„Nakon desetljeća, Hrvatska je dobila kariku koja je nedostajala u pružanju zdravstvene skrbi – Helikoptersku hitnu medicinsku službu (HHMS). Ovaj projekt Vlade, u vrijednosti od 62,5 milijuna eura, od strateške je važnosti za sve građane i posjetitelje Lijepe Naše, što se i pokazalo u dva protekla dana spašenim životima. Koordiniranom intervencijom HHMS-a i kopnene hitne medicinske službe, naši ‘hitnjaci’ pokazali su ne samo spremnost HHMS-a, već i uigranost s timom na kopnu, a to su i demonstrirali prilikom održanih simulacijskih vježbi. Upravo takvom implementacijom sustava HHMS-a, njegovom integracijom s vozilima zemaljske hitne medicinske službe i brzim brodicama pomorske hitne medicinske službe, Republika Hrvatska svrstala se uz bok zemljama koje imaju najrazvijeniji sustav hitne medicinske službe u Europi“, izjavio je ministar Beroš prilikom svečanog obilježavanja uspostave HHMS-a na riječkom sletištu Delta dodajući kako u ovom trenutku RH osigurava optimalan sustav HHMS-a na cijelom teritoriju u skladu s raspoloživim resursima – infrastrukturnim, kadrovskim i financijskim, te uvažavajući meterološko – klimatske uvjete, topografske karakteristike terena, postojeće prometnice i druge relevantne faktore.
Novoustrojena služba djeluje iz četiri baze – Osijeka, Rijeke (Krka), Splita i Zagreba te tako osigurava kvalitetnu, brzu i dostupnu hitnu medicinsku skrb svim građanima i posjetiteljima gdje god se nalazili, što uključujuće otoke, ruralna te udaljena i nepristupačna područja. U Rijeci i Splitu će se hitni helikopterski prijevozi ostvarivati danju i noću, a u Zagrebu i Osijeku samo danju. U pripremi su nove baze u Slavonskom Brodu, Puli i Zadru.
Samo jedan dan nakon početka djelovanja Helikopterske hitne medicinske službe u Primorsko-goranskoj županiji, u nedjelju na Uskrs, prevezen je prvi pacijent s Lošinja u KBC Rijeka, a isti dan još jedan s Raba.
U osječkoj Zračnoj luci predstavljen je prije nešto više od tjedan dana helikopter novouspostavljene hitne helikopterske službe koja će zbrinjavati životno ugrožene pacijente s područja pet slavonskih županija.
– Na području Osječko baranjske županije svake godine bilježimo sve više gostiju i sve veće brojke u turizmu, tako da je ovo dodatna sigurnost. Posebno je važno da do kraja ove godine treba završiti izgradnja posljednje dionice koridora 5c koji nas povezuje direktno s Budimpeštom, a na tom koridoru će promet biti intenzivniji, što je dodatan razlog zašto je ovom dijelu Hrvatske potrebna helikopterska služba – kazao je obnašatelj župana Lukić dodavši kako će županijska uprava nastaviti svoja ulaganja u osječki KBC iako nije vlasnik.
Osječki gradonačelnik Ivan Radić ocijenio je ovo dodatnim iskorakom u zdravstvenoj zaštiti kojim su na dobitku svi pacijenti istoka Hrvatske. – Grad Osijek i Klinički bolnički centar Osijek, kojem gravitira gotovo milijun pacijenata, ovime se učvršćuju kao medicinsko središte istočne Hrvatske. Operativno je zamišljeno da je baza na zračnoj luci u Osijeku, a po potrebi helikopter slijeće u kampus u blizini parkirališta Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, koji je 850 metara udaljen od kliničkog bolničkog centra. Posebno raduje što je ovaj heliodrom privremen, jer će novi klinički bolnički centar vrijedan preko 700 milijuna eura imati svoj heliodrom – poručio je gradonačelnik Radić.
Ranije u ožujku otvoren je rekonstruirani Helidrom Firule KBC-a Split koji je opremljen najsuvremenijom opremom i vrijedan 855 tisuća eura.
Kako su priopćili iz Zavoda za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije, za područje Županije nadležna je HHMS Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba.
‘Zavod za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije će u slučaju potrebe zbrinjavanja pacijenta crvenog, najhitnijeg kriterija ili u slučaju kada bi korištenje cestovnog vozila bilo neprihvatljivo za zdravstveno stanje pacijenta zbog velike udaljenosti ili nepristupačnog terena, aktivirati helikoptersku hitnu medicinsku službu s ciljem prijevoza pacijenta u Kliničku bolnicu Dubrava. Ukoliko bi se radilo o specifičnim hitnim medicinskim stanjima koja bi zahtijevala hitno bolničko zbrinjavanje, primjerice u Kliničkoj bolnici za dječje bolesti ili Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, tada će s heliodroma Kliničke bolnice Dubrava, Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba, dalje osigurati hitni medicinski cestovni prijevoz do određene bolnice.’ – priopćeno je.
“Ovakav model pružanja hitne pomoći strateški je važan za sve nas jer, ne radi se samo o značaju za Rijeku, već za čitavu Primorsko-goransku i Istarsku županiju, posebno za udaljena mjesta poput naših otoka”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar Oleg Butković te dodao kako su uz ovaj helikopterski prijevoz od izuzetnog značaja i brodice za hitnu medicinsku pomoć na moru, koje su samo u prva tri mjeseca ove godine obavile čak 72 prijevoza pacijenata, gdje je ključna suradnja lučkih kapetanija i ispostava s liječnicima i zavodima za hitnu medicinsku pomoć.
„Helikopteri omogućuju kvalificiranom medicinskom osoblju brz pristup hitnim pacijentima, postavljanje dijagnoze i provođenje hitnih medicinskih postupaka na mjestu intervencije te njihovo zbrinjavanje tijekom žurnog prijevoza u onu zdravstvenu ustanovu koja im može pružiti najvišu razinu zdravstvene skrbi i time izravno utjecati na poboljšanje njihova zdravstvenog ishoda“, pojasnila je ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) Maja Grba-Bujević te istaknula da je ustrojem HHMS-a postignuta komplementarnost zemaljske, pomorske i helikopterske hitne medicinske službe čiji sinergijski efekt pozicionira RH kao zdravstveno sigurnu destinaciju na turističkoj karti svijeta.
Na riječi ravnateljice HZHM-a nadovezao se ravnatelj KBC-a Rijeka Alen Ružić koji je napomenuo da je zbog geografske specifičnosti Primorsko-goranske županije, helikopterski način prijevoza najbolji jer osigurava pravovremenu i kvalitetnu hitnu medicinsku skrb građanima na udaljenim i teško dostupnim područjima i jamči im najbrži prijevoz u KBC Rijeka na daljnje liječenje. Time se i njima približavaju specijalističke usluge nužne u hitnim i po život opasnim stanjima, objasnio je ravnatelj Ružić i dodao da su te prednosti do izražaja došle za Uskrs kada je dvoje hitnih pacijenata s Malog Lošinja i Raba zbrinuo upravo tim HHMS-a te ih u najkraćem roku prevezao u KBC Rijeka.
Uspostava HHMS-a u Hrvatskoj vođena je prema najboljim EU praksama, a pri tom je poseban naglasak stavljen na sigurnosti i kvalitetu.
„Uspostavom HHMS-a kompletirali smo hitnu medicinsku službu te smo pokazali značajan reformski iskorak i temelj daljnjeg razvoja, ne samo hitne medicinske službe, već zdravstvenog sustava u cjelini. Nit vodilja svega što radimo jesu naši pacijenti koji nam moraju biti u fokusu, a svim učinjenim potvrđujemo kako slijedimo putokaz pokrenute reforme zdravstvenog sustava – Zdravlje je prvo”, zaključio je ministar zdravstva Vili Beroš i posebno zahvalio Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu, kao i zavodima za hitnu medicinu na razini županija, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te svim timovima hitne medicinske službe u zraku, na moru i kopnu na pomoći na tom putu. (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, L.K.)
