Županije su pripremile projekte za koje se nadaju sufinanciranju iz EU sredstava. Oko 25 milijardi kuna nam je na raspolaganju, što kroz novu financijsku omotnicu što kroz Nacionalni plan oporavka. Naglasak se u novom razdoblju pojačano daje projektima bitnim za lokalne jedinice, a novcima će se moći graditi i škole. Provjerili smo koji su planovi ulaganja u obrazovanje, ali i u ostale projekte od županija koje su nam dostavile popis projekata.

Kroz Višegodišnji financijski okvir 2021. – 2027. uskoro ćemo na raspolaganju imati oko 14 milijardi eura, a kroz Instrument za oporavak EU Nove generacije nešto više od 11 milijardi eura. Najveći dio iz tog instrumenta otpada na sredstva Mehanizma za oporavak i otpornost, iz kojeg je Hrvatskoj putem Nacionalnog plana za oporavak i otpornost 2021. – 2026. (NPOO) dodijeljeno 6,31 milijardi eura bespovratnih sredstava te 3,61 milijardi eura zajmova.

Kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, po iznosu na drugom mjestu je ulaganje u obrazovanje, znanost i istraživanje, oko milijardu eura, a što županije planiraju jako iskoristiti. U području obrazovanja predviđeni su vaučeri za dodatno školovanje i osposobljavanje, investicije kako bi se povećala dostupnost predškolskom odgoja, u školske zgrade kako bi škole mogle raditi u jednoj smjeni, predviđeno je inovativnije financiranje istraživanja. Oko 1,3 milijarde eura, što je 20,4 % alociranih sredstava predviđeno je za digitalne investicije. To uključuje digitalizaciju puno važnih sektora, javne uprave, pravosuđa, obrazovanja, prometa. Plan između ostaloga predviđa da pristup širokopojasnoj infrastrukturi dobije najmanje 100.000 kućanstava u ruralnim područjima, a najmanje 80 % hrvatskog teritorija imat će pristup mreži 5G. U području ekonomske i institucionalne otpornosti također je planiran velik iznos, a koji će u konačnici imati učinak i na zdravije gospodarstvo pojedinih županija. Plan je i  jačanju teritorijalne kohezije povećanjem dostupnosti i povezanosti slabije naseljenih područja izgradnjom infrastrukture u prometu, električnoj i vodoopskrbnoj mreži, zatim poboljšanja u zdravstvenom sustavu u smislu veće teritorijalne pokrivenosti primarne zdravstvene zaštite, veće dostupnosti lijekova i opreme.

Za dio Županija važan je Program razvoja otoka i onaj za brdska područja. Kroz izrađen registar otoka prikazan je popis svih 1244 otoka, broj stanovnika i posebnosti pojedinog otoka, a u cilju kvalitetnijeg usmjeravanja EU novca u sljedećem razdoblju.

Provjerili smo po nekim od županija što su sve stavili na popis projekata u narednim godinama.

Splitsko-dalmatinska županija, kako nam navode u Razvojnoj agenciji RERA-i, imaju pripremljene projekte za prijavu, a neki od njih su dogradnja škole i dvorane OŠ kralja Zvonimira u Segetu Donjem zbog prelaska na jednu smjenu, pa dogradnja OŠ kneza Trpimira i dvorane u Kaštel Gomilici i OŠ Vjekoslava Paraća u Solinu zbog prelaska na dvije smjene, nadalje, izgradnja nove škole Sv. Martina u Podstrani, a kako bi se rasteretila postojeća škola te bi obje prešle na rad u jednoj smjeni.

Planira se i dogradnja OŠ Vladimira Nazora u Postirama i također prelaska na jednu smjenu. Nova škola gradila bi se u Supetru s planom rada u jednoj smjeni i mogućnosti korištenja škole u komercijalne svrhe. Izgradnja školskih dvorana planirana je u u OŠ dr. fra Karlo Balić u Šestanovcu, OŠ Kamešnica u Otoku, OŠ Jesenice u Dugom Ratu, OŠ Petra Kružića u Klisu, OŠ Tina Ujevića u Krivodolu i OŠ Vis. U Sinju je plan gradnje nove škole fra Pavla Vučkovića.  Kako se navodi, projekt je potreban ali ga je nužno revidirati i razdvojiti od Glazbene škole. Za Glazbenu školu potrebno je iznaći novo rješenje. U III. gimnaziji u Splitu planirana je dogradnja učionica za program međunarodne mature. Uvođenjem ovoga programa i realizacijom ove dogradnje Grad Split i županije (cijela južna Hrvatska) dobivaju na atraktivnosti i prihvatljivosti za doseljavanje i školovanje djece stranaca (i naših) koji to mogu platiti. U Omišu je planirana gradnja nove srednje škole ‘Jure Kaštelan’. Ovom izgradnjom riješilo bi se ne samo pitanje srednje škole nego i osnovne, jer bi postojeća osnovna škola (radi u 3 smjene) preuzela postojeću zgradu srednje škole (uz odgovarajuće intervencije). Obje bi radile u jednoj smjeni. Plan je i gradnja kata u Zdravstvenoj školi u Splitu. Dogradnjom kata škola prelazi na jedno mjesto i prepušta prostore u NZJZ te se omogućava povećanje upisnih kvota za deficitarna zanimanja (medicinske sestre i tehničari).

Nadalje, plan je i nastavak ulaganja u Turističko-ugostiteljsku školu i Obrtno tehničku školu u Splitu. Uz ove projekte, pripremljeni su i projekti energetske obnove osnovnih škola u Trilju, OŠ Stjepan Radić u Imotskom, kneza Mislava u Kaštel Sućurcu, OŠ Filipa Lukasa u Kaštel Starom, OŠ Ostrog u Kaštel Lukšiću, OŠ don Mihovila Pavlinovića u Podgori, Ekonomskoj i upravnog školi Split, pa u Tehnička i industrijska škola Ruđer Bošković, Sinj , Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju, Split (zgrada 4 škole… ex GŠC) te Srednja škola fra Andrije Kačića Miočića, Makarska (zgrada u kojoj djelatnost obavljaju obje srednje škole u Makarskoj)

Glavni prioriteti u sljedeće četiri godine su riješiti pitanje rada škola u tri smjene  (Podstrana, Omiš, Gomilica, Solin- V. Parać, Seget) – sve navedeno će biti prihvatljivo za financiranje iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka i novih operativnih programa. Nadalje, osigurati da sve matične škole imaju odgovarajuću sportsku (školsku-sportsku) dvoranu koja bi ujedno imala i javnu namjenu, osigurati uvođenje međunarodnog programa u III. Gimnaziji (IBDP) te realizirati projekte RCK (Turistička škola + Obrtno tehnička škola) – projekti u provedbi.

Osječko-baranjska županija na popisu projekata ima izgradnju Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, procijenjene vrijednosti 98,3 milijuna kuna, izgradnja novog Kliničkog bolničkog centra Osijek, vrijednosti 2,5 milijarde kuna, Izgradnja Gospodarskog centra  – Zgrada I, 56,25 milijuna kuna, Izgradnja Gospodarskog centra  – Zgrada II, 300.000 kuna, Revitalizacija brownfield područja OLT Faza I, vrijednosti 350 milijuna kuna, Rekonstrukcija i proširenje – Zračna luka Osijek, 450 milijuna kuna, Rekonstrukcija zgrade HNK-a u Osijeku, 82,67 milijuna kuna, Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku, 48,34 milijuna kuna, Izgradnja zgrade I. gimnazije u Osijeku, 100 milijuna kuna, Izgradnja športske dvorane  OŠ M. Krleže, Čepin, 33 milijuna kuna, Obnova Palače Virovitičke županije na adresi Županijska 4, Osijek, 75 milijuna kuna, Geotermalni potencijali Osječko-baranjske županije, 75 milijuna kuna te Centar za gospodarenje otpadom Orlovnjak vrijednosti 500 milijuna kuna.

Virovitičko-podravska županija odlučila se je koncentrirati na doprinos u komponenti Obrazovanje, znanost i istraživanje i to tako da se kroz infrastrukturna ulaganja osiguraju nužni preduvjeti za provođenje cjelodnevne nastave. Projekti Virovitičko-podravske županije doprinose izravno ostvarenju cilja C3.1. R1-I2 Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave kako bi do kraja 2Q/2026., 70% učenika osnovnih škola pohađalo nastavu u jednoj smjeni.


Proaktivnošću Virovitičko-podravske pripremljeni su projekti izgradnje II. osnovne škole sa sportskom dvoranom u Pitomači, izgradnja Osnovne škole Ivane Brlić – Mažuranić u Orahovici, projekt izgradnje dvodijelne sportske dvorane pri Osnovnoj školi Suhopolje, izgradnja dvodijelne sportske dvorane u Osnovnoj školi Nova Bukovica. Istodobno je ispred grada Virovitice pripremljena tehnička dokumentacija za izgradnju III. Osnovne škole u Virovitici s dvodijelnom sportskom dvoranom. Prethodno navedeni projekti predstavljaju veliki iskorak u provedbi obrazovne reforme. Kao što je bilo i prijašnjih godina, za Virovitičko-podravsku županiju, ulaganje u znanje i obrazovanje je – ulaganje za budućnost ovoga kraja. Osim ovih ulaganja u samom dokumentu nalazi se i projekt Izgradnja nove skele “Križnica” u vrijednosti od 8 milijuna kuna čime bi se osigurao neometan i siguran pristup riječnom otoku za lokalno stanovništvo ali i sve posjetitelje prirodne baštine na području Križnice. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti bit će osigurana sredstva i za poduzetnike s područja Virovitičko-podravske županije koji će prilikom apliciranja na javne pozive imati svekoliku stručnu i savjetodavnu podršku Poduzetničkog inkubatora Virovitičko–podravske županije, te kao regionalnog koordinatora Virovitičko-podravske županije razvojne agencije VIDRA.

Primorsko-goranska županija izdvojila je također najvažnije projekte. Jedan od njih je projekt Kompleks “Zapadna Žabica” kroz koji je predviđena izgradnja višenamjenske građevina. Tu je i projekt revitalizacije lječilišta Veli Lošinj. Lječilišni centar Veli Lošinj je projekt zdravstvene infrastrukture kojim se planira rekonstrukcija i adaptacija postojećih objekata, nadogradnja postojećih objekata te proširenje i obogaćivanje ukupne ponude lječilišnog centra s ciljem osiguranja stabilnih, cjelogodišnjih radnih mjesta u djelatnosti zdravstvenog turizma, podizanje kvalitete zdravstvene zaštite i općenito uvjeta življenja za lokalno stanovništvo. Provedbom projekta povećat će se atraktivnost otoka Cresa i Lošinj za rad i naseljavanje čime će se usporiti negativni demografski trend i povećati otpornost lokalne zajednice na krizna događanja. Ukupna vrijednost projekta je 132 milijuna kuna. Kroz prvu i drugu fazu uloženo je 32 milijuna, a treća je u provedbi. Projektom se osiguravaju prostorni i kadrovski uvjeti koji će omogućiti usmjeravanje ustanove u aktivnosti prevencije kroničnih nezaraznih bolesti koje prvenstveno nastaju zbog nezdravih stilova života i štetnog radnog i životnog okoliša. Lječilišni centar Veli Lošinj će nastaviti razvijati kao glavnu djelatnost rehabilitaciju kroničnih nezaraznih bolesti kod kojih se postiže povoljan učinak primjenom prirodnih ljekovitih činitelja i postupaka fizikalne terapije.

Kroz projekt mobilnih ambulanti domova zdravlja, plan je povećati dostupnost liječnika opće obiteljske medicine koje e javlja u depriviranim područjima poput Gorskog kotara i otoka, a prijedlog rješenja uz različite druge organizacijske promjene je i kupovina mobilne ordinacije i opremanje iste medicinskom opremom kako bi se povećala dostupnost zdravstvene zaštite u manjim i teže dostupnim mjestima.

Tu su i projekti energetske obnove. U Domu zdravlja u Delnicama i Ravnoj Gori se još i mijenja sustav grijanja s postojećih kotlova na lož ulje na nove kotlove na biomasu-pelete što predstavlja obnovljiv izvor energije. U Domu zdravlja u Crikvenici se mijenja sustav grijanja s postojećeg kotla na lož ulje na uvođenje visokotemperaturne dizalice topline zrak-voda, a u Domu za starije osobe „Kantrida“ valoriza se mogućnost novog tehničkog sustava, alternativnih izvora energije i mijenja se cijela javna rasvjeta u kompleksu.

Projekt Inovacijska arena Sveučilišta u Rijeci poticati će inter-, multi-i trans-disciplinarni znanstveno-stručni transfer znanja sa i na Sveučilište u Rijeci. Arena je zamišljena kao centralno mjesto regionalnog inovacijskog ekosustava temeljenog na primjeni digitalnih i naprednih tehnologija (umjetna inteligencija, biotehnologija, blockchain, napredni materijali, robotika i dronovi i sl.)  s namjerom digitalne transformacije ključnih gospodarskih sektora te podrške projektima gospodarstvenicima s područja Regije (poglavito u područjima digitalne ekonomije, Plavog rasta i zelene ekonomije).

Projekt izgradnje žičare Radaševo dio je projekta Regionalni sportsko – rekreacijski i turistički centar Platak koji provodi Primorsko – goranska županija, s ciljem stvaranja uvjeta za korištenje područja Platka tijekom cijele kalendarske godine i gradnje sadržaja sporta i rekreacije koji će vrednovati područje u zimskom i ljetnom razdoblju. Planirana je gradnja četverosjedežnice dužine cca 900 m, na području postojećih skijaških staza, kapaciteta 2400 osoba/sat. Donja stanica žičare nalazi se na koti 1112 mnm, a gornja stabica na koti 1360 mnm. Žičaru će koristiti skijaši, pješaci, biciklisti, građani svih dobi. Korištenjem žičare očekuje se povećanje kvalitete života kroz utjecaj na zdravlje i i kvalitetno provedeno slobodno vrijeme.

U planu je i žičara na Učkoj. Prema izrađenim studijama (predinvesticijska studija i studija izvedivosti) realizacija projekta žičare i povezivanje obale s planinskim područjem Učke bila bi od velikog strateškog značaja za cijelu regiju. Realizacijom projekta žičare će se povećati broj dolazaka gostiju i posjetitelja, produžiti boravak gostiju i posjetitelja, produžiti pred i post sezona te poduprijeti cjelogodišnje poslovanje u turizmu. Provedba projekta će direktno generirati 22 nova radna mjesta (žičara i restoran) te indirektno generirati 250 novih radnih mjesta u pratećim djelatnostima na gravitirajućem području.

Plan je i gradnja nove osnovne škole u Općini Viškovo. Općina Viškovo je, nakon Grada Rijeke, jedinica lokalne samouprave s najvećim brojem stanovnika i prosječno najmlađim stanovništvom u Primorsko-goranskoj županiji. U Općini Viškovo trenutno postoji samo jedna osnovna škola u centralnom naselju Viškovo te je ista brojem učenika prekapacitirana. Ovim projektom predviđena je izgradnja objekta te uređenje okoliša s vanjskim igralištima. U sklopu škole izgraditi će se i školska dvorana.

Tu su i daljnji radovi na projektu Stara Sušica. Provedba projekta uključuje rekonstrukciju i izgradnju infrastrukture, opremanje i razvoj posjetiteljskih, turističkih, edukativnih i poduzetničkih sadržaja i proizvoda utemeljenih na prirodnoj baštini, prirodnim resursima kroz edukaciju, interpretaciju i marketing. Projekt treba sagledati naročito kroz komponentu održivosti tj. uključivanja poljoprivrede i prerade proizvoda, edukaciju, socijalnu uključenost lokalnog stanovništva, ali i integraciju socijalno osjetljivih skupina u društvo (korisnici Centra za socijalnu skrb) te mogućnost razvoja poduzetništva i novog zapošljavanja. Uz podignut matični nasad autohtonih sorata jabuka i krušaka s ciljem zaštite genetskog materijala starih sorti voćaka obnovio bi se objekt za preradu voća i punionica meda. Realizacijom objekta turističke namjene s etno zbirkom bio bi prikazan dio tradicije Gorskog kotara te dopunske ponude u smislu ponude autohtonih jela i prodaje proizvoda te prateće usluge smještaja.
Projekt „Posjetiteljski centar za velike zvijeri“ realizirat će se u cijelosti kroz Javnu ustanovu Priroda. Izgrađen je objekt te je u tijeku izrada postava u kojem je planiran edukativno informativni sadržaj vezan uz očuvanje medvjeda, risa i vuka.

Kroz projekt Zeleni kotač Gorskog kotara plan je jačanje turističke ponude kroz promicanje prirodne baštine i unaprjeđenje sadržaja u NP Risnjak putem rekonstrukcije i izgradnje društvenih objekata i uređenje okoliša. Izgradnja nove zgrade dječjeg vrtića predviđena je na istočnom rubu stambenog naselja Rastočine u Rijeci, vrtić je projektiran za 9 odgojnih skupina i to: 3 odgojne skupine za djecu jasličke dobi i 6 za djecu vrtićke dobi. Tu je i projekt izgradnje i opremanja objekta Centra za translacijska medicinska istraživanja na Kampusu Sveučilišta u Rijeci. Projekt Centar TransMedRi javio se kao odgovor na sve veće izazove u biomedicinskim istraživanjima, od porasti kroničnih bolesti do manjka preciznih dijagnostičkih metoda i specifičnog liječenja u uznapredovalom stupnju bolesti.

Šibensko-kninska županija također ima spreman plan projekata, od čega se velik dio odnosi također na obrazovanje. Među njima su energetske obnove SŠ  Love Montija i njene školske sportske dvorane, zatim modernizacija rasvjete OŠ A. M. Petropoljskog i energetska obnova škole, pa obnova školske dvorane OŠ Kistanje, energetski certifikat za OŠ Jakova Gotovca, Unešić, Projekt integrirane sunčane elektrane 30 KW u osnovnoj školi u Primoštenu, gdje je i plan sanacija kotlovnice i vanjske ovojnice, sunčana elektrana Osnovne škole Domovinske zahvalnosti Knin, zatim dogradnja OŠ u Vodicama, energetska obnova škole u Skradinu te obnova zgrade Gimnazije Antuna Vrančića u Šibeniku.

Također, Dom za starije i nemoćne osobe Cvjetni dom Šibenik planira projekt uređenja postojećih prostorija Doma u svrhu smještaja korisnika IV stupnja usluge – oboljelih od Alzhaimerove demencije, zatim izgradnja dva protupožarna stubišta na objektu Doma i FN elektrane, odnosno cilj je imati vlastitu proizvodnju električne energije korištenjem sunčeve energije.

Karlovačka županija ima spremna 29 projekata ukupne vrijednosti 173.665.429 eura. Neki su od njih su izgradnja širokopojasne infrastrukture na području Županije koja će  omogućiti pristup širokopojasnom Internetu s brzinom od 100 Mbit/s. Energetska obnova planirana je na objektima Opće i braniteljske bolnice Ogulin, ambulante opće medicine u općini Barilović, glavne zgrade Zavoda za hitnu medicinu Karlovačke županije, zgradi stare  bolnice Dubovac.

Plan je i rekonstrukcija i nadogradnja postojećeg objekta Srednje medicinske škole Karlovac koji u postojećem obliku ne zadovoljava potrebe učenika i razrednih odjela. Trenutno se obrazovanje odvija na dvije lokacije (najam prostora) i u dvije smjene. Nema mogućnosti za provođenje programa. Glavnim arhitektonskim projektom predviđena je rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja građevine, ukupne neto površine školskog dijela građevine s dogradnjom i nadogradnjom 2.355,88 m2 i ukupne neto površine školske sportske dvorane s dogradnjom 252,78 m2 od čega ukupna neto površina postojećeg školskog dijela građevine iznosi  586,79 m2 i ukupna neto površina postojeće školske dvorane iznosi 184,78 m2. 52,5 milijuna kuna.

Projekt obuhvaća ulaganja u infrastrukturu školskih sportskih dvorana na području Karlovačke županije, pri školama koje ne raspolažu sa istima, te uslijed toga nisu u mogućnosti na adekvatan i Zakonom propisan način provoditi nastavno obrazovni proces koji se odnosi na provedbu nastave tjelesnog odgoja. Uz navedeno izostaju i druge mogućnosti koje školske sportske dvorane nude lokalnoj razini (amaterski, klubski i rekreacijski sport). Projektom je obuhvaćena izgradnja i opremanje školsko sportskih dvorana –  jednodijelna ŠSD pri PŠ Jarče polje, dvodijelna ŠSD pri OŠ Slava Raškaj Ozalj, trodijelna ŠSD pri OŠ IGK Duga Resa, zatim ŠSD pri OŠ Generalski stol, jednodijelna ŠSD pri OŠ Cetingrad, proširenje ŠŠD pri OŠ Antun Klasinc u Lasinji te gradnja jednodijelne  ŠŠD pri PŠ Oštarije.

Od planiranih projekata je i promicanje energetske učinkovitosti u sustavu stambenih zgrada i javne energetske infrastrukture prijelazom na obnovljive izvore energije; izgradnja sustava plastenika s ciljem povećanja neovisnosti u poljoprivrednoj proizvodnji RH, izgradnja turističkog bazenskog kompleksa s ciljem razvoja ruralnog prostora i povećanja zaposlenosti, proizvodnja električne energije iz OiE…  Sukladno Mreži hitne medicine, na području Karlovačke županije  postoji potreba za kvalitetnijom pokrivenošću uslugama hitne medicine. Sukladno navedenom i zbog bolje organizacije sustava, optimalne pokrivenosti u Karlovačkoj županiji kao i povećanja sigurnosti za pacijente, izgraditi će se dva nova objekta/ispostave hitne medicine na području općine Vojnić i grada Ozlja  za općinu Vojnić. Oba objekta će biti nove građevine, površine 316,17 m2  (objekt Ozalj) i 267,60 m2 ( objekt Vojnić). Plan je gradnja Vatrogasnog centra Slunj koji bi podigao razinu sigurnosti od ugroza za 9490 stanovnika s područja Slunja i općina Rakovica i Cetingrad. Prelazak na jednosmjensku nastavu planiran je u Tehničkoj školi Karlovac. Nakon realizacije projekata RCK u prostoru Oružane i adekvatnog uređenja tavanskog prostora u glavnoj zgradi stekli bi se uvjeti za prelazak u rad u jednoj smjeni, te  uspostava kabineta i praktikuma, stvoreni uvjeti za školovanje velikog broja djece u jednoj smjeni, odnosno, za povećanje broja učenika za 240, broja nastavnika za 6. Plan je i uspostava Regionalno edukacijsko-simulacijskog centra hitne medicine, Zavoda za hitnu medicinu Karlovačke županije. Centar bi bio namijenjen svim djelatnicima hitne medicine u Karlovačkoj županiji ali i u RH, a treninge će u Centru povoditi Nacionalni instruktori Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, sukladno Standardu osnovne edukacije za radnike izvanbolničke hitne medicinske službe i Standardu osnovne edukacije za radnike koji provode trijažu u odjelu hitne medicine. Centar će ujedno biti i telemedicinski centar za usavršavanje na daljinu tzv. E-usavršavanje te će se u njemu obavljati edukacije laika te svih žurnih službi. U Dugoj Resi plan je gradnje Poduzetničkog inkubatora. u Općini Barilović dogradnja osnovne škole koja je već započela, zatim nadogradnja projekta vodene tajne Slunja, stvaranje novog turističkog proizvoda. Jačanje  turističke destinacije vodeničarskog naselja Rastoke u noćnoj vizuri i te dodatni sadržaji imaju cilj, kako je navedeno, obogatiti turističke ponude Grada Slunja.

Od projekata tu je i energetska obnova športske školske dvorane “Mladost”, izgradnja športske dvorane za osnovnu školu Mahično, izgradnja školske športske dvorane Rečica Dom. Pa ulaganja u projekt Karlovačka zvijezda, daljnje ulaganje u poduzetnički centar Nikola Tesla, projekt kogeneracije na biomasu, gradnja kompostane u Ogulinu, dovršetak ulaganja u DV u Krnjaku…

Brodsko-posavska županija izradila je Plan razvoja do 2027. godine. Kako se navodi u planu, za ostvarivanje posebnih ciljeva u okviru prioriteta  Razvoj konkurentnog i inovativnog gospodarstva  te rast zaposlenosti i stope obrazovanja,  planirana su sredstva u iznosu  od 2,7 milijardi kuna. Za ostvarivanje posebnih ciljeva u okviru prioriteta  Demografska revitalizacija,  kvalitetan život i sigurnost za stabilan razvoj planirana su sredstva u iznosu od 5,3 milijardi kuna. Za ostvarivanje posebnih ciljeva u okviru prioriteta Zelena i digitalna tranzicija gospodarstva i društva, planirana su sredstva u iznosu od 682 milijuna kuna, a za ostvarivanje posebnih ciljeva u okviru prioriteta  Jačanje  konkurentnosti Županije i razvoj potpomognutih područja planirana su sredstva u iznosu od 453,9 milijuna kuna.

Od konkretnih strateških projekata u sljedećem razdoblju, izdvajaju strateški projekt Unapređenje kvalitete sustava odgoja i obrazovanja kroz ulaganje u infrastrukturu i uvođenje jednosmjenske nastave u osnovne i srednje škole, a što uključuje projekte izgradnje i dogradnje  određenih škola s područja BPŽ-a u kojima će biti omogućena jednosmjenska nastava, izgradnju i opremanje Edukacijsko-demonstracijskog inteligentnog centra u Slavonskom Brodu (EDI CENTAR) u sklopu Industrijsko-obrtničke škole koja u sebi sadrži sve najnovije i najmodernije pametne sustave za upravljanje zgradom dok je naglasak na korištenju obnovljivih izvora energije, Projekt Prirodni i kulturni resursi u funkciji turizma, Projekt Centar strukovne izvrsnosti u bioekonomiji te  Projekt Regionalni centar kompetentnosti „Slavonika 5.0“ i „Slavonika 5.1.“ koji se odnose na dogradnju Tehničke škole u Slavonskom Brodu te na stručno usavršavanje i opremanje. Vrijednost projekata predviđena je u iznosu od 400 milijuna kuna.

Iznos od 484,8 milijuna vrijedan je projekt vezan za zdravstvo. Ulaganje u unapređenje sustava zdravstvene zaštite na području BPŽ-a projekt je cjelokupnog unapređenja koje uključuje projekte obnove/rekonstrukcije/dogradnje dijelova Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ u Slavonskom Brodu i Opće bolnice u Novoj Gradiški, kao i njihovo opremanje u potrebnim segmentima. Također, zdravstvena će se zaštita unaprijediti, kako se navodi, izgradnjom nove zgrade Hitne medicine BPŽ-a, kao i opremanjem Zavoda za hitnu medicinu BPŽ-a.  Izgradnja centra za hitnu i interventnu medicinu, Heliobaze+heliodroma, Simulacijsko-edukacijskog centra za upravljanje rizicima od katastrofa radi jačanja kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama.

Nadalje, izgradnja sustava navodnjavanja koji uključuje izgradnju sustava navodnjavanja Orubica i Biđ.

Predviđeni datum završetka izgradnje sustava Orubica je prosinac ove godine, a u planu je još ugovaranje ugradnje piezometara te troškovi ishođenja uporabne dozvole. Bruto površina područja obuhvata sustava navodnjavanja Biđ iznosi 1.190 ha. Neto poljoprivredne površine predviđene za navodnjavanje zauzimaju 1.083 ha, a prestali dio od 107 ha otpada na vodene površine, putove i šume. Buduće područje navodnjavanja prostire se između kanala Biđ na jugu i sjeveru za potrebe poljoprivrednika s područja općine Vrpolje u naselju Čajkovci, a dio u općini Donji Andrijevci te općini Velika Kopanica, naselju Divoševci.

Tu je i gradnja regionalnog centra za gospodarenje otpadom Šagulje u svrhu održivog gospodarenja otpadom za područje cijele Brodsko-posavske županije, Požeško-slavonske županije i dijela Sisačko-moslavačke županije. Time će se riješiti problem zbrinjavanja otpada koji dovodi do zagađenja okoliša koje uzrokuje narušeno zdravlje ljudi i lošu kvalitetu života. Cilj projekta je odložiti manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada što će doprinijet manjem onečišćenju i boljoj kvaliteti života ljudi na ovom području.

Ukupan iznos investicije izgradnje RCGO Šagulje je 479,7 milijuna kuna koji je sukladno visini osnivačkih udjela raspodijeljen na 3 županije pri čemu je iznos za Brodsko-posavsku županiju jednak 244,6 milijuna, a s ulaganjima u 2021. iznosi 247,8 milijuna kuna.

U tijeku je provedba projekta Izrade studijsko-projektne dokumentacije za Regionalni centar za gospodarenje otpadom Šagulje. Vrijednost projekta iznosi 15 milijuna kuna. Provedba projekta traje 36 mjeseci, odnosno do sredine srpnja sljedeće godine.

Početkom sljedeće godine s provedbom bi trebao krenuti projekt izgradnja nove, jedinstvene zgrade Sveučilišta u Naselju Andrija Hebrang u Slavonskom Brodu te njezino opremanje obrazovnom i znanstvenom opremom. Projektne aktivnosti uključuju: Pripremu tehničke dokumentacije te pripremu i provedbu postupaka javne nabave, Izgradnju i funkcionalno opremanje zgrade Sveučilišta Slavonskog Broda, Unapređenje provedbe postojećih studijskih programa iz STEM područja, Izradu novog studijskog programa i/ili programa cjeloživotnog obrazovanja vezanog za sadržaj Europskog zelenog plana te Organizaciju okruglog stola „Klimatska neutralnost EU-a 2050“. Vrijednost projekta je 500 milijuna kuna, a planira se financirati iz Nacionalnog plana oporavka.

Izgradnja infrastrukture u Luci Slavonski Brod obuhvaća nadogradnju infrastrukture i razvoj lučkih usluga kojim će se povećati propusnost luke, proširiti gospodarske aktivnosti regije i povećati kapaciteti luke. Ulaganje će doprinijeti postignućima transeuropske prometne mreže, a izgrađena infrastruktura omogućit će poboljšan pretovar roba u cestovnom, željezničkom i riječnom prometu. Samim time povećat će se i ukupni kapaciteti koridora Rajna – Dunav kojem luka Slavonski Brod pripada  te će se potaknuti razvoj unutarnje riječne plovidbe. U pripremi je izgradnja terminala za tekuće terete, terminala za skladištenje i pretovar gotovih naftnih proizvoda, terminala za opasne terete, terminala namijenjenog za opskrbu plovila pogonskim gorivom, nastavak izgradnje industrijskog kolosijeka, spajanje istočnog dijela lučkog područja s koridorom X  i izgradnja manjeg brodogradilišta  za popravak riječnih plovila te nabava i ugradnja dizalice za podizanje i spuštanje manjih riječnih plovila u svrhu servisiranja i popravljanja.

I taj projekt bi trebao startati početkom sljedeće godini, a vrijednost mu je 450 milijuna kuna.

Također u siječnju je i predviđen početak daljnjih ulaganja u komunalnu, prometnu i društvenu infrastrukturu u vrijednosti oko 500,2 milijuna kuna.

Projekt obuhvaća ulaganja u sustav javne vodoopskrbe, javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području aglomeracije Slavonski Brod, Garčin, Brodski Stupnik, Donji Andrijevci u svrhu ispunjavanja uvjeta Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEZ) i Direktive o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju  (98/83/EZ). Projektne aktivnosti uključuju: Izgradnju sustava vodoopskrbe ukupne dužine 48.863 m, dvije crpne stanice, 18 čvorišta, 4.146 priključaka za 10.747 stanovnika; Izgradnju sustava odvodnje ukupne dužine 146.952 m, 27 novih objekata sustava (crpne stanice, mjerna mjesta, preljevi), 19 rekonstrukcija i opremanja postojećih objekata, izrada 10.953 priključka za 29.852 stanovnika; Nabavu opreme za održavanje sustava vodoopskrbe i odvodnje; Troškove nadzora, vođenja projekta, promidžbe i vidljivosti.

Projektom vrijednim 507,7 milijuna kuna koji bi se financirao iz Nacionalnog plana oporavka, predviđena je izgradnja vodoopskrbe i odvodnje u preliminarnim aglomeracijama Lužani, Oriovac, Vrpolje, Beravci, Velika Kopanica, Gundinci, Sikirevci i Slavonski Šamac. Projektne aktivnosti uključuju: Izgradnju sustava vodoopskrbe ukupne dužine 25.222 m,  3.226 priključaka za 8.388 stanovnika; Izgradnju sustava odvodnje ukupne dužine 139.160 m; Izradu 14.090 priključka za 36.636 stanovnika.

Neki od cestovnih projekata planiranih sljedeće godine jesu izgradnja spoja sjeverne vezne ceste i izgradnja istočne vezne ceste – spoj do Luke Brod, poslovnih zona Bjeliš, Izgradnja spoja Svačićeve ulice s istočnom veznom cestom te nastavak izgradnje od industrijskog parka prema RCGO-u. Vrijednost projekta je 154,9 milijuna kuna.

Daleko najvažniji projekt iz NPOO-a za Varaždinsku županiju je „Izgradnja i opremanje Centralnog operacijskog bloka Opće bolnice Varaždin“ koji je izravno uvršten u Plan kao projekt koji značajno doprinosi jačanju otpornosti zdravstvenog sustava RH. Projektom za koji je u NPOO-u osigurano 324.467.200 kuna (iznos ne uključuje PDV) optimizirat će se resursi bolničkog zdravstvenog sustava, povećati sigurnost pacijenata i omogućiti adekvatni uvjeti za rad zdravstvenog osoblja.

Varaždinska županija spremno čeka objavu natječaja iz NPOO-a jer su upravo projekti modernizacije infrastrukture obrazovnih ustanova u cilju ujednačavanja pedagoškog standarda, odnosno osiguravanja jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave visoko na listi prioriteta u sljedećoj financijskoj perspektivi.

Uz projekt „Izgradnja i opremanje Centralnog operacijskog bloka Opće bolnice Varaždin“ koji je izravno uvršten u Plan kao projekt koji značajno doprinosi jačanju otpornosti zdravstvenog sustava Hrvatske, a za koji je u NPOO-u osigurano 324.467.200 kuna, planirani projekti čiji je nositelj aktivnosti Varaždinska županija su i projekt organizacije jednosmjenske nastave u OŠ Varaždinske županije (dogradnja i izgradnja potrebnog školskog prostora – škole i dvorane), modernizacija rada Centara izvrsnosti te Europske talent točke, obnova  i prenamjena dvorca Šaulovec u Europski talent centar – Centri izvrsnosti Varaždinske županije, revitalizacija Arboretuma Opeka u Marčanu za potrebe RCK-a u poljoprivredi, palača Erdody – Patačić – Umjetničko obrazovni centar sjeverne Hrvatske, izgradnja geotermalne elektrane za eksploataciju geotermalne vode eksploatacijskog polja “Lunjkovec – Kutnjak” s proizvodnim i utisnim bušotinama te prezentacijski centar Gomila u Jalžabetu, izdvajaju u Županiji.

Od ostalih projekata naglasak daju i na projektu Sveučilišni kampus u Varaždinu – faza II – (nositelj aktivnosti FOI), Znanstveno-nastavno-tehnologijski STEM centar Sveučilišta Sjever u Varaždinu (nositelj aktivnosti Sveučilište Sjever) te izgradnja spoja Ulice Adolfa Wisserta i Frana Supila s podvožnjakom ispod željezničke pruge Zagreb – Varaždin (nositelj aktivnosti Grad Varaždin).

Procijenjena vrijednost navedenih projekata je oko 2 milijarde kuna, od čega je oko 500 milijuna kuna predviđeno za projekte u obrazovanju.

Dostupnost sredstava za uravnotežen regionalni razvoj osigurat će i Razvojni sporazum pet sjevernih županija: Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije koji obuhvaća projekte u vrijednosti višoj od 15 milijardi kuna.

Iako ne predstavlja dodatan izvor financiranja, Sporazum je, kažu u Županiji, važan alat pametnog programiranja politika regionalnog razvoja, a sadrži prioritete razvoja, načine suradnje i moguće izvore financiranja projekata koje je svaka od županija članica sporazuma definirala kao prioritetne u razdoblju 2021. – 2027. Naglasak Sporazuma je na zajedničkim projektima cestovne i željezničke infrastrukture (gotovo 9 milijardi kuna), a ostali prioritetni projekti su u zdravstvu, obrazovanju, znanosti i visokom obrazovanju, kulturi i turizmu. Potpisivanje sporazuma se planira nakon konačnog usuglašavanja svih ključnih elemenata.

U Dubrovačkoj-neretvanskoj županiji u planu je gradnja OŠ Cavtat, rekonstrukcija i dogradnja OŠ Župa dubrovačka i sportske dvorane u naselju Kupari, zatim, Izgradnja srednjoškolskog kompleksa u Pločama, nadogradnja kata u Gimnaziji te srednjoj školi u Metkoviću, rekonstrukcija srednjoškolskog kompleksa Petra Šegedina u Korčuli te rekonstrukcija i nadogradnja Medicinske škole. Vrijednost projekata je oko 270 milijuna kuna.

Planira se i dogradnja školske sportske dvorane u OŠ Ston i rekonstrukcija školske sportske dvorane Gimnazije Dubrovnik.

Pa energetske obnove OŠ don Mihovila Pavlinovića Metković te Učeničkog doma u Dubrovniku i ugradnja geotermalnog sustava grijanja OŠ Opuzen.

Na području socijalne skrbi planira se izgradnja Doma za starije i nemoćne u Dubrovniku i Lastovu te rekonstrukcija Doma Domus Christi.

U zdravstvu se planira provesti projekt unapređenja standarda i modernizacije zdravstvenih usluga OB Dubrovnik te energetska obnova bolnice.

Uvrštena su i dva značajna projekta komasacije i navodnjavanja – nacionalni pilot projekt navodnjavanja donje Neretve – podsustav Koševo-Vrbovci te komasacija Konavoskog polja.

Kako su nam nedavno u Istarskoj županiji rekli, u nadolazećem razdoblju usmjerit će se, u prvome redu, na one projekte koji se odnose na obrazovnu infrastrukturu u cilju osiguravanja preduvjeta za uvođenje jednosmjenske nastave; energetsku obnovu i zaštitu okoliša; prometnu infrastrukturu; kao i poticanje inovacija i razvoja ICT sektora. (Lidija Kiseljak)