Projekt Kulturno-turistička ruta „Putovima Frankopana“ Primorsko-goranske županije proglašen je najuspješnijim županijskim EU projektom prema izboru javnosti u našem nedavnom izboru za najbolji EU projekt. No to je tek jedan od niza projekata koji se provodi u Županiji. Još početkom godine PGŽ je imao pripremljeno 30 projekata, za koja se očekuje povlačenje EU novca. Nove škole, domovi za starije, nova žičara na Platku, ulaganja u zdravstvene ustanove.. tek su neki od predstojećih projekata. 

Kulturno-turistička ruta „Putovima Frankopana“ temelji se na istoimenom projektu kojega je Županija provodila u razdoblju od 2005. do 2008. godine, dok je druga faza projekta trajala je od 2013. do 2016. godine, a treća faza od 2015. do 2021. godine gdje je uz Županiju kao vodećeg partnera, u projektu sudjelovalo još 12 partnera. Većina partnera imala je i pridružene suradnike, koji nisu izravni potpisnici ugovora o provedbi projekta, pa je ukupno riječ o pedesetak uključenih dionika s većeg dijela Primorsko goranske županije, što ukazuje na složenost projekta, ali istovremeno jamči održivost kulturne rute.

Rutom je obuhvaćeno 17 kaštela i dvoraca (Gradec, Krk, Nova Kraljevica, Stari grad Zrinskih u Kraljevici, Grobnik, Trsat, Bakar, Drivenik, Grižane, Bribir, Novi Vinodolski, Hreljin, Ledenice, Čabar, Severin na Kupi, Brod na Kupi i Stara Sušica) te 3 sakralna kompleksa (Franjevački samostan na Košljunu, Pavlinski samostan u Crikvenici i manastir Gomirje).

Projekt je bio ovogodišnji pobjednik po izboru javnosti u izboru za najbolji EU projekt.

U sljedećem razdoblju Županija u planu ima niz novih projekata – od obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva…

Dio budućih planiranih projekata, za koje se očekuje financiranje iz EU, već je iznesen u prijedlogu proračuna za sljedeće tri godine, a onaj za sljedeću trebao bi biti izglasan u četvrtak, 24. studenoga.

Pa tako u prijedlogu proračuna stoji da je na području socijalne skrbi u planu kandidatura tri projekta doma za starije osobe na EU fondove, jednog na području Gorskog kotara u Delnicama, jednog na području riječkog prstena u Klani te na otoku Cresu.

U planu je i kapitalni projekt  Zdravstvenog centra Rujevica – Zapad, ulaganja u zdravstvenu opremu i vozni park Hitne medicine i sanitetskog prijevoza te izgradnje Doma zdravlja u sklopu Zdravstvenog centra Rujevica – Istok. U 2023. i 2024. godini, u području zdravstva, planirana je i realizacija projekta Doma zdravlja u Opatiji. Osim vlastitih sredstava, Županija se za realizaciju projekata Zdravstvenog centa Rujevica Zapad i Istok u projekcijskom razdoblju planira zadužiti za ukupno 12,8 milijuna eura, uz nastojanje da se sredstva namaknu iz drugih izvora, odnosno prije svega EU fondova.

Iz područja školstva, predviđa se izgradnja nove zgrade osnovne škole u Marinićima i Područne škole OŠ Milan Brozović Kastav, dogradnja OŠ Ivana Rabljanina Rab i OŠ Omišalj – PŠ Dobrinj te opremanje ustanova školstva. I tu se računa na europska sredstva.

Kako je najavljivano, na javni poziv za izgradnju ili nadogradnju školskih objekata kroz NPOO, Primorsko-goranska županija planira prijaviti izgradnju nove osnovne škole i školske sportske dvorane na Marinićima te izgradnju nove područne škole OŠ Milan Brozović u Kastvu.

Još početkom godine predloženo je preko 30 projekata za sufinanciranje bespovratnim sredstvima, kao što je spomenuti Zdravstveni centar Rujevica, revitalizacija Lječilišnog centra Veli Lošinj, Dom zdravlja Opatija te izgradnja Osnovne škole Marinići. Nadalje, revitalizacija Guvernerove palače u Rijeci, Žičare na Učku te gospodarskog korištenja prostora Stara Sušica u sklopu djelatnosti Centra za poljoprivredu PGŽ….

Lječilišni centar Veli Lošinj je projekt zdravstvene infrastrukture kojim se planira rekonstrukcija i adaptacija postojećih objekata, nadogradnja postojećih objekata te proširenje i obogaćivanje ukupne ponude lječilišnog centra kojim bi se i povećala atraktivnost otoka Cresa i Lošinja za rad i naseljavanje, pa tako i usporavanje negativnih demografskih trendova. Ljetos je predstavljena i četvrta faza tog projekta, a predstoji uređenje  dvaju smještajnih objekata uz pomoć EU fondova čime će  investicija biti u potpunosti zaokružena. U posljednjih 10 godina, Primorsko-goranska županija je u Lječilište Veli Lošinj uložila gotovo 72 milijuna kuna.

Projekt gradnje žičare Radeševo dio je projekta Regionalni sportsko – rekreacijski i turistički centar Platak. Planirana je gradnja četverosjedežnice dužine cca 900 m, na području postojećih skijaških staza, kapaciteta 2400 osoba/sat.

Na području županije provodi se trenutačno više velikih infrastrukturnih zahvata kao što su projekti poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracija Rijeke, Novog Vinodolskog i Crikvenice te otoka Krka, Cresa i Lošinja za što su odobrena bespovratna EU sredstva u ukupnom iznosu većem od 2,15 milijarde kuna, dok ukupna vrijednost navedenih projekata prelazi 3 milijarde kuna. Tu su  i ulaganja iz Europskog fonda za regionalni razvoj u prometnu infrastrukturu odnosno izgradnju državne ceste DC403 čija ukupna vrijednost iznosi 520 milijuna kuna od čega se 442 milijuna kuna odnosi na bespovratna EU sredstva. U okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) provode se i značajni lučki projekti kao što su razvoj multimodalne platforme i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata, produbljenje pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici, rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na Zagrebačkoj obali ukupne vrijednosti više od milijardu kuna. Tu su i  ulaganja u Centar kompetencija za pametne gradove u Rijeci a znatna bespovratna sredstva već su uložena u projekt 1. faze Studentskog smještaja na Kampusu Sveučilišta u Rijeci  te u projekt rekonstrukcije i opremanja dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka.

Postoji i  desetke drugih manjih projekata općina i gradova kao i cijela lepeza projekata same PGŽ. Pa tako trenutačno upravna tijela, ustanove i trgovačka društva provode 70-tak projekata za koje su odobrena bespovratna EU sredstva u iznosu od preko 420 milijuna kuna iz različitih programa u okviru financijskog razdoblja 2014.-2020.  Do sada su uspješno provedena 96 projekta sufinanciranih bespovratnim sredstvima EU u iznosu od oko 359,2 milijuna kuna pri čemu je ukupna vrijednost projekata za krajnje korisnike iznosila oko 489,3 milijuna kuna. Tako je s europskim novcem realiziran spomenuti veliki projekt kulturno-turističke valorizacije vrijedne povijesne baštine Putovima Frankopana, energetski su obnovljene školske zgrade, osigurano je gotovo 100 milijuna kuna za projekt centara kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva, izgrađene su luke u Crikvenici i Cresu, a gradi se na Unijama, Rabu, Krku. Samo za ulaganja u lučku infrastrukturu, uz podršku resornog ministarstva,  osigurano je preko 350 milijuna kuna europskog novca. Osim dogradnji brojnih luka i lučica, kroz projekt  Mala barka obnovljena su brojna tradicijska plovila i učinjena je turistički vidljivija pomorska baštinu.

Primorsko-goranska županija je kao prva županija u Hrvatskoj usvojila Plan razvoja za razdoblje od 2022.-2027. godine. Tim se planom definira vizija Primorsko-goranske županije kao konkurentne, pametne, održive i društveno pravedne regije poželjne za život i rad koja svoj razvitak temelji na konkurentnom gospodarstvu, djeci i mladima, zelenoj tranziciji, obrazovanju za poslove budućnosti, ravnomjernom razvoju i dostizanju europskog standarda i visoke kvalitete života za sve građane. (L.K.)