Najmanja odstupanja između planiranih i ostvarenih proračuna u 2020., 2021. i 2022. godini imalo je 10 županija. Pri tome su ukupne  prihode najrealističnije planirali Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Međimurska, Zadarska, Ličko-senjska i Zagrebačka županija. Ukupne rashode najrealističnije su, s odstupanjima manjim od 5%, planirali Šibensko-kninska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Međimurska, Zadarska, Virovitičko-podravska, Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska i Požeško-slavonska županija. Pokazala je to nova analiza Instituta za javne financije. 

Pa je tako primjerice, Šibensko-kninska županija najbolja i na prihodovnoj i rashodovnoj strani plana i ostvarenja proračuna. U 2020. godini planirani i ostvareni ukupni prihodi nisu uopće odstupali, a rashodi 0,8 posto, godinu poslije prihodi su odstupali 1,2 posto, a rashodi 0,4 posto, a 2022. za 4,5 posto su odstupali prihodi, a 0,1 posto rashodi proračuna.

I Splitsko-dalmatinska je među najboljima što se tiče odstupanja plana i ostvarenja proračuna. U 2020. godini ukupni prihodi su odstupali (razlika plana i izvršenja) 1,6 posto, godinu kasnije 6 posto, a 2022. godine 1,9 posto. Ukupni rashodi su u 2020. godini odstupali 0,7 posto, 2021. 2,3 posto, a u 2023. 3,1 posto.

Međimurska županija je također među najboljima u proračunskim odstupanjima, na prihodovnoj i rashodovnoj strani. U 2020. godini ukupni prihodi su odstupali 9,7 posto, u 2021. i 2022.  godini 0,7 posto. Ukupni rashodi su u 2020. godini odstupali 7,3 posto, 2021. godine 1,7 posto te 2022. godine 1,4 posto.

Primorsko-goranska županija među najboljima je gleda li se plan i ostvarenje na rashodovnoj strani proračuna. Odstupanja su u 2020., 2021. i 2022. godini bili 0,1, zatim 4,1 te 0,2 posto.

I Virovitičko-podravska je bila među županijama s najmanjim odstupanjem plana i ostvarenja rashoda, a kroz tri promatrane godine odstupanja su iznosila 3,9 posto, 1,8 posto te 6,8 posto.

Radi podizanja razine proračunske transparentnosti i informiranosti građana, Ministarstvo financija svake godine objavljuje podatke o ostvarenju proračuna svih lokalnih jedinica. No, kako napominje autorica analize Simona Prijaković, potrebno je oprezno pristupati podatcima. Prvo, zbog različitih nadležnosti za prikupljanje prihoda i pružanje javnih dobara i usluga, ne mogu se uspoređivati iznosi ostvarenja prihoda i rashoda svih lokalnih jedinica, nego samo iznosi između županija, iznosi između gradova i iznosi između općina. Drugo, brojne lokalne jedinice ne prikupljaju prihode i ne stvaraju rashode samo na temelju svojih proračuna već i uz pomoć svojih proračunskih korisnika (vrtića, škola, muzeja, bolnica itd.) te s pomoću pravnih osoba čiji su većinski vlasnici ili suvlasnici i ustanova kojima su osnivači.

Županije, u odnosu na općine i gradove, imaju najmanje prosječno odstupanje prihoda i rashoda. Kako se obrazlaže, većina lokalnih jedinica planira veće
prihode i rashode nego što ih tijekom godine ostvare, pa bi za njih valjalo izvidjeti je li problem u nedostatku administrativnoga osoblja sposobnoga za kvalitetno planiranje proračuna, planiraju li se namjerno viši prihodi kako bi se mogli planirati i viši rashodi ili se radi o nekim drugim razlozima. Nadalje, navodi se da  najmanje odstupaju rashodi poslovanja, a najviše prihodi i rashodi za nefinancijsku imovinu u svim lokalnim jedinicama (iznad 50%), U odnosu na 2020., tijekom 2021. prosječna se odstupanja prihoda poslovanja, ukupnih prihoda, rashoda poslovanja i ukupnih rashoda smanjuju te se u 2022. povećavaju (osim kod gradova, gdje se u 2022. odstupanja rashoda poslovanja smanjuju), a vjerojatno zbog pandemije. (L.K.)
.