U 2020. godini, prema preliminarnom izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, odvojeno je sakupljeno 686.475 tona komunalnog otpada, što je 15.705 tona više nego 2019. godine. Stopa odvojenog sakupljanja iznosila je 41%, što je povećanje za 4 postotna boda u odnosu na 2019. godinu. I lani su najveću stopu imali gradovi i općine Međimurske županije, a slijedile su one iz Koprivničko-križevačke, Varaždinske, Osječko-baranjske i Primorsko-goranske županije. Najveći rast u odvojenom sakupljanju imala je Koprivničko-križevačka županija. 

U 2020. godini nastalo je 1.680.428 tona komunalnog otpada, odnosno 414 kilograma po stanovniku. To je smanjenje od 7% u odnosu na ukupnu količinu komunalnog otpada iz 2019. Značajnija smanjenja količina evidentirana su za miješani komunalni otpad i ambalažni otpad.

Ukupno odložena količina svih vrsta otpada na odlagališta u 2020. godini iznosi 1.451.749 tona (komunalnog i proizvodnog otpada), što je 10,1% manje nego u 2019. godini, kada je odloženo 1.615.571 tona otpada.

Odvojeno je sakupljeno 686.475 tona komunalnog otpada, što je 15.705 tona više nego 2019. godine. Stopa odvojenog sakupljanja iznosila je 41%, što je povećanje za 4 postotna boda u odnosu na 2019. godinu, što je  je još daleko od zacrtanih 50 posto do kraja 2020. godine. Ukupno su 23 grada i općine imali stopu veću od 50 posto, tj. tek jedan više nego preklani.

I lani je, kao i godinu prije, najveći broj gradova i općina iz Međimurske županije imao najveću stopu odvojenog sakupljanja. Zbroje li se svi gradovi i općine u Međimurskoj županiji, stopa odvojenog sakupljana otpada bila je 49,4 posto u 2020. godini. Na drugu poziciju lani je dospjela Koprivničko-križevačka županija, čiji su gradovi i općine zajedno imali stopu odvojenog sakupljanja od 42,2 posto. Ujedno je ta Županija imala i najbolji trend rasta stope odvajanja od 6,5 postotna boda. Po visini stope odvojenog sakupljanja otpada slijede Varaždinska sa stopom od 35,2 posto, Osječko-baranjska 23,8 posto i Primorsko-goranska 20,2 posto.

Po trendu rasta stope, nakon Koprivničko-križevačke županije slijedi Osječko-baranjska županija koja je u godinu dana, tj. njeni gradovi i općine, povećali odvajanje sakupljanja komunalnog otpada za 5,2 postotna boda, Sisačko-moslavačka za 4,7  te Istarska i Međimurska županija za 3,3 postotna boda.

Gleda li se koliko je u kojoj županiji odvojeno kilograma sakupljenog komunalnog otpada po stanovniku, onda opet prednjači Međimurska županija s odvojenim 121 kilogramom sakupljenog otpada po stanovniku, slijedi Koprivničko-križevačka za 77 kilograma, Primorsko-goranska 75 kilograma, Istarska 70 i Varaždinska 58 kilograma po stanovniku odvojenog sakupljenog komunalnog otpada.

Međimurska županija je već dugi niz godina vodeća županija  po odvajanju sakupljenog otpada. Lani je, pokazuju preliminarni podaci, imala najbolju stopu odvojenog sakupljanja otpada od 49,4 posto, 3,3 postotna boda bolje nego godinu prije, trend u kojem je također među vodećim županijama. Po stanovniku, odvojeno je sakupljeno 121 kilogram po stanovniku, po čemu je također vodeća županija.

‘Međimurska županija već dugi niz godina prednjači u kvalitetnom gospodarenju otpadom u Hrvatskoj pa smo danas prestigli i europski prosjek odvajanja otpada. Činjenica da od prvih 10 općina i gradova po odvajanju otpada, njih 9 je u Međimurju, govori o svijesti naših građana, sustavnoj strategiji u gospodarenju otpadom s kojom smo krenuli davno prije nego je Hrvatska postala članicom EU i kvalitetnom radu komunalnih poduzeća. Kao i u drugim segmentima i u tome je Međimurje primjer dobre prakse i predvodnik među ostalim županijama.’ – komentira župan Međimurske županije Matija Posavec.

Jedan grad i čak 12 općina iz Međimurske županije, odnosno njih 13 od ukupno 25 u Županiji imaju stopu iznad 50 posto. Uz Grad Prelog, to su općine Belica gdje je stopa gotovo 80 posto, pa Dekanovec, Goričan, Podturen, Strahoninec, Domašinec, Šenkovec, Sveta Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec i Kotoriba.

Međimurska županija je i jedna od četiri županije, uz Koprivničko-križevačku, Varaždinsku u Krapinsko-zagorsku, osnivače budućeg Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica. Ukupna vrijednost projekta je 448,2 milijuna kuna.

Izgradnjom Regionalnog centra za gospodarenje otpadom „Piškornica“, uključujući dvije pretovarne stanice u Zaboku i Varaždinu, zajedno sa svim prethodnim aktivnostima na postizanju zadanih ciljeva odvajanja otpada na mjestu nastanka koje moraju provoditi gradovi i općine, omogućit će se uspostava cjelovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom u županijama sjeverozapadne Hrvatske. U RCGO „Piškornica“ mehaničko biološkom obradom otpada kombinirat će se mehaničko razdvajanje otpada i biološka obrada, a funkcionirat će na način da će se reducirati količina biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagališta. Izvršavat će se priprema otpada za recikliranje i povećanje stope recikliranja, pripremiti otpad za daljnju energetsku oporabu i dobivanje energije iz obnovljivih izvora.

Centar je smješten u Koprivničko-križevačkoj županiji, koja je upravo bila lani vodeća po rastu stope odvajanja sakupljenog otpada za 6,5 postotna boda. Druga je, iza Međimurske, po stopi odvajanja sakupljenog otpada sa 42,2 posto, odnosno 77 kilograma po stanovniku.

Nakon Varaždinske županije sa stopom odvajanja od 35,2 posto, slijedi Osječko-baranjska gdje je, zbroje li se gradovi i općine Županije, stopa odvojenog sakupljenog otpada bila 23,8 posto, što je 5,2 postotna boda više nego preklani. Općina Semeljci je jedina u Županiji koja je i lani, kao i preklani, imala stopu veću od 50 posto.

‘Na području Osječko-baranjske županije organiziranim sakupljanjem i odvozom otpada obuhvaćeno je 98,84% stanovništva, a sa zelenim otocima i reciklažnim dvorištima u većini od ukupno 42 grada i općina organizirano je odvojeno prikupljanje papira i kartona, plastike, stakla, biootpada i metalnog otpada na kućnom pragu. Možemo biti zadovoljni i podatkom da se svake godine smanjuje ukupna količina proizvedenog komunalnog otpada, a povećava odvojeno prikupljenih vrsta komunalnog otpada. Naš cilj je do 2022. godine odvojeno prikupiti 40 % mase proizvedenog biootpada iz komunalnog otpada, a prošle godine dostigli smo 27,67 %.

U okviru svojih ovlasti Županija daje punu potporu jedinicama lokalne samouprave u provođenju planova i programa sakupljanja otpada. Najveći napredak u trajnom rješavanju gospodarenja otpadom očekujemo realizacijom projekta izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, a naravno nastavljamo i s projektima izgradnje infrastrukture koja potiče i olakšava odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta komunalnog otpada.’ – odgovorili su nam u Županiji.

U Primorsko-goranskoj županiji stopa odvojeno sakupljenog otpada bila je 20,2 posto, odnosno 75 kilograma po stanovniku Županije. Krk, Dobrinj, Omišalj, Vrbnik, Malinska-Dubašnica, Punat i Baška su gradovi i općine koje su imale više od 50 posto odvojeno sakupljenog otpada.

Primorsko-goranska županija je još 2005. godine donijela Strategiju zaštite okoliša kojom je zacrtala svoje ciljeve za sljedećih deset godina. Na temelju višekriterijalne analize, najvažnijim ekološkim problemom prepoznat je pritisak na okoliš otpadom, pa je gospodarenje otpadom u Strategiji stavljeno na prvo mjesto u redoslijedu prioriteta zaštite okoliša. Izgrađen je prvi u RH Centar za gospodarenje otpadom Marišćina, zatim 5 planiranih pretovarnih stanica (Novi Vinodolski, Delnice, Krk, Cres, Rab) + 2 dodatne (Mali Lošinj, Vrbovsko),  22 reciklažna dvorišta od kojih je osam na otoku Krku (po jedno u svakoj JLS i jedno uz odlagalište Treskavac), tri u Rijeci i po jedno u Kostreni, Vinodolskoj općini, Jelenju, Cresu, Malom Lošinju, Crikvenici, Delnicama, Lovranu, Viškovu, Matuljima i na otoku Rabu. Od 10 postojećih odlagališta, 3 su potpuno sanirana, 6 ih je prestalo s radom i u nekoj su fazi sanacije. Za sanaciju zatvorenog odlagališta opasnog otpada Sovjak čiji je nositelj Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisan je ugovor o EU financiranju projekta. Kontinuirano se radi na uspostavi sustava za odvojeno sakupljanje otpada. Na temelju podataka jedinica lokalne samouprave i njihovih komunalnih društava, ukupno je tijekom prošle godine sakupljeno 163.100,84 tona. Od toga je miješanog komunalnog otpada bilo 89.956,36 tona, što je oko 8.000 tona ili 8% manje nego prethodne godine.

Odvojeno sakupljenog otpada 2020. godine bilo je 73.144,44 tone ili 45%.  To znači da se postotak odvojeno sakupljenog otpada povećao i to za 15% u odnosu na 2019. godinu. U protekle tri godine evidentno je povećanje odvojeno prikupljenog otpada, uz istodobni pad ukupne količine miješanoga komunalnog otpada.

Prikaz postotaka odvojeno prikupljenog otpada po jedinicama lokalne samouprave pokazuje da su najbolji rezultati postignuti na otoku Krku gdje je u 2020. godini odvojeno sakupljeno 68,36% otpada.   Visoke rezultate u odvojenom sakupljanju otpada bilježe i otoci Cres i Mali Lošinj, Općina Lopar  i Grad Rab. Ohrabrujuće rezultate iskazale su i goranske JLS: povećanje odvojeno sakupljenih količina otpada bilježi se na području na kojem društvo Komunalac d.o.o. Delnice obavlja uslugu sakupljanja komunalnog otpada (u 2019. odvojeno je sakupljeno 7,53%, a u 2020. 27,90%), dok je na području Grada Vrbovskoga u 2019. odvojeno sakupljeno 13,09%, a 20,76% u 2020. godini.

Po rastu stope odvojeno sakupljenog otpada nakon Koprivničko-križevačke i Osječko-baranjske najveći rast imala je za 4,7 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu Sisačko-moslavačka županija.

‘Postotak povećanja razdvajanja otpada zasigurno je dijelom i u odgovornom ponašanju stanovništva naše županije, educiranosti te potporama državne razine prema jedinicama lokalne samouprave te suradnje u omogućavanju potrebne infrastrukture za odvajanje otpada na mjestu nastanka te u drugim infrastrukturama (reciklažna dvorišta, zajednička suradnja s gradovima i općinama u izradi njihovih planova gospodarenja otpadom) te kasnije zajedničko nadgledanje njihove provedbe.’ – komentiraju u Županiji.

Na području Županije djeluje 12 komunalnih društva  –  Eko Moslavina,   Novokom, Komunalac Petrinja, Gospodarenje otpadom Sisak, Komunalac Glina, Ekos Hrvatska Kostajnica, Komunalac, Lipkom servisi, Komunalac Sunja, Komualno Topusko, Komunalni servisi Jasenovac i Komunalno poduzeće Dvorkom.

Na području SMŽ djeluje i 5 odlagališta miješanog komunalnog otpada i to  odlagalište „GO Kutina“, odlagalište „Kurjakana“ u Gradu Novska, pa „Taborište“ u Gradu Petrinji (kapacitet je pri kraju i zatvara se u 2021.), zatim odlagalište „Goričica“ u Gradu Sisku gdje je u tijeku izrada projektne dokumentacije radi proširenja odlagališta jer je  pri kraju s raspoloživim kapacitetom ;upravlja i peto, odlagalište “Gmajna“ u Gradu Glini.
Važno je, kažu, da gradovi i općine stvaraju što manje nerazvrstanog miješanog komunalnog otpada koji će u konačnici završiti na centrima za gospodarenje otpadom. Manje količine znače i manju cijenu odvoza i zbrinjavanja u konačnici.

Istarska županija je imala 3,3 postotna boda veću stopu odvojeno sakupljenog otpada u 2020. u odnosu na 2019. godinu, odnosno lani je odvojeno po stanovniku 70 kilograma. (Lidija Kiseljak)