U uvjetima pandemije korone 1.085 poduzetnik nije tražio pomoć države, a najviše ih dolazi iz Zagreba, Zagrebačke županije, Istarske, Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije. Pad prometa u devet prošlogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2019. jedino nisu imali poduzetnici u Koprivničko-križevačkoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Poslovanje u uvjetima pandemije – najstabilniji poduzetnici u RH, novo je istraživanje FINA-e, koje je pokazalo najotpornije tvrtke na koronu te iz kojih djelatnosti i županija dolaze.

INA, HEP, HT, Lidl, Petrol, HEP Proizvodnja, Kaufland, HEP Operator distribucijskog sustava, Porsche Croatia, Philip Morris, Atlantic Trade.. među vodećim su od njih 1.085 koje nisu aplicirale na mjeru Vlade RH za potporu poduzetnicima i  dohodovnim zanimanjima neposredno ili posredno ugroženim posljedicama mjera za sprječavanje širenja epidemije čime su potvrdili kvalitetu poslovanja te se dokazali kao pouzdan partner čak i u najtežim uvjetima.

Analiza kreditnog rejtinga poduzetnika prema metodologiji Fine pokazala je da na području RH 1.251 poduzetnik posluje s minimalnim rizikom od nastupanja statusa neispunjavanja obveza, a od njih 1.085 koji nisu tražili pomoć  uslijed pandemije bolesti COVID-19, najviše njih  posluje u području djelatnosti prerađivačke industrije, te trgovine na veliko i malo.

Ako navedene poduzetnike promatramo po teritorijalnom principu tada najviše njih nominalno sjedište ima u Gradu Zagrebu, 487, a slijedi Zagrebačka županija s 81 te Istarska županija sa 65 poduzetnika, Splitsko-dalmatinska 64 te Primorsko-goranska 63 poduzetnika. Naravno, pri tome treba uzeti u obzir veličinu županija i činjenica da je ukupan broj poduzetnika različit po županijama.

Od toga je 715 srednjih poduzetnika, 181 mikro poduzetnik, šest malih i 183 velika.

Nasuprot najstabilnijim poduzetnicima obavljena je i analiza poduzetnika koji su u prvih devet mjeseci ove godine imali pad ili rast prihoda u odnosu na isti razdoblje 2019. godine. S obzirom da u Hrvatskoj nema obveze sastavljanja i obrade kvartalnih financijskih izvještaja, a samim time niti mogućnosti analize pada/rasta prihoda, za ovu analizu korišteni su agregirani podaci o ukupnim oporezivim transakcijama iz PDV obrazaca (redni broj II na PDV obrascu) kao podatak o prometu odnosno poslovnoj aktivnosti poduzetnika/obveznika PDV-a, koje prikuplja i obrađuje Porezna uprava, koja ih je ustupila za ovu namjenu.

Posebno napominjemo da je korišten pregled podataka iz obrađenih kumulativnih PDV obrazaca za razdoblje siječanj – rujan 2019./2020. godine prema području glavne djelatnosti poreznog obveznika i prema županiji sjedišta poreznog obveznika. Bitno je naglasiti da Porezna uprava radi obavljanja temeljnih zadaća iz svoje nadležnosti prati porezne obveznike u svojim evidencijama prema području njihove glavne djelatnosti sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007), neovisno o tome koje još djelatnosti uz glavnu isti obavljaju. Primjerice, ukoliko porezni obveznik ima evidentiranu glavnu djelatnost G- Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila, a uz to još obavlja djelatnosti iz područja A- Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te I- Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, takvog poreznog obveznika Porezna uprava prati prema njegovoj glavnoj djelatnosti, a to je u ovom slučaju G, te su pod tom djelatnosti, u dolje navedenom pregledu, iskazane sve oporezive transakcije iz svih djelatnosti koje je porezni obveznik obavio.  Nadalje napominjemo da se podaci u pregledima ne mogu interpretirati kao podaci svih poreznih obveznika na području RH već su to podaci samo obveznika koji su podnijeli PDV obrazac.

Promatrano po područjima djelatnosti koja su 2020. godine u uvjetima pandemije COVID-19 imale pad prometa u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, najveći je pad bio kod poduzetnika u području Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, čak 45,1%, a druga dva najpogođenija područja bila su  Umjetnost, zabava i rekreacija, s padom od 30,2% i  Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, s padom prometa od 26,5%.  Promatrano na razini županija, najveći pad prometa ostvaren je u Dubrovačko-neretvanskoj (46,2%), Istarskoj (25,2%) i Šibensko-kninskoj županiji (21,9%). Na razini dvije županije ostvaren je rast prometa i to u Koprivničko-križevačkoj (2,4%) i Osječko-baranjskoj (0,4%).

‘Mjere za suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 imaju značajan utjecaj na gospodarstvo, u svijetu i u Hrvatskoj. U novonastalim uvjetima povećanje rizika posebno je izraženo u djelatnostima u kojima je izravan kontakt s korisnicima usluga osnova poslovanja, kao što je primjerice područje djelatnosti  pružanja smještaja i usluživanja hrane, koje kolokvijalno nazivamo turizmom. Direktni učinci mjera socijalnog distanciranja, izolacije i karantene utječu na veliki broj poslovnih subjekata kod kojih je izražen ili im prijeti rizik likvidnosti.’ – stoji u analizi FINA-e.

Analiza kreditnog rejtinga poduzetnika prema metodologiji Fine pokazala je da na području RH 1.251 poduzetnik posluje s minimalnim rizikom od nastupanja statusa neispunjavanja obveza te se na rejting skali svrstava u A razrede (A1 – poduzetnici sa zanemarivom vjerojatnosti zastoja u plaćanju, A2 – poduzetnici s najnižom vjerojatnošću zastoja u plaćanju i A3 – poduzetnici s vrlo niskom vjerojatnošću zastoja u plaćanju). (L.K.)