Karlovačka županija pokrenula je model otvaranja vrtića pri osnovnim ili područnim školama, i to sada preuzimaju i ostale županije, a kroz stambeni program za mlade u ruralne krajeve županije doselilo se 30-tak obitelji. Dvije su to ključne demografske mjere kojima se želi zadržati stanovništvo i omogućiti jednaki razvoj u svim krajevima Županije. Dva najvažnija projekta koja se provode i koja su pri kraju su Nikola Tesla Experience Centar i Regionalni Centar kompetencija.
Kao za sve, tako i za Karlovačku županiju, velika prilika su EU fondovi i NPOO, rekla nam je u intervju županica Martina Furdek Hajdin. Tako su kroz NPOO prijavili dva projekta – SKOK, odnosno Skladišno obučni kompleks sustava operativnih snaga civilne zaštite Karlovačke županije te projekt Digitalne transformacije javnog prijevoza putnika. Cilj je i imati nastavu u svim školama u jednoj smjeni. Od sljedeće godine kreće i novi projekt koji će Županija sufinancirati poduzetnicima, a riječ je o ugradnji obnovljivih izvora energije u poslovnim i proizvodnim prostorima.
Kroz niz modela Županija pokušava vratiti stanovništvo u ruralne krajeve… Koje su to sve demografske mjere – od sufinanciranja gradnje kuća, do mogućnosti predškolskog obrazovanja, škola?
– Demografija je doista nulta točka našeg rada. Činjenica je da nas je sve manje, brojke, prema posljednjem popisu stanovništva, nisu dobre, ali to nije problem od jučer. I neće se riješiti do sutra.
Smatram da jedino upornim i sustavnim radom možemo preokrenuti trendove. Jedino ako ljudima osiguramo kvalitetne uvjete za život, oni neće odlaziti, već će nam se čak doseljavati.
Naša dvije ključne demografske mjere su stambeni program za mlade i otvaranje vrtića pri osnovnim i područnim školama u našim općinama. Što se tiče vrtića, riječ je o našem pilot projektu, koji sada preuzimaju i druge županije, a koji smo uspješno završili. Vrtiće sada imaju sve naše općine, osim jedne, jer smo u posljednjih nekoliko godina, uz minimalna ulaganja i u suradnji s općinama, otvorili jedinice predškolskog odgoja u školama u kojima smo, zbog manjeg broja djece, imali višak prostora. Ta nam se mjera u praksi pokazala izvrsnom.
Stambeni program za mlade na ruralnim područjima provodimo dvije godine i zahvaljujući njemu doselilo nam se 30-ak mladih obitelji, dio njih i iz drugih županija. Te obitelji na našim ruralnim, slabije razvijenim područjima, mogu za kupnju, adaptaciju ili izgradnju kuće od županije bespovratno dobiti do 15 tisuća eura. Taj ćemo program svakako nastaviti i, bude li interesa, povećat ćemo osigurana sredstva, koja sada iznose 150 tisuća eura.
Mijenja li se nešto po tom pitanju u 2023.?
– Ne, nećemo smanjivati sredstva kojima, kroz razne programe i projekte, sustavno podupiremo razvoj gospodarstva i podižemo kvalitetu života. Smatram da u vremenima krize, upravo novim projektima i ulaganjima možemo odgovoriti svim izazovima. Tako da će i dalje naši gospodarstvenici i poduzetnici, a to se ponajprije odnosi na poljoprivrednike i one koji se bave turizmom, moći računati na naše potpore, a uvodimo i neke novosti.
Primjerice, poticat ćemo energetsku učinkovitost u gospodarstvu. Naime, županija će poduzetnicima sufinancirati ugradnju obnovljivih izvora energije u poslovnim i proizvodnim prostorima. Taj program iduće godine radimo prvi put i za njega smo osigurali 100 tisuća eura.
Na raspolaganju su sredstva iz nove financijske perspektive i NPOO – koji su projekti u pripremi za prijavu i kako će popraviti sliku kvalitete života u Županiji? Često spominjete da je cilj ravnomjeran razvoj..
– Da, to nam je doista jako važno. Želimo da u svakom našem gradu i selu, pa i zaseoku, ljudi imaju podjednake uvjete za život. Želimo da djeca imaju kvalitetne škole i vrtiće, a njihovi roditelji primjereno plaćene poslove, dostupnu zdravstvenu skrb, ali i brzi Internet i kvalitetan javni prijevoz.
To nam je bila misao vodilja kad smo pripremali projekte za prvi poziv Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Naši gradovi i općine prijavili su 22 projekta ukupne vrijednosti gotovo 5 milijuna eura, a ukupan traženi iznos je gotovo 4 milijuna eura.
Mi smo, kao županija, prijavili dva velika projekta: SKOK i Digitalna transformacija javnog prijevoza.
SKOK, odnosno Skladišno obučni kompleks sustava operativnih snaga civilne zaštite Karlovačke županije bit će u Karlovcu, kao središnje mjesto za one službe koje se aktiviraju u slučaju incidenta ili katastrofe. Tamo će biti administrativna i logistička baza za naše vatrogasce, Crveni križ i HGSS. Također, u sklopu kompleksa osmislili smo i najmoderniji sustav poligona i simulacijskih objekata, primjerice ruševine, požarne kuće, tunele, pruge, mostove, vodene površine i slično, kako bi se u konkretnim uvjetima sve žurne službe mogle zajedno uvježbavati i održavati seminare za naprednu obuku i razmjenu znanja. Nažalost, nedavne ugroze i nepogode u našoj, ali i u susjednim županijama, pokazale su da nam je ovakav kompleks itekako potreban.
A treba nam i moderniji javni prijevoz. Zato smo osmislili projekt Digitalne transformacije javnog prijevoza putnika, koji bi u taj sektor donio goleme promjene. Imali bismo javni prijevoz kao e-uslugu, uz koju idu i „smart“ nadstrešnice, sigurnosne i identifikacijske kamere, uređaji za prodaju i identifikaciju karata, brojači putnika, senzori za kakvoću zraka i razinu buke, sustav za informiranje putnika, praćenje vozila i slično. Na taj način želimo uspostaviti kvalitetan, učinkovit, siguran i atraktivan javni prijevoz – kao javnu uslugu, kako bismo stanovnike, ali i turiste motivirali da se njime koriste. To će sigurno pridonijeti i demografskom oporavku i zapošljavanju, ali i zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti.
Moram naglasiti da smo iz Fonda solidarnosti EU osigurali više od 33 milijuna eura za obnovu niza javnih zgrada i vjerskih objekata, odnosno kulturnih dobara, na našem području. Riječ je o zgradama oštećenima u potresu, a osigurani novac držim velikom prilikom za naš građevinski sektor.
No već do sada odobrena sredstva iz EU iz financijske omotnice 2014. do 2020. su omogućile niz projekata – koje bi izdvojili?
– Dva velika projekta su nam pri kraju i od njih jako puno očekujemo, otvorenja će biti iduće godine. To su Nikola Tesla Experience Centar i Regionalni Centar kompetencija.
Nikola Tesla bio je najpoznatiji učenik Gimnazije i Karlovca, jedina diploma koju je ikad stekao je ona karlovačke Velike kraljevske realke. Stoga smo u neposrednoj blizini karlovačke Gimnazije sagradili Centar koji će biti turistička atrakcija, mjesto u kojem će, pomoću najnovijih tehnologija, posjetitelji moći ući u um genijalnog znanstvenika. Bit će to mjesto susreta znanosti i umjetnosti, učenika i znanstvenika, mjesto promocije najnovijih tehnologija za korištenje obnovljivih izvora energije, mjesto rađanja novih ideja i inovacija.
Kada govorimo o školstvu, Regionalni centar kompetencija je projekt svih projekata.
RCK se gradi u bivšoj Oružani na Trgu bana Jelačića u Karlovcu, gdje će biti smješteni Regionalni centar kompetentnosti za sektore elektrotehnike i računalstva, te strojarstva. Nositelj za ova dva sektora je Tehnička škola Karlovac. Također, u Oružani će se nalaziti i praktikumi Trgovačko ugostiteljske škola Karlovac, koja je partner u Regionalnom centru kompetentnosti u sektoru ugostiteljstva. Podsjećam da Karlovačka županija sudjeluje u još jednom RCK, onom u sektoru poljoprivrede, gdje je naša Prirodoslovna škola također partner.
Mi ćemo uređenjem Oružane dobiti mjesto gdje će naši učenici tijekom školovanja za strukovna zanimanja imati najmoderniju opremu, alate, uređaje i pomagala. Zapravo će iz školskih klupa izlaziti potpuno spremni za posao, jer imamo potpisane ugovore s 88 partnera iz gospodarstva koji će biti integrirani u rad RCK. Stoga, RCK nije samo ulaganje u školstvo i opremanje škola, to je mnogo više. To je suradnja između obrazovnog, gospodarskog i civilnog sektora, to je zaokret i promjena u sustavu našeg srednjoškolskog obrazovanja, što će, vjerujem, donijeti značajna poboljšanja za naše gospodarstvo i za društvo uopće.
Obrazovanje i zdravstvo se uvijek izdvaja u proračunu po visini sredstava… Što bi izdvojili kada je riječ o obrazovanju – od stipendija, nagrada najboljim učenicima…, ali i zdravstvu?
– Kad kažem da su nam mladi najvažniji, vjerujte, to nije floskula.
Prošle smo godine povećali iznose za stipendije i one sada na mjesec iznose 66 eura za učenike i 106 eura za studente, a dodjeljujemo ih u 3 kategorije: darovitost, deficitarnost zanimanja i socijalni status.
Osim toga, novčano nagrađujemo naše najbolje učenike i njihove mentore, odnosno one koje na državnim natjecanjima postižu vrhunske rezultate.
Da bi mogli biti izvrsni, smatram da im moramo osigurati što bolje uvjete u školama, i to od prvog dana u školskim klupama. Stoga sustavno ulažemo u naše osnovne i područne škole, gotovo sve su energetski obnovljene, a želimo da svaka ima i modernu sportsku dvoranu.
Dvije sportske dvorane smo već izgradili, u Kamanju i Jarčem Polju, a imamo spremnu dokumentaciju za još 6 manjih i dvije veće.
Uz izgradnju tih dvorana ići će i dogradnja ili proširivanje škola, ovisno o projektu, jer konačni nam je cilj da sve škole mogu raditi u jednoj smjeni, što je jedan od osnovnih zahtjeva i preduvjeta današnjeg školovanja, prepoznat i u Mehanizmu za oporavak i otpornost.
Ali, isto tako, te će dvorane biti na raspolaganju i lokalnoj zajednici, udrugama, klubovima, mještanima. Na taj način zapravo ulažemo u društveni život pojedine sredine i također ga obogaćujemo. Vraćam se na demografiju, jer sve to zapravo doprinosi boljim uvjetima života na nekom ruralnom području. Ako imate posao, dobru školu, vrtić, dostupnu ambulantu, neki društveni sadržaj – onda ljudi neće odlaziti iz naših sela, nego će se u njih doseljavati.
Stoga već godinama dosta ulažemo i u uređenje i opremanje naših područnih ambulanti, te otvaramo ljekarne na ruralnom području. Nama kojima živimo u većim gradovima to se možda ne čini važnim, jer imamo komociju da nam je sve nadohvat ruke, ali vjerujte, ljudima u Plaškom ili Cetingradu život znači to što sada u blizini imaju ljekarnu i ne moraju putovati 20-ak kilometara do prvog većeg mjesta.
Važan je za Županiju turizam. U što se ulaže u cilju privlačenja još više turista?
– Karlovačka županija je po ostvarenom broju noćenja i dolazaka turista – najbolja kontinentalna županija. Usuđujem se reći da to nije slučajno. Prepoznati smo kao destinacija aktivnog turizma, a takvi turistički rezultati posljedica su odlične suradnje privatnog i javnog sektora. Pametno smo iskoristili blizinu Nacionalnog parka Plitvička jezera, ulagali u smještajne kapacitete i turističku infrastrukturu, osmišljavali manifestacije koje privlače sve veći broj posjetitelja. Naš je cilj da postanemo destinacija u koju se dolazi, a ne samo kroz koju se prolazi, borimo se za to da gosti ostanu dan duže i da nam dolaze i izvan glavne turističke sezone.
Najvažniji projekt kojeg radimo u turizmu je Dodir civilizacija, odnosno projekt obnove niza Starih gradova na području županije, koji će sigurno dati novi zamah razvoju i unapređenju turističke ponude. Pripremili smo dokumentaciju za obnovu dva stara grada: Modruša i Cetina i njih uskoro planiramo kandidirati za europska i nacionalna sredstva. Nećemo samo obnavljati zidove, već ćemo kroz moderne interpretacijske centre ispričati priču, a ona je u svakom našem starom gradu na neki način vezana uz obitelj Frankopan, te ponuditi i lokalne gastronomske specijalitete.
I u turizmu, kao i u svim segmentima našeg rada i planiranja, promišljamo zeleno i digitalno, oslanjamo se na obnovljive izvore energije i želimo održivi turizam, dakle, naša prirodna i kulturna bogatstva želimo i moramo sačuvati i za generacije koje tek dolaze.
Koliko kroz potpore podupirete poduzetnike i poljoprivrednike, turističke projekte..?
– Ukupno smo za razne potpore našim gradovima i općinama, te poduzetnicima i obrtnicima u proračunu osigurali milijun eura. Provodimo niz javnih poziva i kroz njih pomažemo izgradnju komunalne infrastrukture, osobito cestovne, ali i subvencioniramo kamate gospodarstvenicima, sufinanciramo izgradnju turističke infrastrukture i održavanje turističkih manifestacija, a pomažemo i udrugama koje djeluju na našem području.
Gotovo polovica tog novca, dakle gotovo pola milijuna eura, odlazi u poljoprivredu. Pritom, osim što osiguravamo potpore našim poljoprivrednicima, radimo i na tri važna projekta. To su Regionalni distributivni centar za voće, povrće i industrijsko bilje u Cetingradu, te dva projekta u Krnjaku – klaonica i mljekara.
Smatram da javni sektor mora biti potpora gospodarstvu, a osobito poljoprivredi, jer tu vidimo golemi potencijal.
Kad idem po terenu po županiji, ponekad se po stoti put divim onome što vidim. Imamo izvrstan položaj, prekrasnu prirodu, vrijedne ljude. Ništa nas ne sprječava da imamo i uređen sustav; brz, učinkovit i kvalitetan javni servis i sve usluge koje su ljudima potrebne. To nastojim ostvariti i neću se umoriti. (Lidija Kiseljak)
