Prema podacima Matice rođenih u šest ovogodišnjih mjeseci rođene su u RH 15.952 bebe, u istom lanjskom razdoblju 16.885. Samo pet županija bilježi rast rođenih beba – Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija. Prema konačnim podacima DZS-a u cijeloj 2022. rođeno je 33.883 beba. Trend tako pokazuje da bi ove godine moglo biti rođeno opet manje beba nego lani. Gleda li se samo drugo tromjesečje, rođeno je 7.867 beba, manje nego u prvom tromjesečju. U odnosu na lanjsko drugo tromjesečje devet je županija u plusu, a najveći minus bilježi Grad Zagreb.
Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska i Međimurska županija imale su u drugom tromjesečju bolje podatke o rođenim bebama nego u isto vrijeme lani, no neke od njih ipak nisu imale takav trend na početku godine, gleda li se godišnji odnos… U odnosu na prvo tromjesečje veći broj županija imalo je minus u drugom tromjesečju po broju rođenih beba, a tek mali rast rođenih imale su Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska i Međimurska županija.
U prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, prema podacima Matice rođenih (izuzeta Zagrebačka županija jer nema rodilište), porast broja rođenih beba imala je Karlovačka županija (+40), Bjelovarsko-bilogorska (+29), Brodsko-posavska (+27), Osječko-baranjska (+16) i Vukovarsko-srijemska županija (+14).
Zagrebačka županija nema rodilište pa je većina beba iz Županije rođeno u bolnicama Grada Zagreba. Također, podaci Matice ne pokazuju podatak iz koje je županije pojedina beba, nego je zabilježeno mjesto gdje je rođeno. Tako da u konačnici i poredak i trend koji će objaviti DZS sljedeće godine može dati drugačije podatke po županijama.
Tek mali plusevi u pojedinim županijama, na razini cijele RH nisu utješni, jer ako broj rođenih nastavi istim tempom do kraja godine, kao u prvih šest mjeseci, i ove godine imat ćemo manji broj rođenih, kao i lani u odnosu na 2021. godinu.
Izvor: Matica rođenih
Najčešća imena koja su se davala ove godine bebama jesu, među dečkima, Luka, Jakov, David, Matej, Petar, Mateo, Borna, Fran, Toma, Teo…, a kod djevjčica Nika, Rita, Ema, Mia, Mila, Lucija, Sara, Marta, Elena, Eva, Lara…
Podsjetimo se, lani je u Hrvatskoj rođeno 2.625 djece manje nego godinu prije. Rast rođenih beba bio je samo u Šibensko-kninskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a najmanji pad rođenih bio je u Krapinsko-zagorskoj, Požeško-slavonskoj i Zagrebačkoj županiji, pokazala je naša nedavna analiza napravljena iz objavljenih podataka DZS-a o prirodnom kretanju stanovništva. Najviše rođenih na 1.000 stanovnika imala je Međimurska županija, a u apsolutnom iznosu najviše je rođene djece bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2022. godini, ne računajući Grad Zagreb koji isto ima status županije, ali ga u našim analizama ne obuhvaćamo. Međimurska županija imala je i najbolju stopu prirodnog prirasta, dok je najbolje poboljšane stope u odnosu na godinu prije bilo u Zagrebačkoj, Osječko-baranjskoj, Varaždinskoj županiji, Bjelovarsko-bilogorskoj i Karlovačkoj županiji.
Inače, u 2022. u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece pao za 7,2%, tj. rođeno je 2 625 djece manje nego u 2021. Od 33 883 živorođena djeteta, rođeno je 17 255 ili 50,9% muške djece i 16 628 ili 49,1% ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2022. iznosila je 8,8.
U 2022. broj umrlih osoba smanjen je u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5 733 osoba ili 9,1% manje nego u prethodnoj godini. Ukupan broj umrlih bio je 56 979. Stopa mortaliteta (umrli na 1 000 stanovnika) u 2022. iznosila je 14,8.
Stopa prirodnog prirasta u 2022. bila je negativna i iznosila je -6,0 (-23 096 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 59,5. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan.
Najmanje negativan prirodni prirast, pokazala je naša analiza, bio je u Međimurskoj županiji (-425), Dubrovačko-neretvanskoj (-435), Požeško-slavonskoj (-507), Ličko-senjskoj (-524) i Virovitičko-podravskoj (-665). U odnosu na godinu prije stanje prirodnog prirasta najviše se je popravilo u Zagrebačkoj županiji, za 488 osoba, Osječko-baranjskoj za 351, Varaždinskoj za 307, Bjelovarsko-bilogorskoj za 279 i Karlovačkoj za 258 osoba. Najveći broj rođenih beba na 1.000 stanovnika imala je Međimurska županija, 10,1, Bjelovarsko-bilogorska 9,5, Zadarska 9,4 te Dubrovačko-neretvanska i Zagrebačka s 9,1 beba na 1.000 stanovnika. Po ukupnom broju rođenih, predvodi Splitsko-dalmatinska županija gdje je lani rođeno 3.799 beba, Zagrebačka s 2.726, Osječko-baranjska s 2.153, Primorsko-goranska s 1.891 i Istarska s 1.527 rođenih beba. U odnosu na 2021. godinu, jedine dvije županije s porastom broja rođenih beba bile su Šibensko-kninska (5,83 posto, odnosno 46 više rođenih) i Bjelovarsko-bilogorska (1,04 posto, odnosno 10 više rođenih beba). Najmanji pad broja rođenih, poredano prema relativnom pokazatelju, imala je Krapinsko-zagorska županija (-1,30 posto ili svega 14 manje rođenih), Požeško-slavonska (-1,40 tj. 8 manje rođenih) i Zagrebačka županija (-3,67 i 104 manje rođenih).
Spomenimo i da je u drugom tromjesečju broj umrlih bio gotovo 13 tisuća, a rođenih spomenutih blizu 8 tisuća, što opet pokazuje poražavajući prirodni prirast. (L.K.)
