Istarska županija uvjerljivi je lider po ulaganju u kulturu u prošloj godini – najviše je izdvojila po stanovniku, kao i prema udjelu iz proračuna te je imala najveći trend rasta izdvojenih sredstava. Među vodećima su još Osječko-baranjska, Primorsko-goranska, Zadarska, Međimurska županija, Splitsko-dalmatinska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija, pokazala je naša analiza napravljena iz podataka konsolidiranih proračuna, ujedno i konačnih iz podataka o izvršenju proračuna.
Kultura i turizam postaju sve jači oblik suradnje te je sve više projekata na tom području, krenuvši od projekta Putovima Frankopana, Kuće istarskih kaštela, početak obnove kaštela Contarini, utvrda Staroga grada u Čakovcu, Matulov grunt, Dodir civilizacije, Stari grad Modruš, Stari grad Cetin, Stari grad Slunj i Drežnik Grad, priprema se i projekt Kuća orgulja u Svetom Lovreču… Svi projekti zamah su dobili s europskim novcem.
Međutim, kultura ide i mnogo dalje. Upravo je ovih dana objavljen javni poziv za Kreativni inovativni laboratorij – međusektorska suradnja između audiovizualnog i drugih kulturnih i kreativnih sektora.
Županije potiču kulturno stvaralaštvo mladih, pomaže se organizaciji različitih manifestacija i festivala, podupire čitanje, daju se potpore tvrtkama u kulturi. Nedavno je ispred Međimurske županije umijeće izrade črnih pisanica i običaja sestrenja i bratimljenja u Donjoj Dubravi stavljeno na Listu zaštićenih nematerijalnih dobara.
Velika šansa za ulaganja u kulturu će i u sljedećem razdoblju biti EU sredstva, a posebno i NPOO koji ima na raspolaganju 936 milijuna kuna – za razvoj otpornog kulturnog i kreativnog sektora, uspostava digitalne infrastrukture izradom sustava konzervatorskih podloga, energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra te unaprjeđenje digitalne infrastrukture i usluga javnog sektora razvojem nacionalnog arhivskog informacijskog sustava i jačanjem nacionalne mreže arhiva. Kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija ukupne vrijednosti 80 milijuna eura financirat će se obnova temeljne kulturne infrastrukture s ciljem energetske obnove, digitalizacije i prilagodbe prostora potrebama osoba s invaliditetom. Nastavljaju se i projekti obnove nakon potresa te završetak i otvaranje niza investicijskih projekata.
Mi smo, kao i uvijek, analizirali proračunska izdvajanja županija i istražili tko je najviše ulagao u kulturu. Podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna pokazuju da su prošle godine samo tri županije za kulturu izdvojile više od 1 posto proračuna, a sredstva za kulturu u odnosu na godinu radnije povećalo je njih 13.
Istarska županija izdvojila je po stanovniku 120,01 kunu za kulturu u prošloj godini, Zadarska 89,44 kune, Osječko-baranjska 86,40 kuna, Primorsko-goranska 71,34 kune i Međimurska županija 65,73 kune. Gleda li se udjel iz proračuna, Istarska je izdvojila 1,52 posto, Osječko-baranjska 1,41 posto, Primorsko-goranska 1,25 posto, Zadarska 0,99 posto i Međimurska 0,81 posto. Najveći rast izdvajanja za kulturu u odnosu na 2021. godini imala je opet Istarska županija, za gotovo 9 milijuna kuna, Osječko-baranjska i Primorsko-goranska za 2,6 milijuna kuna, Zadarska za 2,2 milijuna i Splitsko-dalmatinska za 1,8 milijuna kuna. U postocima, najveći rast od 62,19 posto imala je Istarska županija, a slijedi Sisačko-moslavačka s rastom od 33,80 posto, Šibensko-kninska s rastom od 33,11 posto, za 30,86 posto sredstva je povećala Karlovačka županija, a za 25,65 posto Dubrovačko-neretvanska.
Istarska županija izdvojila je lani iz proračuna 1,52 posto sredstava za kulturu, po čemu je vodeća, isto kao i po udjelu izdvojenih sredstava po stanovniku, 120,01 kunu. U odnosu na ostale županije vodeća je bila i po rastu izdvajanja, gotovo 9 milijuna kuna više nego 2021. godine, odnosno 62,19 posto više.
Nacrt Strategije tj. Plana razvoja kulture u Istarskoj županiji je pripremljen, a sljedeći tjedan će o njemu ponovno raspraviti kulturna vijeća te usuglasiti konačni tekst dokumenta koji će potom koncem mjeseca biti upućen na javno savjetovanje u trajanju od 30 dana. Pri okončanju istoga, predviđeno je nekoliko okruglih stolova po istarskim gradovima da bi na kraju Prijedlog Strategije bio predstavljen Skupštini Istarske županije.
Povodom obilježavanja 30 godina od svog osnutka, Istarska županija je prije neki dan organizirala panel raspravu pod nazivom „Kultura – različitosti koje se dopunjuju: 30 godina razvitka kulture u Istarskoj županiji – Regione Istriana“.
„Mnogo je projekata koje smo realizirali svih ovih godina, a nedavno smo i potpisali sporazume o suradnji na projektu Kuća istarskih kaštela u Momjanu i na projektu Kuća freska u Draguću te Ugovor o realizaciji projekta „Izrada Oprtaljskog statuta“ u seriji „Kolana od statuti“. Pokrenuli smo mnoge kulturne manifestacije u manjim mjestima kako bi se i ona razvila i u tome smo uspjeli. Ono što moram istaknuti je kako razvoj neće stati, no ono na što moramo posebno paziti je da u tom razvoju ne izgubimo svoje posebnosti koje nas čine autentičnima“, kazala je tom prigodom zamjenica župana Acquavita.
Ljetos su dodijeljeni ugovori vrijedni 39,8 tisuća eura za poticanje stvaralaštva mladih u području kulture i umjetnosti Istarske županije. Riječ je o jedinstvenom natječaju te vrste, koji je lani pokrenut, a cilj mu je pružanje potpore mladim umjetnicima, udrugama i institucijama u kulturi.
„Jedan od prioriteta naše Kulturne strategije je upravo poticanje stvaralaštva mladih, ali i svih ostalih koji se bave umjetnošću i kulturom. U proračunu za 2023. godinu značajno smo povećali sredstva i to za čak 50 %, čime šaljemo jasnu poruku podrške mladima: budite i dalje aktivni, budite kreativni, radite ono što volite, a na javnom sektoru je da vam pruži financijsku podršku koja vam je potrebna“, poručio je tada župan Boris Miletić.
Ljetos je i potpisan ugovor o financiranju projektne dokumentacije za obnovu kaštela Contarini u Završju – Piemontu, a za što je iz županijskog proračuna osigurano 33,2 tisuće eura. Projekt obnove povijesnog kaštela Contarini u Završju je značajni projekt kojega vodi Općina Grožnjan, a u kojemu sudjeluje i kojega financijski podržava Istarska županija. Kaštel je sagrađen još u 12. stoljeću, a fasada na objektu je originalna. Plan obnove predviđa pretvaranje kaštela u multimedijalni, kulturni i muzejski centar.
Županijski pročelnik za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica podsjetio je nedavno na značaj projekta institucionalizacije zavičajne nastave, pokrenut 2014. godine: „Voljeti zavičaj uči se od malih nogu. To je važno iz više razloga, jer što više volimo svoje znat ćemo voljeti i tuđe, i samim time stvarati pozitivan odnos prema svakome. Uz obrazovni, to ima i odgojni karakter u stvaranju kompletne osobnosti, jer se na taj način opća kultura pojedinca podiže na višu razinu. A kada se to želi institucionalizirati, onda o zavičajnosti govorimo s dužnim poštovanjem“.
Nedavno su potpisani sporazumi i ugovori o suradnji na projektu Kuća istarskih kaštela u Momjanu, Sporazumu o suradnji na projektu Kuća freska u Draguću te Ugovoru o realizaciji projekta „Izrada Oprtaljskog statuta“ u seriji „Kolana od statuti“.
Kako je tada istaknuo pročelnik Torbica, Europska unija u svojim novim programima posebno ističe važnost kulture u zajednici, a to je upravo i ono što je cilj Istarske županije. Iz tog su razloga, dodao je, otvoreni i informativni centri, odnosno Kuća kaštela, Kuća fresaka, Hiža od besid, Centar za nematerijalnu kulturu Istre i Mediteranski plesni centar.
Sporazum o suradnji za Kuću istarskih kaštela u Momjanu je četverostran, a uključuje Istarsku županiju, Grad Buje, TZ grada Buje i Povijesni i pomorski muzej Istre. Isto tako, Sporazum koji se odnosi na Kuću fresaka u Draguću obuhvaća i Županiju i Općinu, ali i Turističku zajednicu Središnje Istre i PPMI.
U sljedećem razdoblju u planu je novi projekt – Kuća orgulja u Svetom Lovreču.
Ovih dana predstavljena je knjiga „Čarobna Istra“ – originalan spoj priča o jedanaest istarskih kaštela i isto toliko starih istarskih predaja i priča o mitološkim stvorenjima: o vilama, štrigama i štrigunima, divovima, vukodlacima, krsnicima, o orku, mori, duhovini, macmolićima i švaržićima, koji jednako kao i materijalna baština čuvaju povijest i tradiciju Istarskog poluotoka.
Osječko-baranjska županija izdvojila je lani za kulturu po stanovniku 89,44 kune, odnosno 1,41 posto proračuna, a u godinu dana povećala sredstva za 2,6 milijuna kuna.
Osječko-baranjska županija je gotovo 30 godina bila jedina hrvatska županija koja je (su)osnivač nacionalnog kazališta, što je samo prošle godine značilo izdvajanje oko 13 milijuna kuna iz županijskog proračuna za tu namjenu. No, u rujnu prošle godine Županijska skupština je donijela o Odluku o prijenosu osnivačkih prava Osječko-baranjske županije nad Hrvatskim narodnim kazalištem na Grad Osijek, i to bez naknade. Istina, prijelaz će biti postupan, tijekom tri godine financijske obveze će se smanjivati da bi 2026. godine prestala obveza sufinanciranja. Osnivačka prava nad HNK-a znatno su limitirala financijski odnos Županije prema djelatnostima i ustanovama u kulturi. Županija pak ostaje osnivač Muzeja likovnih umjetnosti Osijek, jedne od najznačajnijih hrvatskih muzejskih institucija u grupi specijalnih umjetničkih muzeja, te – uz redovite aktivnosti – aktivno sudjeluje i u pripremi projekta njegove rekonstrukcije korištenjem sredstava iz fondova Europske unije.
Početkom godine donesena je odluka o raspodjeli 221.000 eura kojima se sufinancira 173 programa i projekata ustanova, udruga, umjetničkih organizacija i pojedinaca koji svojom djelatnošću doprinose razvoju kulture na području cijele Osječko-baranjske županije.
Javnim pozivom obuhvaćena su bila programska područja: djelatnost zaštite, očuvanja i održivog upravljanja kulturnom baštinom, knjižnična, nakladnička i knjižarska djelatnost, muzejska i arhivska djelatnost, glazbena i glazbeno-scenska umjetnost, dramska i plesna umjetnost, vizualna umjetnost i audiovizualna djelatnost, interdisciplinarna i nova umjetnička i kulturna praksa i međunarodna kulturna suradnja i mobilnost.
Županija redovito objavljuje javne poziv za kulturu, a u pravilu svake godine više od 250 kulturnih subjekata aplicira svoje programe ili projekte. Županija također sufinancira manifestacije i memorijale koji se tradicionalno održavaju te doprinose očuvanju kulturnog identiteta cijele Osječko-baranjske županije. To su Festival hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku, Tamburaški orkestar Osječko-baranjske županije, Đakovački vezovi, Tamburaško društvo “Dora Pejačević” Našice, Memorijal “Franjo Krežma” koji se izmjenjuje s memorijalom “Darko Lukić”, Glazbena srijeda, Strossmayerovi dani i drugi.
Županija svake godine sufinancira i znanstvene jedinice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku i Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu s kojima ima sklopljene ugovore o 10-godišnjoj suradnji koje su unatoč otežanim uvjetima održavanja planiranih programa bili aktivni.
Primorsko-goranska županija izdvojila je lani za kulturu 71,34 kune po stanovniku, odnosno 1,25 posto proračunskog udjela te je povećala sredstva na godišnjoj razini za 2,6 milijuna kuna.
Putem javnih potreba u kulturi Županija sufinancira programe ustanova u kulturi kojima nije osnivač, ali programskom djelatnošću imaju značenje za cijelu Županiju i šire (Hrvatsko narodno kazalište I. pl. Zajca, Gradsko kazalište lutaka, Muzej grada Rijeke, Gradska knjižnica Rijeka, Art kino…) te sadržaje koji su od posebnog značaja za Županiju ili lokalnu zajednicu, a koji provode ustanove u kulturi, udruge ili ostale neprofitne organizacije. Sufinanciraju se i kulturne manifestacije u funkciji promocije lokalne zajednice i turizma, kao što su Ljetne priredbe Krk, Goranovo proljeće, Kastafsko kulturno leto, Lubeničke glazbene večeri, Osorske glazbene večeri, Rapske glazbene večeri, Međunarodni festival malih scena, Liburnia jazz, i sl. Praćeni su i muzejski, galerijski i likovni programi u realizaciji strukovnih i drugih udruga, pomagani su razni glazbeni programi i sufinancirani kazališno-scenski programi amaterskih kazališta i udruga. Posebno je značenje dano programima katedri čakavskih sabora kojima se putem literarne, glazbene i izdavačke djelatnosti njeguje i vrednuje autohtoni izričaj, posebno prepoznatljiv i vrijedan na prostoru Županije, radi očuvanja i razvoja domaće čakavštine i prenošenja kulturnog nasljeđa budućim naraštajima. Također, sufinanciraju se i programi koji doprinose razvoju publike te programi namijenjeni djeci školske dobi koji se izvode u školama kojima je osnivač Županija. U 2024. javne potrebe sufinancirat će se kroz sljedeća kulturna područja i djelatnosti: književnost, nakladništvo i knjižnična djelatnost, dramska i plesna umjetnost, glazbena i glazbeno-scenska umjetnost, vizualne umjetnosti i interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse, kulturno-umjetnički amaterizam, međunarodna kulturna suradnja, muzejska i arhivska djelatnost te očuvanje i zaštita nematerijalne kulturne baštine.
Lani je za javne potrebe u kulturi sufinancirano 195 programa u iznosu od 2,1 milijun kuna, a ove godine 161 program u vrijednosti 290 tisuća eura, odnosno gotovo 2,2 milijuna kuna.
U nastojanju da se pridonese unaprjeđenju kvalitete kulturnih djelatnosti 2004. godine utemeljen je fond iz kojeg su nagrađivana najbolja umjetnička ostvarenja u protekloj godini, a riječ je o nagradama kojima se potiče kvaliteta kulturnog stvaralaštva. Lani je dodijeljeno 18 nagrada u vrijednosti od gotovo 214 tisuća kuna, odnosno 28,4 tisuće eura.
Kulturna mreža Primorsko-goranske županije otvorena je 3. studenog 2016. godine. Županijska mreža je online platforma za županijsku kulturnu suradnju i razmjenu sadržaja, transfera znanja, vještina i iskustava. Osnovni cilj Kulturne mreže je decentralizacija kulture, odnosno kulturnih sadržaja i programa. Na mreži je registrirano preko 455 korisnika te je za razmjenu i suradnju ponuđeno 242 programa. Lani je sufinancirano 19 projekata u vrijednosti 97,5 tisuća kuna, a ove 21 program vrijednosti 12,8 tisuća eura, odnosno 96,4 tisuće kuna.
Program subvencioniranja trgovačkih društava i obrta u djelatnosti kulture pokrenut je 2017. godine. U prvom redu namijenjen je djelatnosti izdavaštva i filmske/video umjetnosti, sa svrhom potpore malim i srednjim izdavačima s područja Primorsko-goranske županije ili izdavača čija su djela tematski vezana uz područje Primorsko-goranske županije te trgovačkih društava ili obrta koji se bave filmskom/video djelatnošću. Lani je dana potpora za 11 programa vrijednosti 110.000 kuna, a ove za devet programa u vrijednosti 688 tisuća kuna, odnosno 91,3 tisuće eura.
Gradska knjižnica Rijeka s jedinicama lokalne samouprave na godišnjoj razini dogovara uslugu pokretne bibliotečne službe, odnosno uslugu županijskog bibliobusa. U 2022. godini županijski bibliobus obilazio je 41 naselje s ukupno 52 stajališta na području 13 jedinica lokalne samouprave. Na godišnjoj razini za uslugu Županijskog bibliobusa osigurava se oko 60.000 eura.
Art kino Rijeka provodi program Županijski filmski ured. Radi se o programu koji ima za cilj umrežavanje djelatnika audiovizualnog sektora, potiče gospodarski rast, socijalnu stabilnost te razvija vještine u audiovizualnim i srodnim djelatnostima. Program promovira županijske lokalitete kao idealne filmske lokalitete, promiče primorsko-goransku audio-vizualnu industriju te olakšava ulaganje u spomenutu industriju kroz međunarodne koprodukcije i sl. Na godišnjoj razini za uslugu Županijskog filmskog ureda PGŽ osigurava 11.000 eura.
Primorsko-goranska županija i HNK Ivana pl. Zajca pokrenuli su projekt (Za)voli kazalište. Radi se o programu kojim Županija sufinancira ulaznice za učenike osnovnih i srednjih škola Primorsko-goranske županije. Na godišnjoj razini za projekt se osigurava oko 50.000 eura.
Osim navedenih redovitih programa i djelatnosti, Županija u 2023. sufinancira sljedeće projekte: opremanje Gradske knjižnice Rijeka (nabava dvaju staklenih kubusa) za prostore nove gradske knjižnice u Art kvartu s iznosom 26.500 eura, uređenje Kuće Halubajskega zvončara u Općini Viškovo (uređenje i opremanje okoliša) s iznosom 66.360 eura, postavljanje izložbe „Kvarnerski motivi“ Creskoga muzeja s iznosom 5.000 eura te rekonstrukciju kulturnog centra „Susajda“ na otoku Cresu s iznosom 40.000 eura.
Primorsko-goranska županija bila je vodeći partneru realizaciji projekta Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana čija je provedba završila u svibnju 2021. Kroz Projekt je stvoren kulturno-turistički proizvod, Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana, koji daje novu društveno-ekonomsku vrijednost kroz turističku valorizaciju te doprinosi zadovoljavanju kulturnih, društvenih i ekonomskih potreba regije. Ruta obuhvaća 17 frankopanskih kaštela i dvoraca te tri sakralna zdanja, od čega su u osam objekata smješteni novouređeni interpretacijski centri – u Kraljevici, Krku, Bakru, Bribiru, Čabru, Brodu na Kupi te na Trsatu i Grobniku, a Ruta je povezana prometnom i pješačkom signalizacijom.
Nakon što je Projekt završio, nastavljane su aktivnosti na održivosti rezultata Projekta, Projekt je prezentiran na sajmovima u zemlji i inozemstvu, ostvarene su suradnje s lokalnim umjetnicima i gospodarstvenicima, educirani su interpretatori, održan je niz radionica i predstava, osmišljeni su prepoznatljivi proizvodi i usluge.
Međimurska županija izdvojila je lani za kulturu iz proračuna 65,73 kune, odnosno 0,81 posto.
Međimurska županija razvojnom strategijom uspješno povezuje i domenu kulture s turizmom, s ciljem otvaranja perspektiva za što snažnije predstavljanje nasljeđa povijesti i kulture svoga područja. Argument u prilog toj tvrdnji je uspješan europski projekt revitalizacije utvrde Staroga grada u Čakovcu, povijesnog spomenika najviše kategorije, koji je danas ucrtan u turističke karte Europe, a stalni postav Riznica Međimurja, posvećen nematerijalnoj baštini, nakon nacionalne nagrade struke, kandidiran je i za najbolji muzej Europske unije. Rezultate ulaganja i podržavanja čuvara baštine, Međimurska županija polučila je i nedavnim uvrštenjem umijeća izrade črnih pisanica i običaja sestrenja i bratimljenja u Donjoj Dubravi na Listu zaštićenih nematerijalnih dobara Republike Hrvatske. To je naše 16. nematerijalno dobro uvšteno na reprezentativnu listu, čime se Međimurje – prema broju stanovnika – svrstava u regije s najviše zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara u Hrvatskoj.
Novi ciklus ulaganja u kompleks Staroga grada Čakovca, zaokružili smo, nedavno okončanom, sanacijom sjevernih krila palače Zrinskih, vrijednom 2.732.837 eura, a uskoro slijedi i uređenje okoliša palače i utvrde.
Sinergija turizma i kulture vidljiva je i drugom velikom europskom projektu realiziranom u Međimurju – izgradnji glasovitog vidikovca u bregovitom dijelu kraja. Taj se vidikovac na Mađerkinom bregu upravo oprema i orguljama, zahvaljujući ulaganju Međimurske županije od 66.365 eura.
Matulov grunt dio je još jednog nagrađenog projekta iz proteklih godina, a danas je i okupljalište umjetnika te se, uz promoviranje naše prirodne baštine, profilirao i kao kulturni centar.
Međimurska županija i u ovoj godini nastavlja osiguravati rad bibliobusne službe Knjižnice i čitaonice “Nikola Zrinski” Čakovec, kao i ulaganja u Bibliothecu Murodravana, koju je u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Čakovcu, osnovala 2016. godine. Taj zajednički projekt Županije i Ogranka Matice već je iznjedrio niz nagrada za izdavaštvo, a proteklih dana autori triju kandidranih djela, tiskanih u okviru spomenute biblioteke, ovjenčani su Zlatnim poveljama Matice hrvatske.
Samo tijekom 2023. Međimurska županija sufinancirala je 22 programa udruga, pojedinaca i ustanova s ukupno 17.300 eura – u sklopu javnih potreba u kulturi.
Međimurska županija snažno se – i na području kulture – povezuje s razvijenim regijama Europske unije te su župan Matija Posavec i austrijski državni ministar Werner Amon nedavno potpisali sporazum koji podrazumijeva sveobuhvatan koncept suradnje u područjima obrazovanja, znanstvenih istraživanja, kulture, sporta i turizma, javne uprave, te poljoprivrede i ekonomije.
Međimurska županija u suradnji s jedinicama lokalne samouprave te svojom Turističkom zajednicom i u ovoj godini nastavlja razvijati mrežu zavičajnih lokacija – svjedoka i čuvara našega nasljeđa. Uz revitalizaciju jednog od najočuvanijih dvoraca sjeverozapadne Hrvatske – Feštetićeva kaštela u Pribislavcu – ušli smo i u projekt formiranja palače međimurske popevke. U vremenu pred nama, približit ćemo se još više realizaciji već razrađenih i pripremljenih projekata kojima ćemo formirati interpretacijske centre te na dojmljiv način prezentirati svoje nematerijalno blago poput izrade upotrebnih predmeta od komušine, uredit ćemo svjetski centar posvećen našoj autohtnonoj vinskoj sorti pušipel i centar sv. Jeronima u Štrigovi, uz uređenje prostora na autentičnim lokacijama koji će pričati o starim zanatima i poslovima koji su nekad hranili ljude ovoga kraja poput zlatarenja i rudarenja.
Splitsko-dalmatinska županija povećala je za 1,8 milijuna kuna sredstva za kulturu u godinu dana.
Početkom godine predstavljen je Bibliobus nabavljen u sklopu projekta „Za dobre vibre čitaj libre“, čiji je cilj bio povećati dostupnost materijala i aktivnosti kojima se potiče čitanje i razvijaju čitalačke kompetencije pripadnika ciljanih skupina i kojim je obuhvaćeno više tisuća stanovnika na područjima gdje nema knjižnica.
Sam projekt završio je u rujnu. Zahvaljujući europskim sredstvima i državnom proračunu u sklopu poziva osiguran je 41 milijun kuna, nabavljeno je 11 pokretnih knjižnica, a nastavak slijedi kroz novi poziv u novoj financijskoj perspektivi. Pripremljena je Strategija bibliobusne mreže u suradnji s knjižničarima. Plan je i povećanje mreže stajališta u 2024. godini, nabava knjižne i neknjižne građe za bibliobus, opremu za virtualnu stvarnost, potrebu za postavljanjem oznaka na stajalištima, razvoj dodatnih sadržaja i aktivnosti u sklopu bibliobusne službe i privlačenje novih korisnika.
Splitsko-dalmatinska županija objavila je početkom godine javni poziv za financiranje projekata, programa i aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2023. godini, odnosno kulture i kulturno-sportskih događanja memorijalno revijalnog karaktera, a za što su osigurana sredstva od 155,5 tisuća eura.
U aktivnosti Podrška kulturnim programima i aktivnostima planirano je: 53.700 eura za pomoć jedinicama lokalne samouprave, 30.000 eura za pomoć proračunskim korisnicima drugih proračuna, 45.345 eura za subvencije ostalim prijaviteljima te 26.500 eura za pomoć jedinicama lokalne samouprave za organizaciju kulturno-umjetničkih manifestacija održanih u periodu od 15. listopada do 31. prosinca 2023. godine.
Ujedno je objavljen poziv za opremanje ustanova u kulturi nužnu za provođenje kulturnih programa kao i programa i projekata dovođenja namjenskih prostora kulturnih ustanova u funkcionalno stanje. Osiguran je iznos od 26,5 tisuća eura.
Puno se razgovora vodi i na temu Salone, ali i ostalih nalazišta.
“Primarno je dovršiti plan upravljanja za Salonu te se nadam da će se on uskoro realizirati. Rižinice su privedene svrsi, planovi su za krunidbenu baziliku kralja Zvonimira, a radovi su potrebni na novim lokalitetima na području Bugareva, gdje su pronađena vrlo značajna arheološka nalazišta.
Sisačko-moslavačka županija povećala je sredstva za 33,80 posto u godinu dana za kulturu.
Potres koji je zahvatio Sisačko-moslavačku županiju krajem 2020. godine oštetio je i objekte koji su zaštićeno kulturno dobro, odnosno objekte koji se nalaze u zoni zaštite i visoke su ambijentalne vrijednosti. Sisačko-moslavačka županija dočekala je potpuno spremna objavu javnih poziva resornih ministarstava za obnovu što je bio rezultat danonoćnog rada službi županijske uprave koje su istovremeno pripremale potrebnu projektnu dokumentaciju i elaborate za prijavu obnove objekata, odgovaraju nam u Županiji i nabrajaju što je sve učinjeno.
Sisačko-moslavačka županija je do 30. lipnja ove godine povukla 9,5 milijuna eura iz Fonda solidarnosti, putem Ministarstva kulture i medija, za obnovu objekata iz područja kulture.
Jedna od zgrada koja je već obnovljena nakon potresa je zgrada Kulturno-povijesnog centra SMŽ u Sisku u kojoj je Memorijalna soba Domovinskog rata SMŽ u kojoj se nalazi audio-vizualni postav s bogatom arhivom, fotografije te popis imena poginulih hrvatskih branitelja s područja Sisačko-moslavačke županije. Kulturno-povijesni centar SMŽ nova je županijska ustanova, nastala spajanjem Interpretacijskog centra baštine Banovine i Kulturnog centra braće Radić. Zadaća Centra je očuvanje tradicijske kulture, baštine i povijesti, a poseban segment rada Centra odnosi se na povijesna istraživanja i prezentaciju procesa i događaja na prostoru koji obuhvaća Sisačko-moslavačka županija, a koji nisu do sada bili u dovoljnoj mjeri izloženi i prezentirani široj javnosti.
Jedan od najznačajnijih projekata obnove u području kulture je obnova objekta koji se nalazi u Rimskoj 19 u Sisku. Nakon obnove u taj će se prostor preseliti Glazbena škola Frana Lhotke Sisak, škola s dugogodišnjom tradicijom koja je proteklih 75 godina kao središte glazbenog obrazovanja i kulture odgojila generacije glazbenika. Budući je riječ o objektu velike površine u njemu će se još nalaziti galerija, prostori za udruge iz područja kulture te prvi županijski vrtić. Vanjski okoliš bit će uređen po uzoru na moderne gradske trgove na kojem će se, tijekom toplih ljetnih večeri, održavati koncerti na otvorenom.
Iznimno vrijedna građevina unutar zaštićene povijesno-kulturne cjeline je nekadašnja sinagoga u Sisku u kojoj je prije potresa bila smještena Glazbena škola Frana Lhotke. Zgrada je oštećena u potresu i trenutno se obnavlja. Objekt će biti vraćen u prvobitno stanje u kojem nije bilo međukatnih konstrukcija pa će zgrada postati reprezentativna koncertna dvorana, ujedno i prva županijska koncertna dvorana.
Jedna od najpoznatijih palača na ovim prostorima, sagrađena 1885. godine, je kuća dr. Grge Tuškana koja se nalazi na prekrasnoj lokaciji uz rijeku Kupu u Sisku. Ovaj reprezentativni objekt, također oštećen u potresu, obnavlja Sisačko-moslavačka županija i u njemu će biti smješten praktikum Srednje škole Viktorovac Sisak u kojoj je jedan od smjerova turizam i ugostiteljstvo. Unutar objekta bit će gradska kavana, a učenici te škole imat će priliku, zajedno sa svojim profesorima, voditi hotel i tako stjecati potrebnu praksu.
Sisačko-moslavačka županija u Donjoj Posavini obnavlja dva objekta koja su zaštićeno kulturno dobro. Bivši župni dvor u Kratečkom koristit će se nakon obnove kao zgrada javne namjene Kulturno-povijesnog centra SMŽ, odnosno za predstavljanje i promicanje materijalne i nematerijalne, povijesne, kulturne i prirodne baštine Donje Posavine. Drugi objekt na tome području koji se obnavlja je kurija Oberhofer-Hangi u Čigoču u kojoj će biti smješten informativni centar, prostor za sastanke, suvenirnica, a kasnije i wellness sadržaji za posjetitelje koji će ujedno moći unajmiti električne bicikle, solarne čamce te koristiti i druge sadržaje.
Sisačko-moslavačka županija potiče programe, projekte i aktivnosti od značaja koji doprinose očuvanju tradicijske kulture, zaštite i očuvanja arheološke baštine, razvoju kulturno-umjetničkog amaterizma, međunarodna kulturna suradnja, manifestacije udruga u kulturi, manifestacije likovne djelatnosti, kazališne, muzejsko-galerijske, nakladničke, knjižničarske, glazbeno-multimedijalne i arhivske djelatnosti te manifestacije koji promiču kulturu mladih.
Lani je Županija temeljem javnog poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi izdvojila 95.029,61 eura. Od tog iznosa, financira se i Zajednica udruga u kulturi Sisačko-moslavačke županije, a ostatak sredstava raspodijeljen je udrugama u kulturi koje su svoje projekte i programe prijavile na javni poziv. Inače, putem Zajednice udruga u kulturi SMŽ, Sisačko-moslavačka županija podupire rad svih udruga koje organiziraju županijske smotre i natjecanja, državne smotre i natjecanja koja se organiziraju na području naše županije, kao i odlaske udruga članica na druge državne smotre i natjecanja, odlaske udruga na međunarodne smotre te druge programe i projekte. Iz županijskog proračuna sredstva su se izdvajajala za rad Interpretacijskog centra baštine Banovine koji je je djelovao u cilju prezentacije i promoviranja materijalne i nematerijalne, povijesne, kulturne i prirodne baštine na području Banovine, za rad Kulturnog centra braće Radić čija je osnovna djelatnost bila promocija nasljeđa Stjepana i Antuna Radića.
Sisačko-moslavačka županija putem javnog poziva i pokroviteljstva iz Upravnog odjela za poslove župana financira programe putem udruga od kojih je veći dio njih vezan uz kulturu.
U ovoj godini, Sisačko -moslavačka županija povećala je sredstva koja se dodjeljuju temeljem javnog poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi. Naime, izdvojeno je 115,8 tisuća eura, a od tog iznosa financira se i Zajednica udruga u kulturi Sisačko-moslavačke županije. Ostatak sredstava raspodijeljen je udrugama u kulturi koje su svoje programe prijavili na javni poziv.
Interpretacijski centar baštine Banovine i Kulturni centar braće Radić od ove godine djeluju u sklopu jedne ustanove – Kulturno-povijesni centar SMŽ koji se nalazi u zgradi koju je nakon potresa obnovila Sisačko-moslavačka županija.
Karlovačka županija povećala je u odnosu na 2021. godinu sredstva za kulturu za 30,86 posto.
‘Iako Karlovačka Županija nije osnivač niti jedne od ustanova kulture na svom području, smatramo svojom obvezom podržati rad ustanova kojima su osnivači gradovi i općine, stoga financijski pomažemo programe kazališta, knjižnica, muzeja i drugih ustanova.’ – kažu u Županiji.
Kontinuirano se povećavaju sredstva namijenjena kulturi, primjerice 2021. godine u proračunu je bilo osigurano 1.217.000 kuna, iduće godine 1.620.000 kuna, a ove 1.717.866 kuna, odnosno 228.000 eura. U planu za 2024. godinu je 288.000 eura.
Sva sredstva dodjeljuju se putem javnog poziva za financiranje programa i aktivnosti ustanova i udruga kulture. Na godinu se iz proračuna županije financira između 60 i 70 različitih programa iz svih djelatnosti kulture, a po kvaliteti i široj prepoznatljivosti mogu se izdvojiti: Bibliobusna služba Gradske knjižnice I.G. K. Karlovac, Međunarodni festival folklora i Međunarodni etno-jazz festival uz Karlovcu te Filmska revija mladeži i međunarodni Four River Film Festival.
Povećana izdvajanja za kulturu dio su šire politike Županije kojom se nastoji odgovoriti na demografske izazove i omogućiti bolji standard života na čitavom našem području. Stoga županija posebnu pozornost posvećuje potpori udruga i ustanova koje djeluju u malim i ruralnim sredinama, u kojima su ove udruge nerijetko jedini nositelji kulturne ponude, kako bi osigurala ravnomjerna razvoj i dostupnost kulturne ponude na čitavom području.
Karlovačka županija pokretač je i velikog projekta „Dodir civilizacija“ u sklopu kojega želimo obnoviti i staviti u funkciju 9 naših starih gradova i neke sadržaje u starog karlovačkoj jezgri, Zvijezdi. Budući da je riječ o projektu koji iziskuje golema financijska sredstva, idemo korak po korak, pa smo u više navrata osigurali sredstva Ministarstva kulture i medija, pomoću kojih obavljamo pripremne radnje i izrađujemo potrebnu dokumentaciju.
Zahvaljujući tome imamo 4 potpuno spremna projekta, koji imaju i građevinske dozvole, a to su: Stari grad Modruš, Stari grad Cetin, Stari grad Slunj i Drežnik Grad. Te projekte planiramo prijaviti na dostupne javne pozive za financiranje iz nacionalnih i europskih izvora. Nećemo samo obnavljati zidove, nego će svaki stari grad imati svoju priču. Modruš će tako ispričati priču o prosperitetu, jer je taj stari grad, a to je zaista malo poznato, u srednjem vijeku bio trgovačko središte. Stari grad Cetin je priča o politici, budući da je u toj tvrđavi 1527. godine održano zajedanje Sabora. Slunj je priča o suživotu s prirodom, a obrambena utvrda iz 12.-og stoljeća – Stari grad Drežnik, pričat će o ratu i miru kroz stoljeća.
Sve Stare gradove želimo sadržajno staviti u funkciju, s modernim interpretacijskim centrima i turističkim sadržajima, a pritom u svim projektima promišljamo zeleno i digitalno.
Dodir civilizacija je doista veliki projekt, na kojem ćemo sustavno raditi još godinama i od kojeg mnogo očekujemo. Karlovačka županija je turistički najbolja kontinentalna županija, i želimo turizam i dalje razvijati novim sadržajima, čuvajući pritom našu povijesnu, kulturnu i prirodnu baštinu. (L. Kiseljak)
