‘Županija za sve – mjesto kvalitetnog, sigurnog i ugodnog življenja za sve žitelje, koja omogućava ravnomjeran gospodarski i društveni razvoj
poštujući načela održivosti i socijalne uključenosti.’ – moto je Plana razvoja Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje od 2022. do 2027. godine, koji je nedavno usvojen. Provjerili smo koje glavne planove na 160 stranica donosi Plan razvoja.
Kako ističe župan Blaženko Boban, Županija će se u narednom razdoblju snažno orijentirati na poticanje i stvaranje konkurentnog i otpornog gospodarstva koje će svim stanovnicima jamčiti aktivno i održivo sudjelovanje u gospodarskim aktivnostima.

‘Napore ćemo usmjeriti prema jačanju infrastrukture i kapaciteta koji će sustavno stvarati temelje za implementaciju najmodernijih tehnologija u svim područjima djelovanja, kao i stvoriti povoljne uvjete za buduće investitore i razvoj novih infrastrukturnih projekata. S ciljem stvaranja zelene i resursno učinkovite Županije usmjerit ćemo se prema konceptu „zelene županije” koja će veliku brigu posvetiti očuvanju okoliša, održivom razvoju i održivoj infrastrukturi, posebice u turizmu. S ciljem veće dostupnosti građanima, osigurat ćemo snažnu digitalnu transformaciju uz pomoć koje ćemo olakšati poslovanje i protok informacija. Nadalje, želimo da ulaganje u kvalitetu i dostupnost obrazovanja bude temeljni stup društva i razvoja naše Županije, odnosno da ono ima uspostavljenu snažnu poveznicu s tržištem rada. U tom kontekstu intenzivno nastavljamo s ulaganjima u nacionalno prepoznate regionalne centre kompetencija i centre izvrsnosti, na koje sam iznimno ponosan. Nastavljamo s projektima koji stvaraju pretpostavke ne samo za ostanak postojećih osoba i obitelji nego i povratak ljudi u slabije naseljena rubna područja Županije. Koncept zaustavljanja trenda pada broja stanovništva u slabije naseljenim područjima županije povezujemo sa stvaranjem pozitivne gospodarske slike i željom za privlačenjem novog radno aktivnog stanovništva.
Turizam i poljoprivreda neizostavne su grane gospodarstva prepoznate kao neki od nositelja razvoja Županije, a posebnu pozornost dobiva i snažan razvoj IT industrije kroz projekt ICT županija, kojim IT sektor želimo podići na višu razinu, kao i povećati uključenost građana u digitalno društvo i uporabu novih tehnologija.
Daljnji razvoj turizma bit će temeljen na konceptu „održivog razvoja”, a poljoprivredu ćemo razvijati unutar koncepta „pametne poljoprivrede” – poručuje župan Boban.
U budućem razdoblju planira se nastaviti s uspješnim projektima demografske obnove poput projekata stambenog zbrinjavanja (projekt Tu je tvoj dom), davanjem potpora za novorođenu djecu, ali i pripremom novih i sveobuhvatnijih demografskih mjera.
Dodatno je potrebno unaprijediti dostupnost društvene infrastrukture kojom se koriste mlade obitelji, ponajprije dječjih vrtića. Povećavanjem broja djece koja pohađaju dječje vrtiće i sudjeluju u vrtićkim i predškolskim obrazovnim programima pružit će se podrška obiteljima s djecom. Planira se i povećavanje javno dostupnih sportsko-rekreativnih sadržaja na lokalnoj razini izgradnjom sportsko-rekreativnih igrališta i druge sportske infrastrukture s posebnim naglaskom na manje razvijene sredine radi povećavanja kvalitete života svih građana, a osobito mladih obitelji.

Od prednosti na području obrazovanja izdvajaju broj vrtića, koji se nalaze u svih 16 gradova županije te ukupno u 37 od 39 općina, ali ipak je negdje kapaciteti još uvijek nisu dovoljni. Tu je i jedan od najjačih Centara  izvrsnosti  sa sve većim interesom i obuhvatom djece – ustanova koja promiče obrazovanje potencijalno darovitih učenika u području matematike, informatike, novih tehnologija, prirodoslovlja, poduzetništva, baštine i multimedije i jezika. Županija sudjeluje u projektima  Učimo zajedno i sustav pomoćnika u nastavi koji značajno poboljšavaju obrazovni sustav u županiji. Poboljšava se i ICT infrastruktura u školama i fakultetima. Županija ima  EDIT CodeSchool – besplatnu školu primijenjenog programiranja za učenike osnovnih i srednjih škola u svim dijelovima županije, nadalje, izgrađen sveučilišni Kampus u Splitu s pripadajućim studentskim domom, studentskim centrom, suvremeno opremljenom zgradom Sveučilišne knjižnice, nekoliko restorana i nizom fakulteta, uspostavljeni su regionalni centri kompetentnosti: Turističko-ugostiteljska škola, Split i Obrtna tehnička škola itd. S druge strane, kao slabosti, navode nedostatan obuhvat djece rane i predškolske dobi u vrtićima, velik broj neupisane djece, neusklađenost radnog vremena vrtića s potrebama zaposlenog roditelja, pad broja upisane djece u osnovne škole uslijed negativnog prirodnog prirasta, nedovoljna razvijenost usluga produženog boravka i/ili cjelodnevne nastave osnovnoškolskih programa, opterećenje srednjih škola u urbanim dijelovima u odnosu na otoke i zaobalje,  slabo razvijena suradnja i usklađenost sustava obrazovanja, tržišta rada i gospodarstva…

Uz infrastrukturne zahvate izgradnje i opremanja novih objekata, razvojne su potrebe svakako i prilagodba sadržaja i trajanja predškolskih programa po mjeri suvremenog života, kao i stvaranje poticajnog okruženja uvođenjem posebnih programa koji omogućavaju inkluziju djece s poteškoćama i potiču dodatni rad s darovitom djecom.

ICT ima velik naglasak u daljnjim planovima. Djelovanjem PICS predinkubatora, smještenog u prostorima splitskog FESB-a, provode se aktivnosti StartIT – start-up akademije i GrowIT – financiranje razvoja projekata koji rezultiraju stvaranjem novih start-upova s visokom vrijednosti u području novih tehnologija. Započeta izgradnja Županijskog IT centra, kao IT inkubatora, nastavak je aktivnosti stvaranja preduvjeta za stvaranje novih start-upova u IT sektoru i sektoru novih tehnologija, ali i povezivanja cijele tehnološke zajednice s ciljem daljnjeg jačanja. Nadalje, u narednom razdoblju nastavit će se i implementacija projekta Uspostava Regionalnog centra kompetentnosti za elektrotehniku i računalstvo Splitsko-dalmatinske županije s ciljem unapređenja mogućnosti učenja temeljenog na radu za učenike i odrasle polaznike strukovnog obrazovanja u podsektoru elektrotehnike i računalstva.

Realizacija započetih projekata, kao i onih najavljenih, predstavlja razvojnu potrebu kako bi se očuvali gospodarski subjekti i radna mjesta. Prilike za oporavak gospodarstva svakako su, kako se navodi, i u raspoloživosti značajnih sredstava EU-a namijenjenih poticanju poduzetničke aktivnosti i razvoju poduzetničke infrastrukture (primjerice u turizmu, prerađivačkoj industriji, ruralnom razvoju), kao i razvoju inovativnih, brzorastućih i visokotehnoloških poslovnih subjekata. Isto tako, važne su i raspoloživost sredstava potpore iz nacionalnih izvora (primjerice namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu, za poticanje izvoza, za ulaganja u poljoprivredu odnosno dugotrajnu imovinu općenito) i poticajni izvori financiranja poslovnih subjekata.

Nastavit će se s Programom potpore osnivanja malog gospodarstva kojim se potiče da neki oblik tvrtki osnivaju prije svega žene i mladi u poduzetništvu. Uz ovaj oblik poticaja, Županija ženama u poduzetništvu koje imaju djecu, subvencionira trošak vrtića.

Nastavit će se s provedbom  programa kreditiranja mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva, namijenjenih za infrastrukturne intervencije, opremanje i osiguravanje obrtnih sredstava, s radom poduzetničkih potpornih institucija koje će pružat  potporu provedbi aktivnosti poboljšavanja pristupa financijskim sredstvima MSP-ova, koje nisu direktno vezane za županijski proračun (kreditna sredstva HBOR-a; OPKK, ITP, NPOO), zatim  provedba Programa potpore osnivanju i razvoju malog gospodarstva na području Splitsko-dalmatinske županije te provedba Programa potpore poslovanju mikro poduzetnika u manje razvijenim područjima Županije itd.

Turistički rezultati rastu, a problem i dalje predstavlja izražena sezonska priroda turističkog prometa zbog čega je  SDŽ donio dokument Studija prihvatnih kapaciteta turizma koji podrazumijeva kontroliran rast turizma s ponudom koja će se zasnivati na lokalnim resursima, kao i na smanjivanju pritiska prometa u određenim područjima u ljetnim mjesecima i na razvoju novih proizvoda koji se mogu ponuditi i za koje postoji potražnja u i izvan glavne sezone. Zato se nameće daljnje sustavno ulaganje u privlačenje gostiju kroz cikloturizam, pješačke i tematske staze, nautički, aktivan, ruralni, pustolovni, kulturni, zdravstveni i enogastro turizam.
Važan projekt je uspostava Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu čiji je nositelj Turističko-ugostiteljska škola Split, a usmjeren je k unaprjeđenju infrastrukturnih, kadrovskih i programskih uvjeta rada, čime će se poboljšati mogućnost učenja temeljenog na radu za učenike i odrasle polaznike strukovnog obrazovanja te će se u konačnici povećati njihove izlazne kompetencije i spremnost za brzo uključivanje na tržište rada.
S obzirom na dugu i vrlo razvedenu obalu (gotovo 1.200 km, što čini oko 19 % u ukupnoj duljini obale RH), nautički turizam predstavlja izrazito važan i perspektivan segment ukupne turističke ponude SDŽ-a i bitan segment u realizaciji održivog i otpornog turizma. Stoga je potrebno raditi na daljnjoj realizaciji projekata razvoja nautičkog turizma, podizati broj suvremeno opremljenih nautičkih luka visoke kategorije, kao i broj uređenih i ekološki prihvatljivih sidrišta. Obalna područja i pomorsko dobro izuzetno su važne kategorije za razvoj županije, što dokazuje i projekt Pomorskog dobra. Projekt Pomorsko je dobro dio je županijskih aktivnosti koji će omogućiti transparentnije i efikasnije upravljanje pomorskim dobrom u SDŽ-u, a prvi je u Hrvatskoj povezao
sve registre koji prate stanje u priobalju, pa se tako mogu vidjeti do kraja riješene granice pomorskog dobra, na čijim dijelovima postoje koncesije koje uključuju i marine i brodogradilišta i, naposljetku, gdje se nalaze lučka područja i određene mikrolokacije. Osim toga, stanovnici, koristeći se mrežnim stranicama, mogu prijaviti devastaciju ili neovlašteno okupiranje pomorskog dobra.
Dodatan izazov na kojem se treba nastaviti raditi jest potreba za disperzijom turista iz urbanih sredina u zaleđe Županije, kao i uvezivanje poljoprivrede i turizma kroz ponudu autohtonih prehrambenih proizvoda kao načina podizanja kvalitete turističkih usluga, ali i mogućeg poticaja revitalizaciji ruralnih područja.

SDŽ planira nastaviti s mjerama ulaganja u razvoj održive i pametne poljoprivrede, ribarstva i akvakulture mjerama pomoći gospodarstvenicima na teritoriju županije, kao i ulaganjima u infrastrukturne projekte.

U poljoprivredi plan je daljnji razvoj projekta i izgradnja sustava za navodnjavanje Sinjskog, Imotsko-bekijskog i Vrgoračkog polja,  daljnji razvoj projekta i izgradnja mješovitog hidromelioracijskog sustava odvodnje i navodnjavanja Sinjskog polja – I. faza područje Trnovača,  daljnji razvoj projekta i izgradnja sustava navodnjavanja Bunina u Vrgorcu,  potpora projektima Izgradnja i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće (npr. uspostava i izgradnja Logističko-distributivnog centra za voće i povrće Trilj),  potpora uspostavi proizvođačkih organizacija u voćarstvu i povrćarstvu itd.

U narednom će se razdoblju taj cilj ostvariti zaštitom i održivom uporabom prirodnih resursa (ujedno i od baštinske važnosti), koji su potencijalno ugroženi velikim brojem turista i divljim odlagalištima koja će Županija prioritetno sanirati u nadolazećem razdoblju nizom infrastrukturnih projekata, a poglavito izgradnjom Županijskog centra za
gospodarenje otpadom u Kladnjicama u općini Lećevica. Uspostava Centra za gospodarenje otpadom usmjerena je na smanjivanje negativnog utjecaja na okoliš i ljudsko zdravlje uzrokovanog nastankom i neadekvatnim gospodarenjem otpadom, smanjivanje negativnog društvenog i ekonomskog utjecaja, maksimizaciju društvenih i ekonomskih mogućnosti i usklađivanje s pravnim zahtjevima, ciljevima, načelima i politikama Europske Unije i nacionalnim pravnim i regulatornim okvirima.

U narednom razdoblju kao ključna razvojna potreba nameće se nastavak realizacije Master plana prometnog razvoja funkcionalne regije Srednja Dalmacija, strateškog dokumenta kojim će se podrobno analizirati interakcija unutar prometa i s ostalim sektorima, i to uzimajući u obzir misiju i viziju razvoja funkcionalne regije Srednja Dalmacija. On će biti temelj za daljnja ulaganja u održivi prometni sustav. Najvažniji razvojni potencijali očituju se u prepoznavanju razvoja intermodalnog prometnog sustava, modernizaciji prometnog sustava i načinu prijevoza, uvođenju dodatnih usluga javnog prijevoza i uporabi ekološki prihvatljivijih načina prijevoza.  (L.K.)