Ovogodišnji proračun težak je 224,2 milijuna eura, definirali smo prioritete koji su iz područja naše odgovornosti, školstva, zdravstva i socijalne skrbi. Cilj nam je realizirati sve započete projekte, ali i započeti nekoliko novih kapitalnih kao što su primjerice izgradnja Zdravstvenog centra na Rujevici, nove osnovne škole na području najveće hrvatske općine Viškovo, novog županijskog doma za starije…
Bez obzira na niz izazova, a prije svega rast cijena, koji utječu na troškove i zbog čega je Primorsko-goranska županija morala s 10 milijuna kuna intervenirati kroz izvorni proračun, projekti se nastavljaju i u ovoj godini, a ponajprije u školstvu i zdravstvu. Trenutačno je u provedbi 66 projekata za koje su odobrena bespovratna sredstva u iznosu od oko 270,5 milijuna kuna. Ukupno je uz bespovratno sufinanciranje iz europskih fondova u visini od 400 milijuna kuna provedeno 107 projekata, a čije je ukupna vrijednost za krajnje korisnike iznosila oko 533 milijuna kuna. U novom financijskom okviru te kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti predloženo je 30 projekata.
Županija je lani uvela novu demografsku mjeru, te osigurala 1,1 milijun kuna za sufinanciranje adaptacije stambenih objekata koji će se davati u dugoročni najam mladim obiteljima u Gorskom kotaru i pojedinim mjestima na otocima. Kako nam kaže u intervjuu župan Zlatko Komadina to je tek jedan dio koji omogućava bolju kvalitetu života, a u koju se već godinama na tim područjima ulaže. Radi se i na rješavanju problema manjka doktora, pa se provode brojne specijalizacije, a Županija će aplicirati na natječaj za europska sredstva za financiranje specijalizacija doktora medicine.
U 2022. godini bilo je niz investicija, a nastavljaju se i u ovoj godini, prije svega u obrazovanju i zdravstvu.. Što biste istaknuli kao najvažnije?
– U zdravstvo i školstvo, kao resore iz naše neposredne nadležnosti kontinuirano ulažemo zadnjih 20 godina i taj investicijski zamah ne usporavamo niti u nastavku mandata. Naime, proračun za 2023. s projekcijama do 2025., obuhvaća sve projekte koji su definirani u mandatnom razdoblju, a tiču se opet prvenstveno zdravstva, školstva i socijalne skrbi. Poput kapitalnog projekta Zdravstvenog centra Rujevica – Zapad, ulaganja u zdravstvenu opremu i vozni park Hitne medicine i sanitetskog prijevoza te izgradnje Doma zdravlja u sklopu Zdravstvenog centra Rujevica – Istok. Iz područja školstva, predviđa se izgradnja nove zgrade osnovne škole u Marinićima i Područne škole OŠ Milan Brozović Kastav, dogradnja OŠ Ivana Rabljanina Rab i OŠ Omišalj – PŠ Dobrinj te opremanje ustanova školstva. Što se tiče socijalne skrbi, u planu je kandidatura tri projekta Doma za starije osobe na EU fondove, jednog na području Gorskog kotara u Delnicama, jednog na području riječkog prstena u Klani te na otoku Cresu.
Ponosni smo na sve realizirane projekte, primjerice naš Platak koji je postao cjelogodišnja rekreacijsko-turistička i sportska destinacija, potom projekt Putovima Frankopana koji je već do sada dobio nekoliko nagrada kao najbolji projekt, zatim naši objekti u školstvu zaključno sa školskom sportskom dvoranom Medicinske škole u Rijeci koju ćemo uskoro otvoriti.
Bez obzira na izazove koji su pred nama bit ćemo fokusirani na realizaciju svih planiranih aktivnosti pa i pod cijenu da po prvi puta uđemo i u ozbiljna kreditna zaduženja ukoliko naši projekti ne budu prihvaćeni u kandidiranju na program Mehanizma oporavka i otpornosti.
Naravno, velika financijska potpora su EU fondovi, a sada i NPOO. Kakvi su Vam planovi kad su EU projekti u pitanju?
– Imali smo na vrijeme pripremljene projekte, spremni smo dočekali natječaje za kandidaturu na europske fondove, što je posebno izraženo upravo na projektima lučke infrastrukture, gdje smo po dobivenim sredstvima, ako isključimo Dubrovačko-neretvansku županiju i Pelješki most, vodeća jadranska županija. I u ovom trenutku u provedbi je 66 projekata za koje su odobrena bespovratna sredstva u iznosu od oko 270,5 milijuna kuna. Ukupno smo uz bespovratno sufinanciranje iz europskih fondova u visini od 400 milijuna kuna do sada proveli 107 projekata, a čije je ukupna vrijednost za krajnje korisnike iznosila oko 533 milijuna kuna.
Imamo i velika očekivanja od nove financijske perspektive EU odnosno Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.-2027. te Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Stoga smo već prilikom njihove pripreme predložili preko 30 projekata pri čemu su od posebnog interesa projekti važni za kvalitetu života stanovnika naše županije u domeni zdravlja i obrazovanja. Također se predlažu i projekti vezani uz daljnje unapređenje turizma i kulture te nastavak projekata energetske obnove objekata zdravstvenih i socijalnih ustanova te digitalizaciju javnih službi.
Ovogodišnja kriza utjecala je i na proračun Županije, zbog čega ste imali i zahtjeve prema Vladi da intervenira… Kakve su posljedice krize za Županiju?
– Utjecala je kroz povećanje materijalnih izdataka ne samo za energente već i hranu u ustanovama zdravstva, školstva, socijale što, na žalost, Vlada nije pratila i povećanjem iznosa decentraliziranih sredstava, a kako mi je na nedavnom sastanku župana s Vladom na izravan upit rečeno, ne planiraju veća izdvajanja za takozvani „dec“ niti u 2023.godini. Stoga smo bili prisiljeni intervenirati iz našeg izvornog proračuna u iznosu koji se penje do 10 milijuna kuna kako bi spriječili ozbiljne poremećaje u poslovanju naših ustanova.
U vremenu najveće stope inflacije u Hrvatskoj i nimalo optimističkih prognoza ekonomskih analitičara jasno je da je pred nama još jedna godina izazova ili kako je to netko slikovito rekao opet „ulazimo u zonu nemirnog leta“. U takvim okolnostima i mi u Županiji, jer nismo izolirani otok, za 2023. moramo bit oprezni u prognozama i realni u planiranju aktivnosti.
Ali se od projekata ne odustaje, što je vidljivo u donesenom proračunu koji je imao i dosta prepreka prije izglasavanja…
– Kao što sam rekao i na samoj Skupštini i ja i moji najbliži suradnici uložili smo puno truda u razgovorima sa županijskim klubovima i samim vijećnicima kako bi postigli dogovor oko proračuna. Drago mi je da je proračun izglasan i da smo izbjegli trošak novih izbora. Ovogodišnji proračun težak je 224,2 milijuna eura, definirali smo prioritete koji su iz područja naše odgovornosti, školstva, zdravstva i socijalne skrbi.
Kao u uvijek, posebno smo vodili računa o ulaganjima u Gorski kotar, kroz županijske institucije, prateći i pomažući projekte goranskih gradova i općina, a naravno, i kroz županijske projekte. Jednako tako, vodimo računa o našem Krku, Cresu, Lošinju i Rabu.
Cilj nam je realizirati sve započete projekte, ali i započeti nekoliko novih kapitalnih kao što su primjerice spomenuta izgradnja Zdravstvenog centra na Rujevici, nove osnovne škole na području najveće hrvatske općine Viškovo, novog županijskog doma za starije.
Donijeli ste demografsku mjeru pomoći mladim obiteljima na području Gorskog kotara i otoka. Kakva su očekivanja?
– Da bi mladi ostali u ruralnim sredinama kao što su Gorski kotar i otoci trebaju i posao, vrtiće za djecu, mjesta za društveni život, dostupnu zdravstvenu zaštitu… Rješavanje stambenog pitanja jako je važan ali ne i jedini preduvjet da bi mladi ostali u ruralnim dijelovima županije i mi već godinama kroz razne programe pomažemo i Gorskom kotaru i otocima na podizanju kvalitete života u tim sredinama. Ova demografska mjera sigurno će pomoći našim gradovima i općinama da uz naše sufinanciranje adaptiraju stambene objekte u svom vlasništvu za povoljni dugoročni najam mladim obiteljima. Upravo smo za tu namjenu izdvojili 1,1 milijun kuna JLS-ima koji su se javili na naš poziv, a isti iznos planirali smo i u naredne tri godine.
Vladi ste predložili da država preda neperspektivnu imovinu na upravljanje gradovima i županijama. Imate li povratnu informaciju?
– Nemam, ali se nadam da je taj prijedlog netko uzeo na razmatranje. Naveo sam primjer grada Rijeke na čijem se području nalazi čak 400 stanova u vlasništvu države. To je značajan stambeni fond kojim bi Rijeka, da im država bar dio prepusti u vlasništvo, mogla brže rješavati socijalnu listu ali i kadrova potrebnih Gradu.
I PGŽ se bori s manjkom liječnika, prije svega doktora obiteljske medicine. Što se poduzima?
– To je gorući problem hrvatskog zdravstva, a ne samo naše županije koji se mora riješiti sustavno, nadam se u okviru nove reforme zdravstva oko koje se na dnevnoj razini polemički raspravlja. Mislim da najbolje problem artikuliraju upravo liječnici obiteljske medicine i nadam se da će njihovi prijedlozi bit ne samo saslušani već i uvaženi. Na razini našeg Doma zdravlja problem je također prisutan i mi kao osnivač i Dom zdravlja intenzivno radimo na rješavanju tog problema, provode se brojne specijalizacije, a sada je po prvi put raspisan i natječaj za europska sredstva upravo za financiranje specijalizacija doktora medicine na kojeg će naše ustanove sigurno aplicirati. Preko 10 milijuna kuna uloženo je u specijalizacije zdravstvenog kadra.
Nastavljate i sa stipendijama studentima..
– Primorsko-goranska županija dodijelila je 17 novih stipendija za deficitarna zanimanja u akademskoj 2022./2023. godini. Uz financiranje 20 postojećih stipendista, Županija će ukupno izdvojiti 370 tisuća kuna za stipendiranje 37 studenata u 2023. godini. Mjesečno studenti dobivaju 1.000 kuna.
Kao i za cijelu RH i za PGŽ velik značaj ima ulazak u Schengen…
– Za našu županiju to znači i slobodan protok roba i ljudi na zapadnoj granici ove regije što donosi izravne koristi turizmu, prometu i gospodarstvu, te olakšava život naših građana u pograničnom prostoru. Još samo da naši slovenski susjedi ispune obećanje i izgrade tih dvadesetak kilometara autoceste do Rupe, imat ćemo ne samo slobodnu već i brzu cestovnu dostupnost svim europskim destinacijama što je značajan benefit za kvarnerski turizam, za nove investicije, sve naše ljude i gospodarstvenike.
To su i glavni razlozi što u ovu godinu, usprkos svemu, gledam s optimizmom. Pogotovo što smo već lani ostvarili izvrstan turistički rezultat, dostigli rekordnu predpandemijsku 2019.godinu i brojem turista, ali još više u zaradi turističkog sektora koji je dao velik doprinos ekonomiji Hrvatske, rastu bruto društvenog proizvoda, zapošljavanju i našem pozicioniranju vrlo visoko na karti turističkih zemalja svijeta.
Niz je projekata, mjera i potpora za poduzetnike, poljoprivrednike i ruralni razvoj, ali i inovatore…
– Lani smo imali interventnu pomoć stočarima pri kupnji stočne hrane uslijed povećanja troškova. Nastavljeno je ulaganje u Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj u Staroj Sušici. Uređen je Objekt za preradu voća koji je polučio veliki interes. Nastavit će se s infrastrukturnim ulaganjima i ove godine urediti puniona meda. Izuzetno veliku posjećenost zabilježio je Centar za velike zvijeri. Započelo je projektiranje Hrvatske kuće vina u Dvorcu Nova Kraljevica. Radi se na novom programu razvoja poljoprivrede s naglaskom na digitalnu i zelenu tranziciju.
Za ulaganja u osnovna sredstva s ciljem pokretanja ili modernizacije poslovanja, uvođenje novih tehnologija, razvoja novih proizvoda ili usluga i poticanja zapošljavanja, u suradnji s HBOR-om i poslovnim bankama Primorsko-goranska županija od 2021. provodi programe kreditiranja „Poduzetništvo mladih, žena i početnika“ i „Obrtna sredstva“ temeljem kojeg se subvencionira kamata za krajnje korisnike. Fiksna kamatna stopa iznosi 2 posto godišnje pa je uz subvenciju Županije od 2 posto u konačnici kamata za korisnike nula. Omogućava se iznos kredita od 200 do 700 tisuća kuna s rokom povrata do 10 godina s uključenim počekom do godine dana.
Primorsko–goranska županija još od 1995. godine bespovratnim sredstvima, putem javnog natječaja, nagrađuje najbolje inovatore županije za njihov rad i doprinos inovatorskoj djelatnosti. Na lanjski natječaj je zaprimljeno 16 prijava inovacija, a osigurana su bila sredstva od 150.000 kuna.
Turistički rezultati su bili izuzetno dobri u 2022. godini.
– Kvarnerski ali i ukupni hrvatski turizam ostvario je izvrstan rezultat koji je na razini rekordne predpandemijske 2019. godine. Ne samo u prometu nego i u zaradi turističkog sektora koji je dao značajan doprinos ekonomiji Hrvatske, rastu bruto društvenog proizvoda, zapošljavanju i pozicioniranju Hrvatske vrlo visoko na karti turističkih zemalja svijeta. Bez sumnje možemo reći da je 2022. u kojoj smo se vratili turističkim rekordima iz 2019. godine. Od početka godine pa do kraja studenog već smo ostvarili 18 milijuna noćenja, što je na razini 2019. godine te 19% više noćenja u odnosu na 2021. godinu, a te će brojke bit još bolje kada pribrojimo i ovo adventsko razdoblje. Stalna ulaganja u destinaciju, u kvalitetu smještaja, razvoj novih turističkih proizvoda donose i ovakve rezultate. (Lidija Kiseljak)
