Hrvatska ima 3.888.529 milijuna stanovnika, pokazuju prvi rezultati Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. kojeg je tijekom prošle godine proveo Državni zavod za statistiku, dok nas je prije 10 godina bilo blizu 4,3 milijuna. Najmanji pad broja stanovnika je u apsolutnom iznosu u  Dubrovačkoj i Zadarskoj županiji, u postocima najbolje iza Zagreba stoji Zagrebačka županija. Najveći pad bilježi Vukovarsko-srijemska županija.

Sve su županije smanjile broj stanovnika, a najbolje stoje one uz obalu. Tako je Dubrovačka županija izgubila oko 6,7 tisuća stanovnika odnosno svega 5,5 posto. S izgubljenih 5,7 posto stanovnika, odnosno oko 9,6 tisuća stanovnika slijedi Zadarska županija, pa Istarska koja je  izgubila 5,9 posto stanovnika, što je oko 12,2 tisuće, Splitsko-dalmatinska ima u 10 godina 6,5 posto manje stanovnika ili oko 29,4 tisuće, Primorsko-goranska 10 posto manje ili oko 29,6 tisuća, Šibensko-kninska je izgubila 11,7 posto stanovnika ili oko 12,7 tisuća i Ličko-senjska 15,8 posto tj. oko osam tisuća stanovnika.

U kontinentalnom dijelu zemlje najbolje iza Zagreba s izgubljenih oko 20 tisuća stanovnika ili svega 2,5 posto, stoji Zagrebačka županija sa 5,1 posto manje stanovnika ili oko 16,4 tisuće, zatim Međimurska sa 7 posto manje ili oko 7,9 tisuća, slijede Varaždinska i Krapinsko-zagorska koje su izgubile 9 posto stanovnika, u brojevima oko 15,7, odnosno gotovo 12 tisuća stanovnika. Koprivničko-križevačka ima 12 posto manje stanovnika ili njih oko 13,9 tisuća, Karlovačka županija izgubila je 12,6 posto stanovnika ili oko 16,3 tisuće stanovnika, Bjelovarsko-bilogorska 14,6 posto odnosno u brojevima to je oko 17,5 tisuća stanovnika manje te Sisačko-moslavačka sa 18,5 posto manje stanovnika što čini oko 32 tisuće stanovnika.

Odvoji li se samo Slavonija, najbolje stoji Osječko-baranjska županija sa 15 posto manje stanovnika, odnosno oko 45,5 tisuća manje, Virovitičko-podravska ima pad broja za 16,7 posto, odnosno oko 14,1 tisuću stanovnika, Požeško-slavonska pad o 17,4 posto ili 13,6 tisuća osoba, Brodsko-posavska 17,5 posto tj. oko 27,8 tisuća stanovnika i najviše Vukovarsko-srijemska koja je izgubila 19,5 posto stanovnika, odnosno njih oko 35 tisuća.

PRVA PROCJENA BROJA STANOVNIKA u 2021.

Broj kućanstava smanjen je za 5,31 posto, a broj stambenih jedinica povećan je za 4 posto. Najmanji pad broja kućanstava bilježi se u Gradu Zagrebu, gdje iznosi – 0,2 posto. Broj stanova je povećan gotovo u svim županijama a najviše u Šibensko-kninskoj županiji. Pad broja stambenih jedinica zabilježen je u četiri županije, a najviše u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Najmanji broj stanovnika ima Ličko-senjska županija, 42.893, pa Požeško-slavonska 64.420, Virovitičko-podravska 70.660, Šibensko-kninska 96.624 i Koprivničko-križevačka 101.661 stanovnik. Nakon Zagreba, najbrojnija je Splitsko-dalmatinska županija sa 425.412 stanovnika, Zagrebačka 301.206, Primorsko-goranska 266.503, Osječko-baranjska 259.481 stanovnik i Istarska sa 195.794 stanovnika.

E evo što neke od županija poduzimaju za poboljšanje demografske slike ili imaju plan neke od mjera uvesti.

Karlovačka županija i ove godine nastavlja demografsku mjeru stambenog zbrinjavanja mladih na ruralnom području Županije. Osigurano je milijun kuna za kupnju ili rekonstrukciju obiteljske kuće čime se osigurava nova stambena jedinica i izgradnja kuće mladim obiteljima do 40 godine. Sredstva će biti dodijeljena za 17 mladih obitelji u fazama izrade do 31.12.2023. godine.


Kroz pomoć za novorođeno dijete dodjeljuje se paket vrijednosti 700 kuna te novčani iznos,  za prvo dijete 800 kuna, drugo dijete 900 kuna i treće i više 1.000 kuna. Osigurana su sredstva i za  socijalno ugrožene osobe (teška oboljenja, smrt užeg člana obitelji i sl.), pomoć za ogrije, za nezaposlene hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji… Na području obrazovanja, sudjeluje u program Školska shema voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda, projekt osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva te projekt inkluzivne škole. Od ove godine Županija je povećala iznose i broj stipendija i za tu namjenu osigurala u proračunu 600.000 kuna.

Prva je potpore za stambeno zbrinjavanje mladih u ruralnim područjima uvela Splitsko-dalmatinska županija. Kroz projekt Tu je tvoj dom – poticaj mladim obiteljima iz ruralnih područja za izgradnju i adaptaciju kuća ove je godine planiran iznos od 2 milijuna kuna. U 2019. i 2020. godini odobreno je ukupno 11.655.000 kuna poticaja za 120 mladih obitelji iz ruralnih područja Splitsko-dalmatinske županije. Županija također daje naknade za novorođene bebe, iznos ovisi o stupnju razvijenosti mjesta iz kojeg obitelj dolazi, a u proračunu godinama osigurava iznos od 3,8 milijuna kuna za tu svrhu.

Županija sudjeluje u projektu kojim osigurava pomoćnike u nastavi te besplatnu prehranu za najpotrebitije učenike, a plan je postupno uvesti besplatnu prehranu za sve osnovnoškolce. Županija pomaže i obiteljima iz Zagore i otoka s troje i više djece na školovanju, financira željeznički prijevoz studenata a i daje jednokratnu novčanu pomoć studentima iz višečlanih obitelji (obitelji s pet i više djece) u troškovima studiranja, nagrađuju se najbolji učenici i mentori itd.

I Vukovarsko-srijemska županija provodi mjeru stambenog zbrinjavanja – sufinanciranje kupnje kuće ili stana za mlade i mlade obitelji na području Županije. Za prijevoz učenika srednjih škola osiguran je iznos od 21,5 milijuna kuna. Financira se i prijevoz studenata sa 750.000 kuna, što je ujedno i demografska mjera uz projekte osiguranja besplatne školske prehrane i stambenog zbrinjavanja.

Učenicima koji  nisu obuhvaćeni europskim projektom „Užina za sve VI”, sredstva se osiguravaju iz proračuna, a u  ovoj školskoj godini Županija financira prehranu za 2674 učenika iz 18 osnovnih škola. U ovoj školskoj godini osigurana je podrška u nastavi za 59 učenika s teškoćama, te Ugovorom o radu zaposleno je 52 pomoćnika u nastavi i 1 stručni komunikacijski posrednik.

Kako su naveli u Provedbenom programu Osječko-baranjske županije, iseljavanje ima selektivan karakter, odnosno, iseljava se pretežito mlađe, radno aktivno stanovništvo. Takve odrednice dovode do starenja stanovništva na području OBŽ  te dugoročnog smanjenja prirodnog prirasta i demografskog potencijala za ekonomski rast, a samim time i mogućnosti preokretanja negativnih trendova prisutnih posljednjih godina. Na području OBŽ primjetan je povećan koeficijent feminiteta (107,6), primarno u zrelijoj i staroj dobi. Povećani udio žena u odnosu na broj muškaraca u mlađoj životnoj dobi dodatni je usporavajući čimbenik za stvaranje novih brakova i broj rođenih u budućnosti. S druge strane, povećani udio ženskog stanovništva u ruralnim područjima stvara posebno ranjivu skupinu s obzirom na karakteristike i mogućnosti zapošljavanja žena u ruralnim područjima.
Osim visokih stopa nezaposlenosti u popisnom razdoblju, OBŽ karakterizira visoki udio od 52,9% radno neaktivnog stanovništva, tj. više od polovine stanovnika nalazi su u grupi uzdržavanog stanovništva (učenici, studenti, umirovljenici) ili stanovnika koji ne teže zapošljavanju (kućanice). Ovakve brojke pokazatelj su nedostatnog demografskog potencijala za gospodarski rast te potrebe za uvozom radne snage.

Jedan od glavnih prioriteta je obrazovanje, a visoku razinu obrazovanja OBŽ će osiguravati kroz usklađivanje nastavnih planova i programa s realnim potrebama gospodarstva, centre kompetentnosti, ujednačenu dostupnost obrazovnih usluga u ruralnim sredinama, stipendiranja, stručna usavršavanja, opremanje ustanova i druge mjere. Naglasak će se dati na poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju kao najvažnije  sektore gospodarstva i nositelje razvoja OBŽ. Na njih se nadovezuje stočarstvo, drvna, kemijska i metalna industrija, proizvodnja papira, strojeva, građevinskih materijala, a zadnjih godina intenzivno se razvija IKT industrija. U tom cilju u narednom razdoblju, posebnu važnost imat će infrastrukturni objekti poput Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće te Gospodarskog centra, čija je izgradnja u tijeku.

Podsjetimo da Osječko-baranjska županija ima već niz demografskih mjera, kao što je projekt beskamatnih stambenih kredita za mlade preko koga je već realizirana kupovina 250 nekretnina, zatim beskamatne kredite za mlade poduzetnike, žene i početnike, projekt besplatne školske prehrane za sve učenike osnovnih škola, četiri vrste stipendija učenika i studenata, naknade za rođene bebe….

Iako demografski ne stoji najbolje u Virovitičko-podravskoj županiji ipak već dvije godine zaredom je rođeno više beba.

– Već dvije godine zaredom, na području Virovitičko-podravske županije bilježimo porast broja novorođene djece. Pokazatelj je to dobre socijalne i demografske politike, kako Vlade RH, tako i Virovitičko-podravske županije, gradova i općina, uz brojne subvencije mladim obiteljima i roditeljima koji im daju sigurnost za i perspektivu za budućnost – naglasio je župan Igor Andrović.

Podsjetimo da je Županija u svrhu što boljih uvjeta za život, osigurala iz EU novac za gradnju 11 vrtića, spremni su i projekti za nove škole i školske dvorane kroz NPOO, sufinancira prijevoz učenicima, sudjeluje u projektu osiguravanja besplatne školske prehrane za najpotrebitije, ulaže u centre izvrsnosti, daje studentske i srednjoškolske stipendije, sufinancira udžbenike i radne materijale  školarcima, daje potpore za gospodarstvo, a i među najuspješnijima je  po povučenim EU sredstvima.

Bjelovarsko-bilogorska županija od ove godine udvostručuje iznos naknada za rođene bebe sa 500 na 1.000 kuna, a također, utrostručuje  stipendije za studente medicine, sa 1.000 na 3.000 kuna. Bjelovarsko-bilogorska županija je za projekt ‘Za najveću vrijednost zdravstvenog sustava – liječnike i medicinsko osoblje’ osigurala u proračunu milijun kuna. Sredstva su namijenjena za subvencioniranje liječnika i medicinskog osoblja zaposlenih u zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač Bjelovarsko-bilogorske županija, kroz sljedeće mjere –  subvencioniranje kamata na stambene kredite za potrebe stanovanja na području Bjelovarsko-bilogorske županije, za liječnike, magistre farmacije i magistre medicinske biokemije u iznosu do 20.000 kuna godišnje,  subvencioniranje troškova podstanarstva za liječnike, magistre farmacije i magistre medicinske biokemije koji nemaju riješeno stambeno pitanje na području Bjelovarsko-bilogorske županije, do 2.000 kuna mjesečno,  subvencioniranje troškova stručnog usavršavanja i doškolovanja za liječnike i medicinsko osoblje, koji se školuju o vlastitom trošku, do 50% iznosa godišnje.

Na području socijalne skrbi iznad standarda, Županija sudjeluje u projektima Zaželi i Pletenica života. Sudjeluje i u EU projektima putem kojih se omogućava besplatna prehrana za najpotrebitije učenike, asistenti u nastavi…

‘Smatram da je najvažnija demografska mjera da mladi ljudi imaju stalan posao s prihodima koji im omogućuju ugodan život, da imaju uslugu vrtića, funkcionalno obrazovanje, zdravstvene usluge i općenito normalan život. Nažalost, nakon potresa smo u takvoj situaciji da treba prije svega svima osigurati ovo osnovno, a potom ići u neke daljnje demografske mjere. Kao što ste vidjeli iz prethodnog razgovora zaista smo puno učinili po tim pitanjima, iako je iza nas tek nešto više od 4 mjeseca. Reformirat ćemo i sustav potpora za mlade. Želimo razvijati visokoškolstvo u našoj županiji i trenutno pregovaramo oko dolaska visokih učilišta na područje naše Županije. Nastavljamo snažno i dalje i imamo pred sobom viziju Sisačko-moslavačke županije u kojoj se živi normalno, u kojoj svaki segment života funkcionira, u kojoj ljudi ostaju, rade, stvaraju i ugodno žive. ‘ – rekao nam je u nedavnom intervjuu sisačko-moslavački župan Ivan Celjak.

‘Moja vizija budućnosti Brodsko-posavske županije je u jednoj rečenici – mjesto kvalitetnog življenja. Cilj nam je stvoriti gospodarsko područje čiji se razvoj temelji na društvu znanja, prepoznatljive i očuvane kulturne i prirodne baštine. To se prvenstveno odnosi na pružanje što viših standarda kvalitete usluga lokalne samouprave putem kojih ćemo ostvariti prosperitet i zadovoljstvo naših građana, unaprjeđenje gospodarstva i cjelokupne zajednice. Na toj viziji radimo već sada  stvarajući bolje školske uvjete, stipendirajući studente i njihov prijevoz kako bi imali želje vratiti se i ostati u Brodsko-posavskoj županiji te zajedno raditi na njenom prosperitetu.’ – ističe često brodsko-posavski župan Danijel Marušić. 

‘Za ovakve demografske pokazatelje krivac je politički dirigirana tržišna ekonomija, a dokaz su podaci da smo sve do 1991. godine imali porast broja stanovnika, dok nakon te godine bilježimo kontinuirani pad, rekao je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina komentirajući  rezultate posljednjeg popisa stanovništva. Dodao je da je takva politika i pogrešna tranzicija uzrokovala pravnu i socijalnu nesigurnost, prekarijat, a posljedice su da se rađa manje djece i da se poratna mladost iseljava iz Hrvatske. Primorsko-goranska županija također bilježi negativni demografski trend i toga smo, prema riječima župana, bili svjesni pa je i osnovan upravni odjel za socijalnu politiku i mlade, a u proračunu za ovu godinu za razne demografske mjere i programe osigurali smo milijun kuna. Naručena je i i izrađena analiza demografskih pokazatelja za našu županiju koja će biti prezentirana na prvoj ovogodišnjoj sjednici Županijske skupštine. Na osnovu dobivenih pokazatelja definirat će se mjere te vidjeti što se sve može učiniti na lokalnoj i regionalnoj razini da se taj negativni demografski trend zaustavi, a na razini države zna se tko donosi odluke, naglasio je župan. Osvrnuo se i na unutarnje migracije koje pokazuju da se očito ljudi iz Rijeke sele u susjedne općine Viškovo, Kostrenu pa i Krk, sredine koje imaju pozitivan demografski rast. Zadnji popis pokazao je da Primorsko-goranska županija ima 266.503 stanovnika što je za 29 692 tisuće manje nego kod popisa iz 2011.godine.

Zadarska županija za prvo i drugo dijete isplaćuje 1.000 kuna pomoći te 5.000 kuna za treće i svako sljedeće rođeno dijete, a ove godine uvode i novu demografsku mjeru, subvenciju stambenih kredita za višečlane obitelji.

Dubrovačko-neretvanska županija za obitelji koje ostvaruju pravo na doplatak za djecu za četvero i više djece imaju prava na županijsku potporu u iznosu od 500 do 3.000 kuna.

„Demografija je izuzetno bitna u razvoju svakog društva, ona je zapravo preduvjet za njega i svi moramo, svatko na svoj način, dati doprinos. Negativni su trendovi loši, to je nažalost slika u cijeloj europskoj zajednici. Mi s našeg aspekta činimo koliko možemo, stvaramo uvjete kako bi ljudi imali motiv ostati živjeti ovdje i imati djecu. Koliko smo uspješni pokazat će razdoblje pred nama, a neki trendovi već pokazuju kako se usporava odljeva stanovništva u druge zemlje. Važno je i koliko se ljudi vraća, svi na tome moramo puno raditi“, istaknuo je nedavno koprivničko-križevački župan Darko Koren.

Krapinsko-zagorska županija daje naknade za treće i svako daljnje rođeno dijete u obitelji, za treće je naknada 1.000 kuna, za četvrto 2.000, peto i šesto 3.000 kuna, sedmo, osmo i deveto 4.000 kuna, a za svako daljnje 5.000 kuna.

Župan Željko Kolar istaknuo je nakon objavljenih rezultata popisa stanovništva kako su oni nešto lošiji od procjena, koje su bile između 10.500 i 10.900 stanovnika manje. ‘Najveći dio pada odnosi se na razliku između umrlih i rođenih, koja je u 10 godina iznosila oko 8.000 osoba. Ako možemo naći nešto pozitivno, onda je to da imamo manji postotni pad nego ga ima čitava Hrvatska (9,25 %).  Dobro je da u Krapinsko-zagorskoj županiji u zadnje dvije godine ipak raste broj novorođene djece. Tako je u 2021. rođeno 56 djece više nego 2020., kada je pak rođeno 58 djece više nego 2019. Također, kao izuzetno pozitivno vrijedi izdvojiti da smo u zadnjih osam godina po ukupnom broju novozaposlenih četvrta županija u Hrvatskoj. Dodatno, Krapinsko – zagorska županija je negdje 2011. godine bila 17. županija u Hrvatskoj po visini prosječne plaće, a sada smo skočili na visoko 3. mjesto što predstavlja ogroman iskorak, naravno, prije svega zahvaljujući našim poduzetnicima i obrtnicima“ – rekao je župan Kolar te dodao kako je potrebno napraviti nacionalni plan i za demografsku obnovu i za zaustavljanje iseljavanja te da treba raditi na zadržavanju mladih u Hrvatskoj. ‘Kad se realiziraju te mjere, onda se trebamo koncentrirati na to kako mlade ljude i obitelji koje su se iselili iz Hrvatske vratiti ponovno u Hrvatsku. Ali raditi mjere za povratak ljudi koji su otišli u inozemstvo, a da nemamo mjere kojima bismo zadržali mlade ljude koji su sada u Hrvatskoj i koji razmišljaju o odlasku, nije dobro. Jer prema anketama koje su provedene puno mladih ljudi razmišlja o odlasku iz Hrvatske. Stoga pozivam Vladu i premijera, a to ću i pisano danas poslati prema Zajednici županija, da jedna od točaka dnevnog reda bude i analiza popisa stanovništva kao i mjere koje svi zajedno moramo poduzeti da spriječimo iseljavanje mladih ljudi i obitelji te da postavimo primamljive mjere da nam se vrate oni koji su otišli’ – kazao je je župan Kolar te naglasio kako će Krapinsko-zagorska županija i dalje pružati podršku zagorskim gospodarstvenicima te raditi na tome da naša županija po svim područjima bude poželjno mjesto za život.

Zagrebačka županija kao jednu od demografskih mjera ima naknadu za rođene bebe od 1.000 kuna. (L.K.)