Prema rezultatima poslovanja poduzetnika u 2023. godini, promatrano na razini županija, gospodarsku sliku Hrvatske i dalje karakterizira velika razlika u razvijenosti pojedinih županija. Predvodnik je Grad Zagreb u gotovo svim kategorijama, a gleda li se samo ostvarena neto dobit u top pet su tvrtke sa sjedištem iz Splitsko-dalmatinske, Zagrebačke, Istarske, Primorsko-goranske i Zadarske županije. Poduzetnici iz Šibensko-kninske županije imali su prema relativnom pokazatelju najveći rast neto dobiti na godišnjoj razini, dok je broj zaposlenih najviše povećan u Brodsko-posavskoj županiji. Pokazuju to objavljeni podaci FINA-e.
Prvi po svim kriterijima, kako je prikazano u tablici, osim po ekonomičnosti poslovanja, poduzetnici su čije je sjedište u županiji Grad Zagreb (udio od 32,9% u broju poduzetnika, 37,2% u broju zaposlenih, 49,5% u ukupnim prihodima, 43% u izvozu i 46,3% u neto dobiti), čemu je najviše doprinio rezultat kompanija – INA-e, Hrvatskog Telekoma, PBZ Carda i drugih. Prema kriteriju neto dobiti slijede poduzetnici Splitsko-dalmatinske, Zagrebačke, Istarske, Primorsko-goranske i Zadarske županije.
Poduzetnici Grada Zagreba u 2023. godini ostvarili su veći konsolidirani rezultat – neto dobit, u odnosu na 2022. godinu, za 1,3 milijardi eura. Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije ostvarili su veću neto dobit za 305 milijuna eura, poduzetnici Zagrebačke županije povećali su neto dobit za 246 milijuna eura, poduzetnici Istarske županije za 3,2 milijuna eura, Primorsko-goranske za 64,7 milijuna eura, a poduzetnici Zadarske županije za 111,7 milijuna eura. Na rezultat poduzetnika u navedenim županijama najviše su utjecali rezultati kompanija – Cemex Hrvatska (Kaštel Sućurac, 35,1 milijun eura dobiti), TOMMY (Split, 23,6 milijuna eura dobiti), Zračna luka Split d.o.o. (Kaštel Štafilić, 14 milijuna eura dobiti), Lidl Hrvatska (Velika Gorica, 56,6 milijuna eura dobiti), DIV grupa (Samobor, 26,7 milijuna eura dobiti; u 2022. 86,2 milijuna eura gubitka), Hospira Zagreb (Prigorje Brdovečko, 25,4 milijuna eura dobiti), Plava Laguna (Poreč, 44,4 milijuna eura), Maistra (Rovinj, 27,7 milijuna eura dobiti), Valamar Riviera (Buići, 24,9 milijuna eura dobiti), Plodine (Rijeka, 52,2 milijuna eura dobiti), Jadranska vrata (Rijeka, 14 milijuna eura dobiti), JGL d.d. (Rijeka, 13,1 milijun eura dobiti) i Tankerska plovidba (Zadar, 153,1 milijun eura dobiti).
Najveći rast neto dobiti u odnosu na godinu prije, gledano u postocima, ostvarili su poduzetnici iz Šibensko-kninske županije (+125 posto), Splitsko-dalmatinske (+90 posto), Zagrebačke (+64 posto), Požeško-slavonske (+43 posto) i Zadarske (+40 posto). Između je i Grad Zagreb s rastom od 48 posto.
Po visini plaća predvode Zagrebačka, Istarska, Karlovačka, Primorsko-goranska i Koprivničko-križevačka županija.
Najveći broj poduzetnika imale su Splitsko-dalmatinska, Istarska, Primorsko-goranska, Zagrebačka i Osječko-baranjska županija, a najveći broj zaposlenih Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka, Primorsko-goranska, Istarska i Varaždinska županija.
Broj zaposlenih najviše je rastao u Brodsko-posavskoj (7,7 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (7,4 posto).
Ukupni prihodi poduzetnika su bili najveći u Zagrebačkoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Najveći izvoz bio je također od poduzetnika iz Zagrebačke županije, Vukovarsko-srijemske, Istarske, Varaždinske i Primorsko-goranske županije.
Samo po ekonomičnosti poslovanja Grad Zagreb nije prvi, nego Zadarska županija, a slijede ju Ličko-senjska županija, Dubrovačko-neretvanska, Krapinsko-zagorska i Istarska županija. (L.K.)
Rang lista županija prema neto dobiti poduzetnika u 2023. g. – broj poduzetnika i zaposlenih, prosječna plaća, ukupni prihodi, izvoz i dobit/gubitak razdoblja (iznosi u tisućama eura)
Izvor: FINA
