Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da je u svim županijama na godišnjoj razini nezaposlenost pala. Najveći pad imale su Istarska, Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Karlovačka županija… Na mjesečnoj razini najveći pad imale su Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Međimurska županija.. Na mjesečnoj razini u svim je županijama porastao broj osoba zaposlenih s evidencije. Najviše je osoba zaposleno u Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. 

Potkraj rujna 2021. u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane 119.094 nezaposlene osobe, što je za 6.407 osoba manje nego prethodnoga mjeseca, te za 28.340 osoba manje nego u rujnu 2020. Odnosno, nezaposlenost je u rujnu smanjena za 5,1 % u usporedbi s prethodnim mjesecom, te za 19,2 % na godišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci HZZ-a.

U usporedbi s istim mjesecom prošle godine evidentirana je nezaposlenost smanjena u svim županijama. Najveći pad broja nezaposlenih evidentiran je u Istarskoj (za 42,8 %), Zadarskoj (za 33,7 %) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (za 31,2 %).

Usporedi li pad nezaposlenosti posljednjih mjeseci, u rasponu od svibnja do rujna, najveći pad je imala Splitsko-dalmatinska županija, 4.658 manje registrirano nezaposlenih osoba na Zavodu, Dubrovačko-neretvanska 1.764 manje nezaposlenih, Istarska županija 1.469 manje, Osječko-baranjska županija sa 1.206 manje nezaposlenih, Šibensko-kninska 1.063 manje, Zadarska županija sa 1.037 manje osoba na Zavodu, Primorsko-goranska županija 889 manje nezaposlenih… Odnosno gotovo sve jadranske županije, što je posljedica ponajprije turističke sezone, plus na kontinentu Osječko-baranjska županija.

Nezaposlenost po županijama od svibnja do rujna 2021. godine

U odnosu na prošlogodišnji rujan, najveći pad nezaposlenih imale su Istarska županija, za  42,8 posto, Zadarska 33,7 posto, Dubrovačko-neretvanska 31,2 posto, Karlovačka 30,6 posto, Bjelovarsko-bilogorska 30,3 posto… Na mjesečnoj razini najveći pad zabilježen je u Varaždinskoj županiji 14,6 posto, Koprivničko-križevačkoj 12,2 posto, Međimurskoj 12,3 posto, Zagrebačkoj 9,5 posto, Karlovačkoj 9,2 posto…

Index registrirano nezaposlenih osoba ( odnos na mjesečnoj i godišnjoj razini)

U izvještajnome mjesecu nezaposlenost je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, smanjena u svim dobnim skupinama. Najveće smanjenje nezaposlenosti evidentirano je u dobnoj skupini od 20 do 24 godine (za 29,7 %), a najmanje u skupini osoba od 60 i više godina (za 5,2 %).

U obrazovnoj strukturi nezaposlenih najbrojnije su bile osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (35.734 ili 30,0 %), a slijede osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom (35.486 ili 29,8 %), osobe sa završenom osnovnom školom (21.817 ili 18,3 %), osobe sa završenim fakultetom i akademijom (11.330 ili 9,5 %), osobe s prvim stupnjem fakulteta, višom školom i stručnim studijem (8.311 ili 7,0 %) te osobe bez škole i nezavršenom osnovnom školom (6.416 ili 5,4 %).
U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, broj nezaposlenih smanjen je u svim obrazovnim skupinama.

Promatrano po djelatnostima, među osobama s radnim iskustvom, najveći je broj radio u prerađivačkoj industriji (16.470 ili 16,7 %), trgovini na
veliko i malo (15.118 ili 15,3 %), pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (10.666 ili 10,8 %), javnoj upravi i obrani (8.787 ili 8,9 %) te građevinarstvu (8.439 ili 8,6 %).
U prerađivačkoj je industriji najveći broj nezaposlenih bio iz proizvodnje prehrambenih proizvoda, proizvodnje gotovih metalnih proizvoda, proizvodnje odjeće te prerade drva i proizvodnje proizvoda od drva i pluta.

Tijekom rujna 2021. u evidenciju nezaposlenih prijavilo se 15.008 osoba, što je za 26,4 % manje nego istoga mjeseca prošle godine.
Ukupno je tijekom rujna 2021. iz evidencije nezaposlenih izašlo 21.415 osoba, što je za 12 % manje nego u rujnu 2020. godine. Od toga je zaposleno 16.796 osoba, i to: 15.888 osoba na temelju radnoga odnosa (21,0 % manje nego u rujnu prošle godine) i 908 osoba na temelju drugih poslovnih aktivnosti (ostvarivanje mjesečnog primitka odnosno dohotka od druge samostalne djelatnosti većega od prosječno isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini, registriranje trgovačkog društva, obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje, zapošljavanje prema posebnim propisima i dr.).

Gleda li indeks zapošljavanja, u odnosu na prošlogodišnji rujan, u svim je županijama zaposlenost osoba s evidencije bila manja, a na mjesečnoj razini u svim županijama veća. Za 163,6 posto veća u Koprivničko-križevačkoj županiji, 153,5 posto veća u Varaždinskoj županiji, 153,3 posto više u Krapinsko-zagorskoj županiji, 148,8 posto više u Međimurskoj županiji, 144,9 posto više u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji...

ZAPOSLENI S EVIDENCIJE

Tijekom rujna 2021. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda zapošljavanje novouključeno je 2.406 osoba, i to 1.196 muškaraca (49,7 %) i 1.210 žena (50,3 %). Novouključene osobe obuhvaćene su sljedećim mjerama: Potpore za usavršavanje 584 osobe (24,3 %),
Potpore za samozapošljavanje 579 osoba (24,1 %), Potpore za zapošljavanje nezaposlenih 533 osobe (22,2 %), Potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo 265 osoba (11,0 %), Obrazovanje nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja 182 osobe (7,6 %), Potpore za očuvanje radnih mjesta u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, obuće, kože i drva 145 osoba (6,0 %), Javni radovi 80 osoba (3,3 %), Osposobljavanje na radnom mjestu 36 osoba (1,5 %) te Stalni sezonac 2 osobe (0,1 %). Tijekom devet mjeseci 2021. godine u programe aktivne politike zapošljavanja uključeno je 19.688 novih osoba, a istodobno su iz programa izašle 16.844 osobe. Tako je na kraju rujna 2021. bilo 19.814 aktivnih korisnika mjera, od čega 5.681 korisnik iz prethodnih godina (28,7 %) te 14.133 korisnika iz tekuće godine (71,3 %).

Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima kojima je poslovanje otežano ili onemogućeno zbog pandemije bolesti COVID-19 provodile su se od ožujka 2020. do lipnja 2021. godine a obuhvaćale su više mjera s različitim uvjetima subvencioniranja, i to: Potpora za očuvanje radnih mjesta, Potpora za očuvanje radnih mjesta za mikropoduzetnike, Potpora za očuvanje radnih mjesta u zaštitnim radionicama, integrativnim radionicama i radnim jedinicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Od srpnja 2021. godine počinje provedba Programa zadržavanja radnih mjesta u djelatnostima kojima je
zbog posebnih okolnosti narušena gospodarska aktivnost. Potporama za očuvanje radnih mjesta odnosno Programom zadržavanja radnih mjesta obuhvaćeni su i poslodavci s područja pogođenih potresom, kojima su zbog objektivnih razloga poslovno-proizvodni procesi bitno smanjeni ili onemogućeni. (L. K.)