U lipnju 2020. izdane su 683 građevinske dozvole, što je manje za 6,6% u odnosu na lipanj 2019. Ukupan broj izdanih građevinskih dozvola u razdoblju od siječnja do lipnja 2020. u usporedbi s istim razdobljem 2019. manji je za 13,2%, pokazuju najnoviji podaci DZS-a. Lani je pak broj izdanih građevinskih dozvola bio najveći unazad devet godina. Naša je analiza pokazala da je najviše građevinskih dozvola za stanove lani u odnosu na preklani odobreno izuzme li se Zagreb, u jadranskim županijama. Prema neki dan objavljenom nacrtu strategije obnove nacionalno fonda zgrada do 2050. godine, predviđa se da će se najviše stanova graditi ali i puno više renovirati i nadalje u jadranskim županijama, a od kontinentalnih da će do porasta stambenih površina uz Zagreb doći u Međimurskoj županiji, koja već posljednjih godina pokazuje isti trend, te u slavonskim županijama. 

Najveći porast stanova za koje su izdane građevinske dozvole u 2019. godini u odnosu na preklani imale su Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska i Zagrebačka županija.  Već godinama za naseljavanje županije uz more postaju zanimljivije za mnoge obitelji, a isto pokazuju podaci o migracijama i kretanju stanovištva. Osim uz samu obalu, mnogi se doseljavaju i u ruralne krajeve, što je postigla primjerice Splitsko-dalmatinska županija kroz demografski projekt  ‘Tu je tvoj dom’.

Gledaju li se relativni pokazatelji, tada je porast stanova za koje su odobrene građevinske dozvole najveći u tri kontinentalne županije – Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj, a slijede Primorsko-goranska i Zadarska županija.

Većih odmaka nema niti gleda li se udjel pojedinih županija u ukupnom fondu izdanih građevinskih dozvola, ne računa li se Grad Zagreb. Vodeća je Zadarska županija s udjelom od 20,54 posto, a slijedi Splitsko-dalmatinska s udjelom od 17,78 posto, Istarska 15,48 posto, Primorsko-goranska 12,20 posto i Zagrebačka 5,05 posto.

Podsjetimo da su lani izdane 9.932 građevinske dozvole, što je najviše od 2010. godine te 5,6 posto ili 526 dozvola više nego u 2018. godini.

“Očito je da je prošle godine pojačana sklonost investiranja privatnog i javnog sektora u zgrade i infrastrukturne projekte što je znatnim dijelom rezultat učinkovitijeg i opsežnijega korištenja raspoloživih sredstava iz fondova EU-a. To se ponajprije odnosi na velik broj izdanih građevinskih dozvola za ostale građevine što upućuje na brojnost manjih infrastrukturnih projekata regionalnih jedinica poduprtih sredstvima fondova EU-a”, ocijenili su tada  analitičari HGK.

I promet nekretninama je najveći u jadranskim županijama. Lani je 111.000 nekretnina promijenilo vlasnika, pokazali su nedavno podaci Ekonomskog instituta. Najviše stanova i apartmana prodaje se osim u  Zagrebu, i u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zadru. U priobalju su oko 90 posto kupaca stranci.

Inače, u razdoblju od 2011. do 2017. godine porast površine stambenih zgrada pokazuje da je na godišnjim razinama iznadprosječno povećanje površina bilo u jadranskim županijama, a ispodprosječno na kontinentu, uz iznimku Grada Zagreba i Međimurske županije, pokazuje nacrt strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine koje je objavilo Ministarstvo graditeljstva.

Godišnji omjer porasta površine stambenih zgrada po županijama 2011 do 2017 godine

Ministarstvo graditeljstva

Nacionalni fond zgrada RH u 2011. godini obuhvaćao je ukupnu korisnu površinu 198.133.193 m² zgrada. Projekcijom kretanja do 2050. godine, utvrđeno je kako će se u 2050. godini  fond zgrada sastojati od 189.646.889 m² stambenih zgrada, te 66.732.712 m² nestambenih zgrada, odnosno 158.039.074 m² korisne površine stambenih zgrada, i 49.431.639 m² grijane korisne površine nestambenih zgrada. Promjenu do 2050. godine u odnosu na 2011. godinu čini porast ukupne korisne površine stambenih zgrada za 11.487.625 m², i smanjenje grijane korisne površine nestambenih zgrada za 2.140.105 m², pokazuje nacrt strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine.

Promjena broja stanovnika, čak i uz očekivano povećanje prostornog standarda sa sadašnjih 30 m²/osobi na 48 m²/osobi u 2050. godini pokazuje kako će 2050. godine u RH biti stalno nastanjeno 158 milijuna m² stambene površine.

Promatrano po županijama, u razdoblju do 2050. godine neće doći do značajne teritorijalne redistribucije stambenog fonda prvenstveno zbog malog udjela novogradnje u odnosu na veličinu postojećeg fonda zgrada, ali zbog obnove će se promijeniti energetska svojstva zgrada.

Pa će tako i do 2050. godine najveći stambeni fond uz Grad Zagreb biti u jadranskim županijama, ali će i slavonske županije uz Međimursku imati veće stambene površine od drugih županija na kontinentu. Međimurska je odmah nakon Zagreba, a slijede Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Splitsko-dalmatinska, Vukovarsko-srijemska, Šibensko-kninska, Osječko-baranjska županija itd.

Planirani razvoj stambenog fonda u RH do 2050. godine po županijama

Ministarstvo graditeljstva

Stopa energetske obnove zgrada za razdoblje od 2014. do 2020. godine iznosi 0,7%, odnosno 1,35 milijuna m² godišnje, a ciljana je stopa je 1 %  2021. godine, 1,5% do 2024. godine, 2,0% do 2026., 2,5% do 2028. i 3%  2030, sa zadržavanjem intenziteta obnove od 3% godišnje do 2050. godine.

Potrebna ulaganja u energetsku obnovu fonda zgrada procjenjuju se na 93,31 milijarde kuna u razdoblju do 2050. godine, ali zbog intenzivne demolacije postoji i trošak koji nije energetska obnova, već novogradnja koja zamjenjuje demolirani fond, za koju se trošak penje na 238,42 milijarde kuna do 2050. godine. (L.K.)