Nakon Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka i Osječko-baranjska županija imale su krajem prošle godine najveći broj pravnih osoba, trgovačkih društva te obrta i slobodnih zanimanja. U prerađivačkoj industriji u top pet se je smjestila Varaždinska županija, u građevini  Zadarska, a u poljoprivredi Karlovačka županija. Najviše privatnih subjekata je u Istarskoj županiji. Pokazuju to danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. 

Na kraju prošle godine bilo je ukupno 293,8 tisuća registriranih pravnih osoba, odnosno 177,1 aktivnih. Na trgovačka društva odnosilo se je 215,2 tisuće, a udjel aktivnih bio je 66 posto. Obrta i slobodnih zanimanja bilo je gotovo 97 tisuća.

Podaci o teritorijalnoj raspoređenosti poslovnih subjekata na županijskoj razini pokazuju da je nešto manje od jedne trećine ukupno registriranih poslovnih subjekata (pravnih osoba) smješteno u Gradu Zagrebu. Udio Grada Zagreba za subjekte obrta i slobodnih zanimanja bitno je manji i iznosi 20,1%. Splitsko-dalmatinska županija na drugom je mjestu po brojnosti registriranih pravnih i fizičkih osoba, s udjelom od 10,5% odnosno 13,6%.

Teritorijalna struktura aktivnih trgovačkih društava različita je naravno od strukture registriranih. Tako je, npr. udio Grada Zagreba u registriranim subjektima 34,9%, a u aktivnima 33,5%. Udio po brojnosti druge županije, Splitsko-dalmatinske, u registriranim je subjektima 10,6%, a u aktivnima 10,7%.

Grad Zagreb je na kraju prošle godine imao 55 tisuća aktivnih pravnih osoba, Splitsko-dalmatinska 18,5 tisuća, Primorsko-goranska 14,2 tisuće, Istarska 13,2 tisuće, Zagrebačka županija 12,5 tisuća i Osječko-baranjska 8,5 tisuća. Isti je redoslijed i za registrirane pravne osobe.

Najveći dio se odnosi na trgovačka društva, kojih je na kraju prošle godine najviše imao također Grad Zagreb, a slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 15,2 tisuće aktivnih trgovačkih društava, Primorsko-goranska s 11,7 tisuća, Istarska s 11,2 tisuće, Zagrebačka s 10,4 tisuće i Osječko-baranjska s gotovo 6 tisuća aktivnih trgovačkih društava. Isti poredak imaju i registrirana trgovačka društva.

Kod obrta i slobodnih zanimanja nakon Grada Zagreba, slijedi isti poredak, najviše ih je imala Splitsko-dalmatinska županija, 13,2 tisuće, Primorsko-goranska 10,1 tisuću, Istarska 8,5 tisuća, Zagrebačka 5,6 tisuća i Osječko-baranjska 5,1 tisuću obrta i slobodnih zanimanja.

Kod trgovačkih društava, najčešći oblik su društva s ograničenom odgovornošću, a poredak po brojnosti je jednak kao i trgovačkim društvima.

Kako nadalje pokazuju tablice DZS-a, na računa li se Zagreb, pet najjačih županija po broju pravnih osoba u prerađivačkoj industriji, jesu Zagrebačka županija, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska i Varaždinska županija, dok je odmah uz i mala Međimurska županija. U građevinskom sektoru najviše je pravnih osoba u Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji, a u poljoprivredi u Osječko-baranjskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji. U IKT sektoru najviše je pravnih osoba u Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj, Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj i Istarskoj županiji.

Struktura aktivnih pravnih osoba prema oblicima vlasništva pokazuje da je privatno vlasništvo najčešći oblik. Njime je obuhvaćeno 79,5% subjekata. U državnom je vlasništvu 0,8% subjekata, u mješovitom vlasništvu 0,4% subjekata, u zadružnom vlasništvu 0,4% subjekata, a za 18,9% pravnih osoba vlasništvo se ne prati.

Subjekti u privatnom vlasništvu najzastupljeniji su u Gradu Zagrebu, s udjelom od 86,2%, zatim u Istarskoj županiji, s udjelom od 84,1%, u Zagrebačkoj županiji, s udjelom od 83%, u Primorsko-goranskoj županiji s udjelom od 81,7%, Splitsko-dalmatinskoj s udjelom od 81,5 posto i Zadarskoj s 79,5 posto.(L.K.)