Primorsko-goranska županija izdvojila je lani iz proračuna za kulturu 71,34 kune po stanovniku, odnosno 1,25 posto proračunskog udjela te je povećala sredstva na godišnjoj razini za 2,6 milijuna kuna, pokazala je naša analiza napravljena iz podataka konsolidiranih proračuna županija. Provjerili smo kroz koje mjere i projekte Županija pomaže razvoju kulture, od potpora, fonda za nagrade najboljim umjetničkim ostvarenjima, bibliobusa do značajnih EU projekata u kulturi.
Putem javnih potreba u kulturi Županija sufinancira programe ustanova u kulturi kojima nije osnivač, ali programskom djelatnošću imaju značenje za cijelu Županiju i šire (Hrvatsko narodno kazalište I. pl. Zajca, Gradsko kazalište lutaka, Muzej grada Rijeke, Gradska knjižnica Rijeka, Art kino…) te sadržaje koji su od posebnog značaja za Županiju ili lokalnu zajednicu, a koji provode ustanove u kulturi, udruge ili ostale neprofitne organizacije. Sufinanciraju se i kulturne manifestacije u funkciji promocije lokalne zajednice i turizma, kao što su Ljetne priredbe Krk, Goranovo proljeće, Kastafsko kulturno leto, Lubeničke glazbene večeri, Osorske glazbene večeri, Rapske glazbene večeri, Međunarodni festival malih scena, Liburnia jazz, i sl. Praćeni su i muzejski, galerijski i likovni programi u realizaciji strukovnih i drugih udruga, pomagani su razni glazbeni programi i sufinancirani kazališno-scenski programi amaterskih kazališta i udruga. Posebno je značenje dano programima katedri čakavskih sabora kojima se putem literarne, glazbene i izdavačke djelatnosti njeguje i vrednuje autohtoni izričaj, posebno prepoznatljiv i vrijedan na prostoru Županije, radi očuvanja i razvoja domaće čakavštine i prenošenja kulturnog nasljeđa budućim naraštajima. Također, sufinanciraju se i programi koji doprinose razvoju publike te programi namijenjeni djeci školske dobi koji se izvode u školama kojima je osnivač Županija. U 2024. javne potrebe sufinancirat će se kroz sljedeća kulturna područja i djelatnosti: književnost, nakladništvo i knjižnična djelatnost, dramska i plesna umjetnost, glazbena i glazbeno-scenska umjetnost, vizualne umjetnosti i interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse, kulturno-umjetnički amaterizam, međunarodna kulturna suradnja, muzejska i arhivska djelatnost te očuvanje i zaštita nematerijalne kulturne baštine.
Lani je za javne potrebe u kulturi sufinancirano 195 programa u iznosu od 2,1 milijun kuna, a ove godine 161 program u vrijednosti 290 tisuća eura, odnosno gotovo 2,2 milijuna kuna.
U nastojanju da se pridonese unaprjeđenju kvalitete kulturnih djelatnosti 2004. godine utemeljen je fond iz kojeg su nagrađivana najbolja umjetnička ostvarenja u protekloj godini, a riječ je o nagradama kojima se potiče kvaliteta kulturnog stvaralaštva. Lani je dodijeljeno 18 nagrada u vrijednosti od gotovo 214 tisuća kuna, odnosno 28,4 tisuće eura.
Kulturna mreža Primorsko-goranske županije otvorena je 3. studenog 2016. godine. Županijska mreža je online platforma za županijsku kulturnu suradnju i razmjenu sadržaja, transfera znanja, vještina i iskustava. Osnovni cilj Kulturne mreže je decentralizacija kulture, odnosno kulturnih sadržaja i programa. Na mreži je registrirano preko 455 korisnika te je za razmjenu i suradnju ponuđeno 242 programa. Lani je sufinancirano 19 projekata u vrijednosti 97,5 tisuća kuna, a ove 21 program vrijednosti 12,8 tisuća eura, odnosno 96,4 tisuće kuna.
Program subvencioniranja trgovačkih društava i obrta u djelatnosti kulture pokrenut je 2017. godine. U prvom redu namijenjen je djelatnosti izdavaštva i filmske/video umjetnosti, sa svrhom potpore malim i srednjim izdavačima s područja Primorsko-goranske županije ili izdavača čija su djela tematski vezana uz područje Primorsko-goranske županije te trgovačkih društava ili obrta koji se bave filmskom/video djelatnošću. Lani je dana potpora za 11 programa vrijednosti 110.000 kuna, a ove za devet programa u vrijednosti 688 tisuća kuna, odnosno 91,3 tisuće eura.
Gradska knjižnica Rijeka s jedinicama lokalne samouprave na godišnjoj razini dogovara uslugu pokretne bibliotečne službe, odnosno uslugu županijskog bibliobusa. U 2022. godini županijski bibliobus obilazio je 41 naselje s ukupno 52 stajališta na području 13 jedinica lokalne samouprave. Na godišnjoj razini za uslugu Županijskog bibliobusa osigurava se oko 60.000 eura.
Art kino Rijeka provodi program Županijski filmski ured. Radi se o programu koji ima za cilj umrežavanje djelatnika audiovizualnog sektora, potiče gospodarski rast, socijalnu stabilnost te razvija vještine u audiovizualnim i srodnim djelatnostima. Program promovira županijske lokalitete kao idealne filmske lokalitete, promiče primorsko-goransku audio-vizualnu industriju te olakšava ulaganje u spomenutu industriju kroz međunarodne koprodukcije i sl. Na godišnjoj razini za uslugu Županijskog filmskog ureda PGŽ osigurava 11.000 eura.
Primorsko-goranska županija i HNK Ivana pl. Zajca pokrenuli su projekt (Za)voli kazalište. Radi se o programu kojim Županija sufinancira ulaznice za učenike osnovnih i srednjih škola Primorsko-goranske županije. Na godišnjoj razini za projekt se osigurava oko 50.000 eura.
Osim navedenih redovitih programa i djelatnosti, Županija u 2023. sufinancira sljedeće projekte: opremanje Gradske knjižnice Rijeka (nabava dvaju staklenih kubusa) za prostore nove gradske knjižnice u Art kvartu s iznosom 26.500 eura, uređenje Kuće Halubajskega zvončara u Općini Viškovo (uređenje i opremanje okoliša) s iznosom 66.360 eura, postavljanje izložbe „Kvarnerski motivi“ Creskoga muzeja s iznosom 5.000 eura te rekonstrukciju kulturnog centra „Susajda“ na otoku Cresu s iznosom 40.000 eura.
Primorsko-goranska županija bila je vodeći partneru realizaciji projekta Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana čija je provedba završila u svibnju 2021. Kroz Projekt je stvoren kulturno-turistički proizvod, Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana, koji daje novu društveno-ekonomsku vrijednost kroz turističku valorizaciju te doprinosi zadovoljavanju kulturnih, društvenih i ekonomskih potreba regije. Ruta obuhvaća 17 frankopanskih kaštela i dvoraca te tri sakralna zdanja, od čega su u osam objekata smješteni novouređeni interpretacijski centri – u Kraljevici, Krku, Bakru, Bribiru, Čabru, Brodu na Kupi te na Trsatu i Grobniku, a Ruta je povezana prometnom i pješačkom signalizacijom.
Nakon što je Projekt završio, nastavljane su aktivnosti na održivosti rezultata Projekta, Projekt je prezentiran na sajmovima u zemlji i inozemstvu, ostvarene su suradnje s lokalnim umjetnicima i gospodarstvenicima, educirani su interpretatori, održan je niz radionica i predstava, osmišljeni su prepoznatljivi proizvodi i usluge. (L.K.)
