U Sisku se danas održava sastanak Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković osvrnuo se na obnovu na području Sisačko-moslavačke županije te je najavio završetak najvažnijeg infrastrukturnog projekta u županiji.
„U rujnu ove godine bit će dovršena autocesta do Siska što je jedna od najvažnijih poruka revitalizacije cijele županije. Na području Sisačko-moslavačke županije u potpunosti smo završili obnovu na 8174 lokacije, završeno je 329 projekata obnove javnih zgrada, a izgrađeno je 240 novih obiteljskih kuća. Radi brže i efikasnije obnove uveli smo koncept „blokovske obnove“ kao što je to primjerice u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda u Sisku. U ovoj županiji povećava se stambeni fond, očekuje nas gotovo tisuću novih stambenih jedinica, a takvih investicija nije bilo zadnjih 40 godina“, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Domaćin današnjeg sastanka u Sisku, župan Ivan Celjak naglasio je kako su aktivnosti Sisačko-moslavačke županije posljednje tri godine determinirane potresom.
„Usmjerili smo se na obnovu, revitalizacijske i razvojne projekte na području cijele županije. U suradnji s Vladom RH razvijamo Sisak i Sisačko-moslavačku županiju, no kao županu izuzetno mi je žao što Sisak ima najveću stopu poreza na dohodak i što radnici u Sisku imaju manju plaću nego u drugim gradovima na području županije“, istaknuo je župan Celjak govoreći o odluci sisačke gradske uprave predvođene Kristinom Ikić Baniček da Siščanima uvede najveći porez u Republici Hrvatskoj.
„Na raspolaganju su nam sredstva Fonda solidarnosti EU i sva druga sredstva koja koristimo i jako smo ih dobro iskoristili pa mogu istaknuti kako je Sisačko-moslavačka županija do sada završila 23 cjelovite obnove, a to su složeni objekti oštećeni u potresu dok Grad Sisak nije obnovio još nijedan svoj objekt“, dodao je župan Celjak.
Župan Celjak osvrnuo se na najznačajnije projekte koje Sisačko-moslavačka županija provodi na području grada Siska.
„Uredili smo i obnovili zgrade domova zdravlja SMŽ u Kratečkom, Topolovcu, Galdovu te centralnu zgradu Doma zdravlja u središtu Siska. Obnovili smo zgrade Zavoda za javno zdravstvo SMŽ, Kulturno-povijesnog centra SMŽ te školske zgrade Gimnazije Sisak, SŠ Viktorovac Sisak i Industrijsko-obrtničke škole. Obnovili smo zgradu Doma za starije osobe Sisak, zgradu Zavoda za hitnu medicinu, zgradu nove interne, a do kraja godine obnovit ćemo i ostale zgrade u Općoj bolnici „Dr. Ivo Pedišić“ u Sisku. Također, do kraja godine završit ćemo bivšu zgradu HGK, Komande, Jodnog lječilišta, a spreman je projekt izgradnje nove zgrade Jodnog lječilišta od 5100 kvadrata. Tijekom iduće godine završit ćemo obnovu zgrade bivše vojarne u Lađarskoj gdje ćemo smjestiti učenike Tehničke škole Sisak. U Sisku se gradi ili će se graditi 20 višestambenih zgrada i to je 380 stanova više koje ćemo imati u gradu Sisku za godinu dana. I najvažniji projekt za Sisačko-moslavačku županiju je dovršetak auto-ceste čime će Sisak i Petrinja postati predgrađe Zagreba sa svim prednostima, prije svega gospodarskog razvoja s obzirom da je novom kartom regionalnih potpora poduzetnicima najisplativije ulagati upravo na području Sisačko-moslavačke županije“, zaključio je župan Celjak.
URUČENI UGOVORI UKUPNE VRIJEDNOSTI GOTOVO 9,5 MILIJUNA EURA ZA DEPRIVIRANA PODRUČJA I RAZVOJ TURISTIČKE INFRASTRUKTURE
Prije početka sastanka iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU uručeno je 30 ugovora o financiranju depriviranih područja Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije ukupne vrijednosti 8,5 milijuna eura od čega je za gradove i općine s područja Sisačko-moslavačke županije dodijeljeno 15 ugovora ukupne vrijednosti 5,5 milijuna eura. Sisačko-moslavačkoj županiji odobrena su sredstva za projekt „Poboljšanje zdravstvene infrastrukture Odjela za pulmologiju i palijativnu skrb u Petrinji“ kojim se planira ukloniti postojeću i izgraditi novu stanicu za medicinski kisik s potrebnim površinama i instalacijama za sigurnu dobavu medicinskih plinova. Osim toga, projekt obuhvaća i ugradnju nadkrevetnih jedinica. Ostali projekti za koje su odobrena financijska sredstva na području Sisačko-moslavačke županije obuhvaćaju energetsku obnovu društvenog doma, izgradnju tržnice, reciklažnog dvorišta, dogradnju dječjeg vrtića, adaptaciju poduzetničkog inkubatora, izgradnju komunalne infrastrukture i vodoopskrbnih cjevovoda, sustava odvodnje otpadnih voda, pristupne ceste i dr.
I Ministarstvo turizma i sporta uručilo je 14 ugovora za razvoj javne turističke infrastrukture u 2024. godini ukupne vrijednosti 945.892,62 EUR. Za prijavljeni projekt “Virtualna šetnja Naturom SMŽ” Sisačko-moslavačkoj županiji uručen je ugovor u vrijednosti 66.106,25 eura.
Najveći iznos bespovratnih sredstava koji se mogao dodijeliti po jednom projektu je 69.000 eura, koliko je i dodijeljeno za projekt Brodsko-posavske županije – Čardak na Gajni, ekološko digitalni pogled u prirodu. Sufinancirat će se i projekti Osječko- baranjske županije – GC impuls, Zagrebačke županije – Izgradnja biciklističkog parka „Bregdown Zelina“, Varaždinske županije – Uređenje prapovijesnog parka Ludbreg, Koprivničko-križevačke županije – Razvoj javne turističke infrastrukture, Bjelovarsko-bilogorske županije – Uređenje sportskog igrališta Kukavica, Požeško-slavonske županije – Centar za posjetitelje Sovski dol, Istarske županije – Parenzana, uređenje vijadukta Sabadin, Splitsko-dalmatinske županije – Uređenje šetnice Zadvarje, Međimurske županije – Izgradnja parkirališta Muzeja Međimurja, Karlovačke županije – Opremanje izletišta Baraćeve špilje, izgradnja i opremanje tematskog dječjeg igrališta, Krapinsko-zagorske županije – Staza kroz krošnje Zelenjak te Ličko-senjske županije – Mini ZIP LINE žičara.
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina je predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću i ministru turizma i sporta Tončiju Glavini uručio materijal s planom projekta Skijaške dvorane u Mrkoplju koji je prošli tjedan Općina Mrkopalj predstavila javnosti te ih ukratko upoznao s investicijom koja je važna u kontekstu razvoja skijanja te sportsko-turističkih sadržaja Mrkoplja, Primorsko-goranske županije i cijele Hrvatske.
Tijekom rasprave, iznio je kritiku na Vladinu politiku decentralizacije koju je nazvao dekoncentracijom. Naglasio je da županije dobivaju poslove koje rade u ime i za račun države te da taj sustav ograničava rast razvijenih županija. Takav model, kaže Komadina, poguban je za Grad Zagreb, Primorsko-goransku, Istarsku i ponekad Dubrovačko-neretvansku i Zagrebačku županiju, jer po indeksu razvijenosti nerijetko ne mogu ostvariti sufinanciranje na Europskim fondovima, a nisu korisnice ni Fonda fiskalnog poravnanja iz državnog proračuna.
(Sisačko-moslavačka županija, Brodsko-posavska županija, Primorsko-goranska županija)
