“Povratak korijenima” je strateški projekt Splitsko-dalmatinske županije. U planu je sinergijskim učinkom provesti pilot-projekt dodatnog stipendiranja iseljenika za učenje i rad u deficitarnim i konkurentnim zanimanjima, a krenulo bi se s IT sektorom kroz “Digitalnu Dalmaciju”. Uskoro će se uspostaviti Ured za integraciju, kako bi olakšali prvi kontakt zainteresiranim iseljenicama kroz one-stop shop koncept za njihove upite i brzo rješavanje problema vezanih za administrativne procedure povratka u domovinu. Vjeruju da povratak iseljenika može biti jak prilog gospodarskoj i demografskoj revitalizaciji. Nadalje, Županija je prepoznatljiva po ulaganju u darovitu djecu kroz Centre izvrsnosti, ulaganju na ICT područje, a obje institucije uskoro će dobiti i nove prostore. Županija dobiva i dva Centra kompetentnosti. Prvi su i lani donijeli Akcijski zeleni plan za dinamičnu i integriranu zelenu tranziciju županije. Prepoznata je i potreba za smještajem zdravstvenog kadra, pa je tako pri kraju uređenje prostora za njihov smještaj u Starom Gradu. Neke su to od tema o kojima je govorio zamjenik župana Stipe Čogelja za novi broj Moje županije.
‘ Ključ svega je ulaganje u ljude. S našim programima kojima ulažemo u našu darovitu djecu i poticanjem kompetitivnosti da bi se postigla izvrsnost kroz rad Centra izvrsnosti pa preko aktivnosti u ‘Digitalnoj Dalmaciji’, gdje radimo na ulaganju u danas moderna i globalno konkurentna ICT zanimanja i poticanje startupova. Te dvije institucije će uskoro dobiti novi dom u Ulici Ruđera Boškovića, a uz dva infrastrukturno najveća projekata trenutno u Splitu, Regionalni centar kompetencija u turizmu i Regionalni centar za elektrotehniku i računarstvu čine okosnicu naše politike i šalju jasno poruku kako vidimo našu županiju. Infrastrukturno planiramo i uspostavu Nacionalnog kampa izvrsnosti na području Novih Sela, gdje bi se naša vizija izvrsne Dalmacije u potpunosti implementirala. Sve aktivnosti usmjerene su prema boljem životu naših sugrađana, a i stvaranju preduvjeta za demografsku revitalizaciju, za povratak naših iseljenika i potomaka onih koji su davno napustili domovinu. Možemo reći da nećemo samo graditi infrastrukturu, već ćemo u zajednici graditi “žive” institucije. Cilj nam je da naši službenici izađu izvan okvira rutine zakonskih nadležnosti te da u potpunosti ispune svoje poslanje, službu. Da aktivno u rad uključe naše iseljenike, da se u zdravstvu posvete prevenciji, da se u školstvu posvete projektima poput “Čuvara baštine” te na taj način čine primijenjeno domoljublje i daju dodanu vrijednost sustavu i društvu.’ – kaže Čogelja.
Inače, prije mjesec dana župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban zaželio je dobrodošlicu stipendistima za učenje hrvatskoga jezika. “Cilj nam je da oni budu primjer našega programa Povratak korijenima. Kontakt s njima bit će okosnica realizacije toga projekta. Pomoći ćemo im pri smještaju i studiranju. Nadam se da će oni ostati u svojoj domovini”, rekao je tada župan.
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske za ovu akademsku godinu dodijelio je 500 stipendija, potomke naših iseljenika, a čak 70% ima korijene u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Kaže kako je “Povratak korijenima” strateški projekt Županije, koji provlače kroz djelovanje svih upravnih odjela i ustanova. Potpisan je sporazum o suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Tako su prva županija koja se odlučila na provedbu ovakvog tipa programa. ‘Bilo nam je zadovoljstvo družiti se s polaznicima ljetnog semestra tečaja učenja hrvatskoga jezika u Splitu, upoznali smo 56 polaznika, potomaka naših iseljenika, koji su odlučili naučiti jezik svojih pradjedova. Mahom su iz južnoameričkih i sjevernoameričkih zemalja, raznih zvanja i zanimanja. Od kliničkih psihijatara, inženjera strojarstva i računarstva, komunikologa, psihologa, medicinskih tehničara, arhitekata, logopeda, kuhara, lingvista, građevinskih i turističkih djelatnika koji su godinama štedjeli novac kako bi u zemlji svojih predaka proveli jedan do maksimalno šest semestara učeći hrvatski jezik. Ljudi iz naše dijaspore veliki su potencijal za demografsku i gospodarsku revitalizaciju svih naših krajeva. U planu nam je sinergijskim učinkom provesti pilot-projekt dodatnog stipendiranja iseljenika, koji već putem Središnjeg državnog ureda koriste stipendiju za učenje jezika. Putem Splitsko-dalmatinske županije i njezinih ustanova ostvarili bi dodatnu stipendiju za učenje i rad u deficitarnim i konkurentnim zanimanjima. Krenut ćemo s IT sektorom kroz “Digitalnu Dalmaciju”, pa ćemo tako u lipnju raspisati javni poziv za prvih 30 stipendista.’ – najavljuje zamjenik župana.
Godine 2020. uloga Županije je dodatno osnažena, pa je tako i kroz povjerene poslove državne uprave dobivena dodatna odgovornost za svakodnevni život sugrađana. U nadležnosti su i matični uredi.
‘Uskoro ćemo u sklopu Matičnog ureda u Splitu uspostaviti Ured za integraciju, da bismo olakšali prvi kontakt zainteresiranim iseljenicama i napravili one-stop shop koncept za njihove upite i brzo rješavanje problema vezanih za administrativne procedure povratka u domovinu.’ – najavljuje nadalje Čogelja.
Digitalizacijom poslovnih procesa olakšava se slanje zahtjeva i ubrzava njihovo rješavanje. Cilj je također, uz klimatske promjene postići kroz svaki projekt održivost, racionalnim korištenjem resursa, među ostalim i postići uštede za proračun. Skupština Splitsko-dalmatinske županije je u 2023. godini donijela Akcijski zeleni plan za dinamičnu i integriranu zelenu tranziciju županije kao prvi takav plan u Republici Hrvatskoj. Izradom ovakvog dokumenta Županija se pozicionira kao jedan od lidera zelene tranzicije u Hrvatskoj. Akcijski plan uključuje niz mjera te predlaže 14 integriranih, međusobno usko povezanih strateških programa i projekata za zelenu tranziciju.
Kroz daljnja ulaganja županijskog Doma zdravlja pokazuje se također briga o sugrađanima, kaže Čogelja. U svim dijelovima županije, obnavljaju se infrastrukturno ispostave, a i brine se da u ovoj izuzetno kadrovski izazovnoj situaciji standard usluga građanima ostane na zavidnoj razini, pa i bude bolji.
‘Prepoznali smo i potrebe za smještajem zdravstvenog kadra, pa je tako pri kraju uređenje prostora za smještaj kadrova u Starom Gradu. Svakako želim istaknuti i Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata koje smo također osnažili u ovom mandatu, jer su nam pacijenti na prvom mjestu. U izradi je i županijski socijalni plan, koji je sufinanciran putem Europskog socijalnog fonda, temeljen na analizi kapaciteta, dostupnosti pružatelja usluga, analizi potreba i specifičnim ciljevima razvoja socijalnih usluga, s posebnim naglaskom na usluge za skupine u većem riziku od socijalne isključenosti. Također će se unaprijediti znanja djelatnika u Županiji i Savjetu za socijalnu skrb vezano uz socijalno planiranje, provedbu i praćenje županijskog socijalnog plana.’ – najavljuje zamjenik Čogelja.
Uvezanost i multitematski pristup ogledaju se i na primjeru Specijalne bolnice Biokovka. Zdravstvene usluge, uvezane s turizmom, gdje kroz taj selektivni oblik turizma produžujemo sezonu. Zadovoljni smo odlukom Ministarstva turizma i sporta da se kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti dodijeli 7,9 milijuna eura za projekt Biokovka 5.0 za, projekt koji između ostalih ima vrlo bitan cilj poticanja lokalne i regionalne suradnje na stvaranju lokalnih klastera i lanca vrijednosti proizvoda i usluga lječilišnog, wellness i drugih povezanih proizvoda i usluga (gastro, eko, aktivni, sport i rekreacija, kulturni turizam…).
‘Formiran je i poseban Upravni odjel za kulturu. Uz ustanove u kulturi kojima je Županija osnivač, Muzej hvarske baštine, Muzej Cetinske krajine te Centar za kulturu Brač, smatramo da Županija uz iznimno bogatstvo nematerijalne kulturne baštine, spomenimo čak 11 na popisu UNESCO-a, treba dati poseban naglasak na razvoj kulture i oplemenjivanje kulturnog sadržaja. Iznimno smo zadovoljni i novim programom “Jesen-zima kulture”. Naime, primijetili smo
da se glavnina kulturnih sadržaja u našim ruralnim područjima odvija u ljetnom razdoblju, a da u zimskom naši sugrađani uglavnom, ako se zažele kulturnog sadržaja, moraju potegnuti do Splita ili drugih većih gradova. Stoga, pokrenutim programom učinili smo da se kvalitetan kulturni sadržaj prostorno i vremenski disperzira u sredine gdje takav sadržaj nije uvijek dostupan. Iznimno smo zadovoljni kako odazivom jedinica lokalne samouprave, koje su bile korisnici programa, tako i odazivom umjetnika, umjetničkih skupina i drugih udruga iz kulture, a naročito smo zadovoljni odazivom naših sugrađana na aktivnosti pa ćemo program nastaviti i u 2024. godini, s nadgradnjom, gdje ćemo poticati unutarnji turizam, opet kroz uvezani pristup, turizma i kulture.’ – ističe.
Vlada Republike Hrvatske kroz novi program iz EU fondova – Integrirani teritorijalni program (ITP) za otoke, za područje Splitsko-dalmatinske županije predvidjela je iznos od 35,4 milijuna eura bespovratnih sredstava. Splitsko-dalmatinska županija je nositelj provedbe te je nakon formiranog Otočnog partnerstva i donesene Teritorijalne strategije za područje otoka provela javni poziv za podnošenje prijava za sudjelovanje u postupku predodabira unaprijed određenih prijavitelja te prioritiziranih i integriranih projektnih prijedloga. Na javnom pozivu 30 projektnih prijedloga zadovoljilo je kriterije prihvatljivosti.
Po prezentaciji rezultata javnog poziva članovi Otočnog partnerstva kao savjetodavno tijelo dali su jednoglasnu suglasnost na predloženu listu prihvaćenih
projektnih prijedloga, čime je omogućeno podnošenje završne prijave na zaseban poziv nadležnog tijela Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a. U idućem razdoblju očekuje se evaluacija nadležnog tijela i odobrenje predložene liste projektnih prijedloga te sklapanje sporazuma između Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a i Splitsko-dalmatinske županije kojim se pokreće financijski instrument za otoke. Odabrani projekti obuhvaćaju poduzetničku infrastrukturu, vatrogasne domove i centre za prevenciju rizika, društvene i kulturno-turističke sadržaje, zelenu infrastrukturu, sportsku infrastrukturu te projekte energetske obnove. Sjajna je to vijest za naše otoke, te željno iščekujemo početak aktivnosti na svim odabranim projektima. (L.K.)
