustanove zajedno sa ciklusom radio emisija o Matku Brajši Rašanu, Ivanu Matetiću Ronjgovu, Josipu Kaplanu i Slavku Zlatiću, rekao je ravnatelj Ustanove Darko Čargonja i dodao kako će se u 2023. održati 8. međunarodna kolonija umjetničke keramike u Ronjgima, a što se tiče novih projekata, očekuje nas dječji festival čakavske pjesme Čaraoke te izložba o ulozi tradicijske glazbe i folklora u nacionalnoj povijesti koja bi, nakon gostovanja, stalni dom imala u Ustanovi.
Zasigurno najznačajniji kulturno-turistički projekt je Kulturno turistička ruta Putovima Frankopana, koja je lani u našem izboru za najbolji EU projekt odnijela najviše glasova publike. Kroz projekt je obuhvaćeno 17 kaštela i dvoraca (Gradec, Krk, Nova Kraljevica, Stari grad Zrinskih u Kraljevici, Grobnik, Trsat, Bakar, Drivenik, Grižane, Bribir, Novi Vinodolski, Hreljin, Ledenice, Čabar, Severin na Kupi, Brod na Kupi i Stara Sušica) te 3 sakralna kompleksa (Franjevački samostan na Košljunu, Pavlinski samostan u Crikvenici i manastir Gomirje).
Zagrebačka županija imala je u postocima najveći rast izdvajanja za kulturu, 148,18 posto, a među vodećima je i po rastu u apsolutnoj brojci, 2.326.500 kuna na godišnjoj razini.
Zagrebačka županija kroz Program javnih potreba u kulturi kontinuirano potiče programe od važnosti na županijskoj i državnoj razini, one koji pridonose stvaranju povezanog i komplementarnog sustava u županiji, ali i one koji su u manjim sredinama glavni ili jedini nositelji kulturnog života, komentira Jadranka Dujić Frlan, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport, tehničku kulturu i civilno društvo.
Tako se kroz institucionalnu infrastrukturu (javne ustanove u kulturi i pučka otvorena učilišta) financira izdavačka djelatnost, knjižnična djelatnost u sklopu koje su osigurana sredstva za održavanje i opremanje bibliobusnih vozila te muzejska djelatnost s naglaskom na arheološko-istraživačkim i zaštitnim radovima. Također, kontinuirano se pruža pomoć u obnovi i zaštiti najznačajnijih kulturnih spomenika na svom području te zaštite na nekim drugim spomenicima (župne crkve, stari gradovi, kurije, kapele), a pomaže se obnova i očuvanje tradicijskih kuća.
Uz institucionaliziranu kulturu, Zagrebačka županija prepoznatljiva je po kulturno-umjetničkom amaterizmu koji se s oko 160 udruga iz područja kulture te broju članova koje okuplja ubraja u najbrojniju i najrašireniju kulturnu djelatnost na području Županije. Udruge u kulturi svojim djelovanjem razvijaju dostupnost kulture na području cijele Zagrebačke županije u cilju ostvarivanja najširih potreba u kulturi, te su se profilirale kao značajan čimbenik razvoja kulture, a njihovo djelovanje predstavlja okosnicu kulturnog života. Svojim djelovanjem razvijaju projekte, manifestacije i kulturne programe koji postojeću sredinu čine kulturno bogatijom i zanimljivijom.
Inače, krajem svake godine Zagrebačka županija objavljuje Javni poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za iduću godinu te je na taj način za 2023. godinu odobreno 190 programa koje će Županija sufinancirati s 277.453 eura. Tom iznosu se pribraja 126.090 eura za zaštitu spomenika, 119.450 eura za djelatnost Zajednice kulturno-umjetničkih udruga te 13.270 eura za ostale nepredviđene programe u kulturi čime ukupno izdvajanje za kulturu u Zagrebačkoj županiji u 2023. godini iznosi 536.263 eura.
Splitsko-dalmatinska županija izdvojila je u 2021. godini, u odnosu na 2020. godinu 2.638.679 kuna više novca, odnosno 47.01 posto više.
Splitsko-dalmatinska županija objavila je nedavno javni poziv za financiranje projekata, programa i aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2023. godini, odnosno kulture i kulturno-sportskih događanja memorijalno revijalnog karaktera. Sredstvima će se subvencionirati trgovačka društva i kulturne ustanove koje promiču djelatnost i projekte kulturnog stvaralaštva, sufinancirati programi ustanova koje se bave scenskom, koncertnom, filmskom i fotografskom djelatnošću, dat će se izravna pomoć gradovima i općinama u organiziranju kulturnog života i pomoć u organizaciji memorijalnih turnira kao
kulturnih događanja u lokalnim sredinama. U proračunu su osigurana sredstva od 155,5 tisuća eura.
Ujedno je objavljen i drugi javni poziv, koji se odnosi na opremanje ustanova u kulturi nužnu za provođenje kulturnih programa kao i programa i projekata dovođenja namjenskih prostora kulturnih ustanova u funkcionalno stanje. Osiguran je iznos od 26,5 tisuća eura.
Županija je i objavila natječaj za financiranje projekata, programa i aktivnosti iz područja kulture i kulturno sportskih događanja u 2023. godini, a namijenjen je za samostalne umjetnike, umjetničke organizacije, neprofitne organizacije, udruge građana i sportske udruge, isključivo za provedbu društvenih događanja memorijalno-revijalnog karaktera. Za dodjelu financijske potpore u proračunu su osigurana sredstva u ukupnom iznosu od 115.000 eura.
Neki dan je zamjenik župana Stipe Čogelja uručio plakete za izvrsnost interpretatorima baštine i zahvalnice pojedinim predstavnicima institucija iz kulturnog i turističkog sektora, u sklopu projekta Dalmacija storytelling destinacija. Radi se o projektu Splitsko-dalmatinske županije čiji je glavni cilj podizanje kvalitete kulturno- turističke ponude putem korištenja storytelling metode pri prezentaciji i interpretaciji baštine. Osim toga, cilj projekta je poticanje i doprinos cjelogodišnjem, “365” turizmu.
“Ovim projektom želimo dobiti dodatnu vrijednost našeg bogatstva i turističku ponudu dizati na još jednu veću razinu. Hvala svima koji su sudjelovali u aktivnostima i koji su se potrudili pripremiti i prezentirati svo bogatstvo kulturne i povijesne baštine koju imamo na području Splitsko-dalmatinske županije. Naš cilj je razvoj turizma kroz svih 365 dana u godini, a Dalmacija storytelling destinacija je projekt koji ima veliki udio u tome”, rekao je Stipe Čogelja.
Ukupno 40 interpretatora baštine provelo je 6 mjeseci kreirajući svoje kreativne ture.
Lani je nabavljen bibliobus u sklopu projekta „Za dobre vibre čitaj libre“, koji se financira iz Europske unije.
Karlovačka županija povećala je u 2021. godini izdvajanja za kulturu za 46,97 posto u odnosu na godinu ranije.
‘Iako Karlovačka Županija nije osnivač niti jedne od ustanova kulture na svom području, smatramo svojom obvezom podržati rad ustanova kojima su osnivači gradovi i općine, stoga financijski pomažemo programe kazališta, knjižnica, muzeja i drugih ustanova.’ – kažu u Županiji.
Nastavljaju kako su povećana izdvajanja za kulturu dio šire politike Županije kojom se nastoji odgovoriti na demografske izazove i omogućiti bolji standard života na čitavom području.
Rad ustanova kulture od iznimne je važnosti, budući da se time osigurava dostupnost kulturnih sadržaja kontinuirano tijekom godine, no jednako je važan i rad brojnih udruga koje iz godine u godinu prerastaju u sve važnije nositelje kvalitetnih kulturnih događanja. Posebna pozornost posvećuje se radu udruga u malim općinama i ruralnim sredinama, gdje su ove udruge jedini nositelji kulturne ponude. Sva sredstva dodjeljuju se putem javnog natječaja, a financijske potpore dodjeljuju se za aktivnosti i projekte ustanova i udruga koje obavljaju djelatnosti u kulturi.
Proračunska izdvajanja za kulturu konstantno se povećavaju od 2017. godine. U odnosu na 2017. godinu, ovogodišnji proračun za kulturu veći je za 37,11%! Jedina iznimka je 2020. godina, zbog epidemioloških ograničenja.
Jedan od zanimljivih programa koje provodimo kontinuirano već niz godina je – financiranje županijske pokretne knjižnice. Županija, naime, financira rad dvaju bibliobusa Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić, koji redovito obilaze sva naselja, vrtiće i škole u Karlovačkoj županiji. Na taj način knjige dođu u svaki kutak županije!
Osim toga, dodaju, aktivno podupiremo rad bibliobusne službe i nastojimo na svaki način poticati na čitanje. Stoga smo prošle godine učenike 2. razreda OŠ Katarine Zrinski iz Krnjaka, koji su u bibliobusu posudili najviše knjiga, nagradili izletom u Zagreb i posjetom Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Županija provodi i projekt Dodir civilizacija koji ima za cilj vrednovati kulturnu (frankopansku) baštinu i oživjeti devet starih gradova u Karlovačkoj županiji: Stari grad Bosiljevo (Bosiljevo), Stari grad Cetin (Cetingrad), Stari grad Dubovac (Karlovac), Stari grad Drežnik (Rakovica), Stari grad Ogulin (Ogulin), Stari grad Modruš (Josipdol), Stari grad Novigrad (Netretić), Stari grad Slunj (Slunj), Stari grad Ozalj (Ozalj) i objekt Bosanskog magazina u staroj karlovačkoj Zvijezdi te njima gospodariti u svrhu gospodarskog razvoja te u skladu s principima održivog razvoja.
Vukovarsko-srijemska županija povećala je u 2021. godini, u odnosu na godinu prije sredstva za kulturu za 27,62 posto.
U programu javnih potreba u kulturi Vukovarsko – srijemske županije, odnosno za kulturne programe ustanova i udruga u kulturi, u 2021. godini realizirano je 234.188,15€. Navedeni se iznos u sljedećoj, 2022. godini, povećao na 259.074,92€ što predstavlja rast od 24.886,77€ (11%) izdvojenih za ranije navedene potrebe. Trend rasta izdvojenih sredstava nastavlja se i u ovoj godini – ukupno predviđen iznos za kulturne programe ustanova i udruga u kulturi iznosi 272.214,48€ (rast od 13.139,56€ u odnosu na prošlu, odnosno 38.026,33€ na 2021. godinu).
Programi se najvećim dijelom financiraju putem Javnog poziva koji provodi Upravni odjel za turizam i kulturu, a na ovogodišnja financijska sredstva pretendira više od 150 korisnika s više od 240 prijavljenih programa.
Aktivnosti u kulturi svake se godine povećavaju, pa zajedničkim kontinuiranim radom odgovaramo na zahtjeve lokalnih udruga i ustanova. Zbog iznimnog bogatstva naše tradicijske kulture, najviše sredstava namijenjeno je manifestacijama toga područja. No, treba napomenuti kako ni ostala područja nisu zanemarena te se sufinanciraju javne potrebe u kulturi u sljedećim djelatnostima i područjima: arhivska djelatnost, muzejska djelatnost, knjižnična djelatnost, nakladnička i knjižarska djelatnost, audiovizualna djelatnost, dramska i plesna umjetnost, glazbena i glazbeno-scenska umjetnost, književnost, vizualne umjetnosti, kulturno-umjetnički amaterizam, međunarodna kulturna suradnja i mobilnost, tehnička kultura, kulturni programi nacionalnih manjina Vukovarsko-srijemske županije te brojna druga kulturna područja. (L.K.)
